|
Konjic: Umjetničko-povjesni izazovi/17.06.2010.
Od Titovog atomskog ratnog skloništa do najskuplje galerije na svijetu
Piše: Andrijana Copf
Nakon što je u studenom prošle godine inauguriran objekt Titovog atomskog skloništa (ARK) "D-0 Underground", kod Konjica, nedavno je u ovom vojnom objektu, koji je od ožujka 1953. do 1979. pravljen kao najveća državna tajna, održana konferencija za novinare.
Organizatori Bijenala zajedno s partnerima (Slovenijom, Crnom Gorom i Srbijom, čiji je veleposlanik u BiH Grujica Spasojević s velikim zanimanjem obilazio ovaj objekt) te predstavnicima medija, među kojima je bila i ekipa Associted Pressa, predstavili su brojne aktivnosti koje prethode svečanom otvorenju izložbe Bijenala, a koja je predviđena za 27. svibnja 2011. Bijenale suvremene umjetnosti D-O Ark Underground već je proglašeno kulturnim događajem Europe.
Oko 30 umjetnika na Bijenalu
Bunker ARK građen je u najvećoj tajnosti, koštao je 4,6 milijardi ondašnjih američkih dolara (čija je vrijednost danas puno veća) i bio je treći najskuplji projekt u bivšoj Jugoslaviji. Ovaj je objekt već sam po sebi izuzetna povijesna vrijednost, pa će sve to zajedno s umjetničkim djelima biti najskuplja galerija na svijetu. Iako selektori Bijenala Branislav Dimitrijević, iz Beograda i Petar Čuković, iz Podgorice (selektor Jusuf Hadžifejzović je bio opravdano odsutan) nisu željeli govoriti o imenima umjetnika koji će sudjelovati na Bijenalu, jer razgovori s umjetnicima tek slijede, otkrili su da bi na Bijenalu trebalo biti od 30 do 40 umjetnika, od toga bi ih otprilike polovica trebalo biti iz regije, a ostali iz drugih zemalja. No, odakle je koji umjetnik nije ni bitno, pa će uz njihova imena stajati tek ime mjesta u kojemu su rođeni te ime mjesta u kojemu žive i rade. Birali su umjetnike po stručnim kriterijima: s obzirom da je ovaj prostor sam po sebi izuzetno monumentalan i jak, i po svom značaju, povijesti, izgledu i simbolici, birali su one umjetnike za koje su smatrali da imaju snage, znanja i kreativnosti da odgovore izazovu.
Okrugli stolovi
Prvi umjetnici u bunkeru koji je građen kao Titova atomska ratna komanda trebali bi se početi okupljati u rujnu, kada će biti održano i prvo predavanje. Ukupno će do otvorenja izložbe biti održano šest javnih predavanja, sa stručnjacima iz oblasti umjetnosti, od toga četiri u ovoj godini te dva do kraja ožujka, da bi u travnju 2011. počele pripreme za veliki katalog i kratki film koji će se snimati. Šest predavanja na kojima će biti predstavljene kulturne sredine i njihova umjetnička produkcija, bit će prvi cjeloviti prikaz suvremene umjetnosti ovih prostora, nastale u posljednjih 20 godina. Bit će to prilika da umjetnici s Balkana, kako je istaknuto, vrate udarac Zapadnoj sili koja je sama stvorila svoju sliku balkanske umjetnosti. Umjetnici iz regije sami će predavanjima (od kojih je jedno predviđeno da bi moglo biti održano ispred Narodnog pozorišta Sarajevo) dati sliku svoje umjetničke produkcije. Partnerske organizacije su: Bijenale savremene umjetnosti D-O Ark Underground (Sarajevo), Centar za kulturnu dekontaminaciju (Beograd) i SCCA-Centar za suvremenu umjetnost (Ljubljana). Razgovori na okruglim stolovima o ovom umjetničkom događaju dat će povijesni, kulturni i interdisciplinarni kontekst.
Period hladnog rata
Period u kojem Atomsko sklonište nastaje je period hladnog rata tokom kojeg su njegova vojna, politička, diplomatska, tehnološka, ideološka svojstva i karakteristike činile jedno nedovoljno istraživano polje uzbudljivog razvoja likovne umjetnosti, dizajna i odnosa umjetnosti u svijetu natjecanja "istoka i zapada". Ono što je posebno zanimljivo jeste položaj Jugoslavije u tom kontekstu i njezino otvaranje prema zemljama Azije i Afrike. Javni razgovori tako će okupiti znalce povijesnih, ekonomskih i vojnih prilika, kao i povjesničare umjetnosti, teoretičare i antropologe kulture. Ovi razgovori imaju za cilj, ne samo da povijesno lociraju mjesto radnje, bunker, jugoslavensku diplomaciju, umjetnost ali i medije toga vremena, već i da otvore ova pitanja zbog razumijevanja stvarnosti i budućnosti ove regije u novom svjetskom kontekstu. Bit će to, kazala je Borka Pavićević, (CZKD, Beograd) ne samo da se sve te povijesne prilike i događaji u određenom vremenu kontekstualiziraju, nego da i intervencijom nastanu umjetnička djela. Kako će izgledati taj pogled na "balkansku umjetnost" objasnio je selektor Petar Čuković citatom iz knjige Marije Todorove, koja je na početku svoje knjige zahvalila roditeljima koji su je naučili da "voli Balkan tako da niti da se ponosi njime, nit da ga se stidi".
Paradoksi vremena
Na konferenciji za novinare u Konjicu otvorila su se zanimljiva pitanja, tako da se može očekivati da će javni razgovori i predavanja biti izuzetno zanimljivi: od pitanja vremena u kojemu se gradi ovaj vojni bunker, do pitanja apsurdnosti gradnje jednog takvog objekta, zbog straha od nuklearnog rata iako se poslije nekoliko godina na ovim prostorima dogodilo krvoproliće mnogo primitivnijim oružjem od nuklearnog, do pitanja novca koji se utrošio na ovakve objekte (ako je od ARK-a bio skuplji samo vojni objekt u Bihaću te Lora u Splitu, ako se za ovaj objekt utrošilo 4,6 milijardi američkih dolara, a za preostala dva još više, pitanje je, istaknuto je, da se taj novac uložio u obrazovanje i infrastrukturu bi li došlo do ovako krvavog rata 1990-ih), ali i do pitanja razumijevanja suvremene umjetnosti i modernizma u bivšoj Jugoslaviji.
"Mi se nadamo da ćemo uspjeti napraviti izložbu koja će se uspjeti suočiti s paradoksom ovog prostora", kazao je jedan od selektora Branislav Dimitrijević. Na prezentaciji je Branislav Dimitrijević govorio i o budućnosti ovog objekta, koji bi se mogao smatrati spomenikom kulturnog naslijeđa.
"Ono što nam najviše treba danas jeste misao, da mislimo svijet u kojem živimo. Danas je to važnije nego ikad", kazao je selektor Čuković.
Bijenale suvremene umjetnosti
Savjet Bijenala čine Borka Pavićević, (CZKD, Beograd), Vladimir Tupanjac, (CZKD, Beograd), Edin Numankadić, (Olimpijski muzej, Sarajevo), Meliha Husedžinović, (Umjetnička galerija B&H, Sarajevo), Nusret Pašić, (Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo), Sarita Vujanović, (Muzej suvremene umjetnosti RS Banja Luka), Saša Bukvić, (umjetnik, Sarajevo), Asja Hafner, (SCCA, Sarajevo), Strajo Krsmanović, (Colllegium Atristicum, Sarajevo) i Radoslav Tadić, (Akademija likovnih umjetnosti, Sarajevo). U Organizacijskom odboru Bijenala su ministar kulture Republike Srbije Nebojša Bradić, Ministar kulture i medija Crne Gore Branisalav Mićunović, Ministar civilnih poslova BiH Sredoje Nović, Direktor Direkcije za kulturu Vijeća Europe Robert Palmer, Predsjednik Matice hrvatske Mostar Josip Muselimović, Načelnik općine Konjic Emir Bubalo, a koordinator Organizacijskog odbora je Ministar kulture i sporta Sarajevske županije Emir Hadžihafizbegović.
(Dnevni list Mostar) |
