|
Noviteti i osvježenja na likovnoj sceni/12.06.2010.
Dar narodu BiH kao nada za opstanak na svojim ognjištima
Piše: Maja NIKOLIĆ
 Pred oko 500 posjetitelja, predstavnika vjerskog i političkog života iz cijele zemlje, u franjevačkom samostanu u Dubravama kod Brčkog, pod pokroviteljstvom člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i Ministarstva kulture Republike Hrvatske, svečano je otvorena Galerija "Šimun".
Galerija "Šimun", u čijem je fundusu 720 umjetnina najznačajnijih hrvatskih i bosanskohercegovačkih umjetnika ili umjetnika koji su svojim djelovanjem vezani uz te krugove, otvorena je za javnost zahvaljujući velikom entuzijastu i zaljubljeniku u umjetnost: prof. fra Stjepanu Paviću, utemeljitelju i donatoru Galerije "Šimun". Željko Komšić na otvorenju galerije je kazao da je izuzetno ugodno iznenađen ovom galerijom, čije će otvorenje biti upisano u povijest likovne umjetnosti u Bosni i Hercegovini.
"Za franjevce kažu da svemu udaraju temelje, međutim, može se reći da franjevci i nakon što udare temelje čuvaju opstojnost i daju život, moral i duhovnost svemu onom što stvore", naglasio je Komšić na otvorenju. U ime domaćina nazočne je na otvorenju galerije pozdravio gvardijan samostana u Dubravama fra Miroslav Ikić.
Više od 500 uzvanika
Fra Stjepan Pavić, klasični filolog, ovom kraju nije darovao samo galeriju koja se, kako je naglašeno na otvorenju, može smatrati najznačajnijom likovnom galerijom ovog profila u zemlji nego može stati uz bok i galerijama u regiji. Uz ovu vrijednu umjetničku zbirku, osnovao je i knjižnicu, koju je u posljednjem desetljeću opskrbio s dvanaestak tisuća knjiga, te vrijednu zbirku starih sakralnih umjetnina, a utemeljio je i etnografski muzej. Fra Stjepan Pavić umjetnine je vrijedno počeo prikupljati prije pedeset godina, a u premijernom postavu u Galeriji "Šimun" predstavljena su 182 djela.
Ona nije franjevačka...
"Prilikom prvog predstavljanja zbirke umjetnina, 1983. u samostanu u Brčkom i prilikom otvorenja novog, znatno bogatijeg postava prije devet godina, rekao sam, a danas još više želim naglasiti: ovo nije franjevačka galerija u smislu nekog vlasničkog tutorstva; ova je galerija dar zemlji Bosni i Hercegovini i njezinim ljudima; dar koji želi pružiti malo ljepote, duha i nade; da im duša ne usahne u beznađu gospodarske, društvene i političke pustoši u kojoj žive, i to ponajmanje vlastitom krivnjom. Ova galerija i drugi pothvati, kao što su knjižnica i etnografski muzej, želi biti ohrabrenje ovim ljudima da ostanu na svojim ognjištima", kazao je na otvorenju fra Stjepan Pavić. On je kazao i kako, kad o tome govori ljudima, često mu znaju reći: "Lako je tebi, ti si fratar". Nije, međutim, ni fratru lako danas, ako je to ikada bilo, kazao je fra Stjepan, .
"Ima i lakšega života nego što je fratarski, ima i lakšega života od ovoga što je u Bosni. No, da netko ne pomisli kako se tužim, reći ću najglasnije što mogu: najljepše je, ali i najteže, biti fratar u Bosni. Potvrda i jednom i drugom jest ovo naše druženje u Dubravama, druženja s ljudima koji su ovdje i izostanak onih kojih nema", kazao je fra Stjepan. Za zbirku umjetnina fra Stjepan je izgradio galerijsku zgradu, kojoj je autor arhitekt Ivan Prtenjak. Zgrada je inovativno djelo suvremene hrvatske arhitekture. Svi elementi grafičkog dizajna Galerije "Šimun" djelo su Mihajla Arsovskog. Suradnici fra Stjepana Pavića u oblikovanju zbirke bili su povjesničari umjetnosti Željka Čorak i Tonko Maroević. Fra Stjepan je posebno istaknuo zasluge povjesničarke umjetnosti Željke Čorak koja je, istaknuo je fra Stjepan, nad postavom bdjela kao nad vlastitim porodom.
Procvat sakralne arhitekture
Na otvorenju je govorio i vikar Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Marijan Karaula. Otvorenje ove galerije nije nešto što je slučajno, jer bosanski franjevci još od prvih stoljeća svoga djelovanja u Bosni njeguju ono što je lijepo i duhovno, kada diljem svoje domovine grade crkve od kamena, u vapnenoj žbuci, i iznutra ih ukrašavaju freskama, nakitom i bogatom odjećom, kazao je fra Marijan. Današnja arheološka iskopavanja govore o bogatstvu tih crkava u ono vrijeme. Ljubav prema umjetnosti razvijali su bosanski franjevci i u kasnijim stoljećima - u austro - ugarsko vrijeme sakralna arhitektura doživjela je svoj procvat. "Među vrhunske ljubitelje umjetnosti spada i fra Stjepan Pavić, koji je zasigurno bez premca najzaslužniji što smo se okupili ovdje, u ovoj izvanrednoj prigodi. Dobro je da imamo i dok imamo ovakvih entuzijasta. Hvala fra Stjepanu što će se od danas samostan Dubrave Galerijom 'Šimun' velikim slovima upisati na likovnu kartu Bosne i Hercegovine", istaknuo je fra Marijan Karaula.
O zbirci Galerije "Šimun" na otvorenju su govorili i povjesničari umjetnosti Željka Čorak i Tonko Maroević.
***
Autor zgrade arhitekt Ivan Prtenjak
Za zbirku umjetnina fra Stjepan je izgradio galerijsku zgradu, kojoj je autor arhitekt Ivan Prtenjak. Zgrada je inovativno djelo suvremene hrvatske arhitekture. Svi elementi grafičkog dizajna Galerije "Šimun" djelo su Mihajla Arsovskog. Suradnici fra Stjepana Pavića u oblikovanju zbirke bili su povjesničari umjetnosti Željka Čorak i Tonko Maroević.
***
Oko duhovnih vrijednosti okuplja se zajednica
Istim putovima kojima se danas kreće posjetitelj Galerije "Šimun", istim je plavim prizorima, koji ga dočekuju u dubini horizonta, nekad se kretao titular galerije fra Šimun. Fra Šimun Filipović (1732. - 1802.), Filip Filipović, iz nekad kršćanskog dubravskog sela Seone je iz tegobne bosanske stvarnosti otišao u kontemplativnu samoću talijanskog samostana Ripatransone. Barokni franjevac nije napustio bitke niti njihovo poprište. On je jednostavno energiji tvari pretpostavio energiju molitve, drami događaja mir razmatranja, stvarnosti vječnost, maču križ. "Umjetnine što ih je skupljao franjevac fra Stjepan Pavić na tragu su iste vjere. Da se povijest nastavlja sabranošću duha, da se oko duhovnih vrijednosti okuplja i oblikuje zajednica. I u najljepšem smislu, samozatajnošću i poštovanjem prethodnika, fra Stjepan Pavić vratio je fra Šimuna u zavičaj. Da bi u ovim nemirnim i teškim vremenima bio uzor i mjera, utjeha i smjer", kazala je povjesničarka umjetnosti Željka Čorak.
Više 200 autora
Galerija "Šimun" je stalna zbirka moderne hrvatske i bosanskohercegovačke umjetnosti, čiji postav prikazuje vrijeme od kraja devetnaestog stoljeća do danas: od Mašića, Ivekovića, Bukovca, Medovića... Frangeša-Mihanovića, Meštrovića, Jeana-Ivanovića, Juhna, Kerdića, Kršinića, Augustinčića, Radauša... Naste Rojc, Uzelca, Gecana, Trepšea, Varlaja, Paraća... Vidovića, Tartaglie, Mujadžića, Dulčića, Glihe, Šimunovića.....Angelija-Radovanija, Bakića, Ksenije Kantoci, Vulasa, Marije Ujević, Kuzme Kovačića.... Stančića, Sedera, Petlevskog, Šuteja, Murtića, Kesera, Nives Kavurić-Kurtović, Kauzlarića-Atača,.... Vuce, Gračana, Dolića... Perčinlića, Pinteka..., do Bućana (u fundusu je zastupljeno više od dvije stotine autora).
Dnevni list Mostar/10. lipanj 2010. |
