|
Političko-stranačke trgovine o kojima se manje zna, govori i piše/05.09.2010.
Prodajom mjesta u biračkim odborima male stranke zarade do 50.000 KM
Autor: Aleksandar Stijaković
Problem: Rajko Vasić, izvršni sekretar SNSD-a, kaže da nije problem samo to što velike i male stranke dobijaju isti broj članova biračkih odbora. Prema njegovom mišljenju, glavni problem je u tome što na nekim područjima stranke nemaju odbore i ne vode kampanju, a i u tim opštinama dobijaju mjesta u biračkim odborima. Takva mjesta postaju predmet trgovine, pa ljudi u biračkim odborima predstavljaju jednu stranku, a u stvari su članovi druge.
"Stranke bi trebalo da budu obavezne da kažu u kojim područjima, kantonima i opštinama vode kampanju. Tamo gdje ne vode, ne treba dati mjesta u biračkim odborima i tako bi se stvar pojednostavila, a one stranke koje tu imaju kandidate bi dobile više mjesta u biračkim odborima i stvar bi bila riješena", smatra Vasić.
On ističe da se trgovanje mjestima u biračkim odborima uglavnom na kraju svedu na razmjenu mjesta, ali poznati su mu i primjeri trgovanja biračkim mjestima za pare.
"Prodajom se bave uglavnom manje stranke koje rade po principu 'jedan čovjek - jedna stranka'. Mislim da se cifra za prodaju svih biračkih mjesta koja dobije neka manja stranka kreće oko 50.000 maraka. SNSD ne radi te stvari, ali mislim da ima stranaka koje se i time bave", kaže Vasić.
Veće političke partije su ogorčene zbog te situacije, dok nevladin sektor i politički analitičari upozoravaju da je takva praksa pogodno tlo za izborni inženjering.
Trgovanje: Tanja Topić, politički analitičar, napominje da postoje strašne borbe koje se vode u biračkim odborima i ogromna trgovanja sa mjestima.
"Javna je tajna da postoje trgovine mjestima u biračkim odborima među strankama u pojedinim opštinama. To je već počelo. Ako želite da kupite neko biračko mjesto, dovoljno vam je da obezbijedite naklonost članova biračkih odbora ili njegovog većeg dijela", kaže Topićeva.
Ona napominje da se inženjeringom u biračkim odborima bave sve stranke, a uglavnom se trguje između velikih i malih partija.
"Svako mjesto u biračkom odboru se plaća i često se unaprijed zna tačna cijena po članu. To će sigurno biti jedna od nepravilnosti tokom izbora i sada ostaje da se vidi koliko će CIK imati snage i mogućnosti da se suoči s tom vrstom problema", kaže Topićeva.
Ona je naglasila da OSCE više ne prati izbore u BiH. "Sve zavisi koliko na kom mjestu imate posmatrača, ali sigurno je da u pojedinim sredinama stranke koje ne mogu dobiti mnogo glasova preko svojih ljudi iz odbora nude trgovinu. Svi su tu dio prevare i to je jedan zatvoreni krug", kaže Topićeva.
Propusti: I u nevladinom sektoru upoznati su sa propustima u Izbornom zakonu BiH i malverzacijama koje se vrše u vezi s biračkim odborima. "Kad manje partije vide kakva se klima stvara i shvate da nemaju kapacitet za izbore, a imaju po Izbornom zakonu određene beneficije, onda razmišljaju kako da iz toga profitiraju. To dovodi do toga da na određenim biračkim mjestima može da se nađe više članova biračkog odbora koji navijaju za jednu partiju. Tako dobijamo favorizaciju na biračkim mjestima, a to je veoma rizično za regularnost izbora u opštinama gdje nema mnogo posmatrača", smatra Željko Ninković iz nevladine organizacije Centri civilnih inicijativa (CCI).
On ističe da koncentrisanje moći na jednom biračkom mjestu povećava mogućnost manipulacije, a smanjuje se kontrola. Takođe smatra da bi se na jednom centralnom mjestu trebali brojati glasovi jer se u praksi pokazalo da nije dobra ideja da birački odbori prebrojavaju glasove i otvaraju biračke kutije.
Najveći problem su male zajednice na kojima nema posmatrača, a partije ne mogu da pošalju na svako biračko mjesto posmatrača.
Ninković napominje da je čuo od ljudi koji su se bavili posmatranjem izbora da su imali velikih neugodnosti prilikom obavljanja svog posla, jer dogodilo se da je na jednom biračkom mjestu jedna politička opcija imala prevlast u biračkom odboru.
"Na tom biračkom mjestu trebalo je da izađe 500 glasača upisanih u birački spisak. Izašlo je 250, a ostatak listića su članovi biračkog odbora iskoristili i popunili po svojoj želji. Ispalo je da je izlaznost bila 100 odsto, a kad se posmatrač usprotivio takvoj praksi njemu je predsjednik biračkog odbora rekao: 'Možeš izaći odavde fino, a možeš ružno'", prisjeća se Ninković.
I političke partije i nevladin sektor se slažu da je problem i to "kada procesuirate jedan takav događaj i kada to proslijedite CIK-u reakcije su mlake, gotovo nikakve".
"Za dokazane izborne krađe minimalna kazna bi trebalo da bude isključivanje iz političkog života pojedinca za kojeg se to ustanovi, a da ne spominjemo krivičnu odgovornost ljudi iz biračkih odbora koji dozvoljavaju krađu", kaže Ninković.
Izborni zakon: On takođe smatra da je problem u Izbornom zakonu BiH, koji ne propisuje neke drastične kazne. "Očigledno te male partije učestvuju u mešetarenju. Ako ne možete svojim kadrovima pokriti 50 biračkih mjesta, postavlja se pitanje šta radite u politici? Ne treba da zauzimaju mjesto ljudima koji se ozbiljno bave politikom", kažu u CCI-ju.
U ovoj nevladinoj organizaciji smatraju da svaki član biračkog odbora treba da bude provjeren u koju je partiju učlanjen. Na taj način lako bi se vidjelo koji članovi biračkog odbora su prijavljeni CIK-u kao članovi jedne partije, a zapravo su članovi drugih partija.
Političke partije smatraju da je to jedna od mana našeg izbornog zakona, jer je stanje na terenu znatno složenije od izborne regulative. "Svaki politički subjekat, bez obzira da li se radi o partiji koja ima 50.000 članova ili pet članova, ili nezavisnom kandidatu, dobija istu kvotu u tijelu koje je jedino relevantno i koje jedino kontroliše izborni proces", napominje Branislav Borenović, nosilac liste PDP-a za Izbornu jedinicu dva.
On kaže da u Banjaluci od 30 političkih subjekata 12 uopšte nema opštinski odbor, a dobiju 40 mjesta u biračkom odboru, isto kao i SNSD, PDP i SDS. "U BiH se sve završava na biračkom mjestu. To je cirkus koji se neminovno stvara jer političke partije žele da kontrolišu izborni proces i kontrola je jedino moguća ako imate svog čovjeka na biračkom mjestu koji može da garantuje da se neće raditi izborni inženjering", kaže Borenović.
Prijedlozi: Prema njegovim riječima, PDP je na probleme u biračkim odborima ukazivao i ranije. Predlagali su da se ponovo uvede sprej na biračkom mjestu da se ne može glasati dva puta, da se napravi centralno brojačko mjesto u velikim gradovima i posebne hemijske olovke kojima bi se glasalo.
"CIK nema hrabrosti ili ne želi da preuzme stvar u svoje ruke, nego se stalno pravda da političke partije treba da mijenjaju Izborni zakon. Njega čak i ne treba mijenjati jer je dovoljno da CIK svojim odlukama i pravilnicima bolje reguliše tu oblast. To je sada konstantno prebacivanje odgovornosti između CIK-a i političkih partija. Mnoge stvari CIK može da uradi, ali ne želi", kaže Borenović.
Političke stranke su uglavnom jednoglasne da moraju uzimati stvari u svoje ruke. Tako su prinuđene da traže od drugih partija da im se ustupi mjesto u biračkom odboru.
"PDP je dobio 40 mjesta u biračkim odborima u Banjaluci, kao i SNSD i SDS i sve velike partije. Postavlja se pitanje kome su otišla ostala mjesta jer će u biračkim odborima biti više od 2.500 ljudi. Ne bavimo se trgovinom, ali želimo da pokrijemo sva biračka mjesta, pa smo spremni da postavimo svoje članove tamo gdje određena politička stranka nema kandidata", kaže Borenović.
Haos: U CIK-u naglašavaju da trenutno ne raspolažu informacijama o prodaji biračkih mjesta. Ipak, priznaju da nezvanično iz nekih izvora dobijaju signale o prodajama koje za sada ne mogu provjeriti jer nemaju imena i ne znaju koji su birački odbori u pitanju.
Irena Hadžiabdić, predsjednica Centralne izborne komisije BiH, podsjeća da je ova institucija nakon posljednjih lokalnih izbora sankcionisala veliki broj članova biračkih odbora.
"U ovom momentu nije stigla nijedna žalba od političkih partija koja se tiče biračkih odbora, mada očekujem da će takvih žalbi biti. Postupak dodjele mjesta u biračkom odboru je goruće pitanje pred svake izbore. Ove godine smo to pokušali unaprijediti, ali već pri prvom koraku napravili još goru situaciju. Tu situaciju smo ispravili izmjenom i dopunom uputstva o izboru biračkih odbora i sam postupak žrebanja je protekao dobro. Međutim, kod samog imenovanja opšti je haos na terenu", kaže Hadžiabdićeva.
U CIK-u napominju da će iskoristiti sva zakonska ovlašćenja da sankcionišu neregularan rad biračkih odbora kada utvrde nepravilnosti.
U manjim strankama su potvrdili da dobijaju mjesta u biračkim odborima koja ne mogu popuniti svojim kadrovima.
U Stranci za narod BiH kažu da ne znaju šta se dešava s mjestima koja im budu dodijeljena, a ne uspiju ih popuniti, zamijeniti ili ustupiti nekoj drugoj stranci.
"Ukupno smo dobili nekoliko stotina mjesta u biračkim odborima, neka smo popunili našim ljudima, ali veliki broj tih mjesta je ostao neiskorišćen. Ne znam šta se kasnije dešava s tim mjestima, vjerovatno ih CIK ponovo preraspoređuje", kaže Mensur Jugić iz Stranke za narod BiH.
On takođe napominje da je čuo za slučajeve prodaje kompletnih mjesta u biračkim odborima. U CIK-u kažu da u slučaju da se na nekom izbornom mjestu ne popune sva mjesta u biračkom odboru, opštinske biračke komisije automatski popunjavaju mjesta zbog čega se i obučavaju rezervni članovi odbora.
Branislav Borenović
CIK i političke partije konstantno prebacuju odgovornost.
Rajko Vasić
Cifra za prodaju svih biračkih mjesta kreće se oko 50.000 maraka.
Tanja Topić
Uglavnom se trguje između velikih i malih partija.
Kazne
U CIK-u kažu da je na prošlim izborima ukupan broj sankcionisanih članova biračkih odbora 188, s tim što je svima izrečena mjera zabrane angažovanja za rad na biračkom mjestu, odnosno u organima nadležnim za sprovođenje izbora na period od četiri godine, od dana pravosnažnosti odluke.
Za 176 članova biračkih odbora je izrečena novčana kazna u iznosu od 200 KM, za sedam članova biračkih odbora novčana kazna od 500 KM, pet članova biračkih odbora je sankcionisano bez izricanja novčane kazne.
CIK je pravosnažne odluke kojima su sankcionisani članovi biračkih odbora dostavio nadležnim opštinskim izbornim komisijama, kako te osobe ne bi bile angažovane u sprovođenju narednih izbora, dok im ne istekne zabrana angažovanja iz odluke
Nezavisne novine |
