Login Form



Baner

DUBOKO DISANJE/03.09.2010.

Znam te, 'tico, kad si jaje bila!

Piše: Zlatko DUKIĆ

Objavljena imena više od 8.000 kandidata političkih stranaka i koalicija, koji nam se nude na izborima 3. oktobra, dobar su materijal za analize, asocijacije i komentare. I za zaključak, kome teško da će odoljeti iko obaviješten i pažljiv: već viđen je to „sataraš" poznatih, potrošenih i (ne)potvrđenih, ali i novih, nepoznatih i zato ljudi i žena prema kojima, u najmanju ruku, treba biti oprezan i primijeniti devizu „triput mjeri, jednom sijeci" (glasaj). Neke naše dnevne novine su nas prošle i početkom ove sedmice ljubazno počastile posebnim prilozima sa svih više od 8.000 imena kandidata za izbore 3. oktobra. Začudno, izostao je ushit širokih narodnih masa tim činom. Štaviše, gotovo nezapaženo, bez uzbuđenja je protekao ovaj „literarni" dnevno-novinski poduhvat. Iako mu se ne može osporiti vrhunska demokratska ambicija, jer je onim istim neoduševljenim širokim narodnim masama omogućeno da saznaju imena onih koji su pretendenti i koji će se, u završnici kampanje od danas do 3. oktobra, satrati od tvrdnji da nas s njima čeka sretnija budućnost.
Već na prvi pogled, onome ko se drži informisanim i pažljivim, nameću se dva utiska: prvi - ponuđeni su nam već poznati, potrošeni, (ne)dokazani i, stoga, ne naročito privlačni likovi, osobito iz stranaka, koje su, kažu neka istraživanja, u potpunosti ispunile samo pet odsto od onoga što su nam obećale prije četiri godine; drugi - ima svježine u vidu novih imena, čija je prednost to da nisu kompromitovani i „isprovaljivani" u minulih 15-ak godina, ali i mana to što ih ne znamo, upitno je šta u njima čuči, šta mogu, hoće i kane.
Dok se za aktere iz prvog utiska može komotno tvrditi ono drevno „Znam te, 'tico, kad si jaje bila!", za one iz utiska br. 2 teško je iz prve izreći ikakvu ocjenu, a još manje ih unaprijed „tranžirati", pošto ne znamo šta su dosad radili ili dobili priliku za to. Pružaju im se uslovi za to da nam se ukažu današnjim oficijelnim početkom izborne kampanje. Za koju i neupućeni kažu da bi mogla biti dosad najprljavija i najžešća, a upućeni časkom odgovaraju kontrapitanjem: „A koja to naša izborna kampanja od 1990. godine dosad nije bila takva?".
Zato uz današnji start „igranke" nije baš peporučljivo biti površan, neoprezan i neozbiljan, već sve s u p r o t n o od toga. Razlog - ako ga neko treba - sažmimo u tezu da smo, za 20 godina „demokratije" i naše višestranačke avanture u bezočni etnokapitalizam, stekli više nego dovoljno iskustva za zaključak da je, kako vrijeme ide, sve jasnije da smo preživjeli sistem koji je „pojeo" samog sebe, a onda postali sužnjevi nesistema, koji je dokrajčio sve iz prethodnog, a nije napravio n i š t a, čime bi se mogao pohvaliti i „hraniti" sebe i nas u budućnosti.
Ako se ovaj „umjetnički dojam" čini zbrdazdolisanim i malkice konfuznim, neka se čitalac strpi, slijedi objašnjenje. Od famoznog 18. novembra 1990. godine, kada je u muzej starina upućen bivši sistem i uspješno okončana operacija „Dole komunisti!" (što je bilo j e d i n o u čemu su se saglasili ondašnje tri pobjedničke nacionalne stranke), deveti put ćemo izaći na izbore i deveti put se jedni birači zariču da neće ponoviti grešku iz prethodnih, a drugi da će nastaviti isto, „za svoje", jer drukčije „nije pametno", pošto će „i oni glasati za svoje".
Bezglavo se, tako, vrtimo u krugu, iz koga se još izlaz ne vidi. Pogotovo uz aktuelno, opako zaoštreno, početku 90-ih godina prošlog vijeka vrlo slično dizanje nacional-šovenskih tenzija i otvorenog nastojanja da ove zemlje ne bude i da se postigne ono što se nije uspjelo ratom. Enigme tu nema: bode oči to da nešto manje od polovine BiH ne može smisliti državu u kojoj su „prisiljeni" živjeti. To će biti naročito naglašeno idućih 30 dana, kada će za kriminalizovanu, korupcijom i minder-mafijaštvom „ovjenčanu" vlast (na svim nivoima), biti doslovno „dža" ili „bu": izgubi li, čekaju je rešetke, ostane li „u sedlu" - nastaviće po starom, za sebe, a protiv nas...
Zato je objavljivanje imena kandidata za izbore, dobrodošao i koristan potez. Dobili smo „lektiru", koju ćemo pažljivo proučavati do 3. oktobra. I, posve logično, precrtati već sada, ne čekajući izlazak na birališta, one koji nas vuku za nos, pljačkaju, obmanjuju i prave budalama - bar 15 posljednih godina. A u vezi s novim, svježim likovima, poslužiti se provjerenom formulom: dobro se informisati, saznati o njima što više i, onda, triput izmjeriti - pa jednom sjeći.
To jest - glasati. Obavezno.

(Objavljeno u "Tuzlanskom listu" 3. 9. 2010.)

 
Baner
Ocijenite stranicu
 
Baner