|
Kako je obilježena centralna manifestacija prvog organizovanog povratka u BiH?/31.08.2010.
Rješavanje statusa izbjeglica misaona je imenica i nakon trinaest godina
Piše: Farzila Džuzdanović
 Iako je već trinaest godina prošlo od prvog organizovanog povratka u BiH, povratak je i danas najaktuelniji i najveći problem koji prati naše sugrađane i BiH. 27. avgusta obilježena je trinaesta godišnjica prvog organizovanog povratka izbjeglica u BiH. Centralna manifestacija održana je u Drvaru uz prisustvo lidera povratka u BiH Mila Marčete i Fadila Banjanovića-Bracike.
Međutim, unatoč tolikim godinama i ogromnim - milionskim, uloženim sredstvima, veliki broj izbjeglih i raseljenih lica, još uvijek živi po kolektivnim centrima, u barakama, šupama i improviziranim kućicama - bez električne energije, bez vode i bez puteva. Povratnici kao kategorija danas žive daleko od očiju vlasti i sa nikakvim ili malim kontaktima sa institucijama koje su zadužene za rješavanje njihovih problema, a povratnika svakog dana je sve manje i sve im je teže.
Još 1996. godine kada su se izbjegla i raseljena lica počela vraćati na svoja ognjišta i na svoja imanja, Međunarodna zajednica, humanitarne i nevladine organizacije, kao i druge svjetske institucije uložile su i donirale milionska sredstva za pomoć povratnicima. Da su ta sredstva neracionalno utrošena, odnosno da su pokredena, govori upravo činjenica da i nakon trinaest godina izbjegla i raseljena lica žive po kolektivnim centrima, te da povratnici koji su se vratili na svoja ognjišta žive u veoma teškim uslovima. Proces povratka u BiH i dan-danas je najaktuelnija tema, kojoj se, nažalost još uvijek ne nanizre kraj. O tome najpreciznije svjedoči da i nakon petnaest godina od uspostavljanja mira gotovo polovina izbjeglih i raseljenih stanovnika BiH, još uvijek je izvan svojih predratnih domova. Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice procjenjuje da izvan BiH trenutno boravi više od pola miliona osoba koje su BiH napustile od 1992. do 1995. godine, i koje su kao takve evidentirane kao izbjeglice iz BiH. Od ovog broja, preko 80% se integriralo u zemljama prihvata, dok još uvijek oko 80 hiljada izbjeglica iz BiH treba trajna rješenja, uključujući i dobrovoljni povratak u BiH. Istovremeno, u statusu raseljenih osoba u BiH trenutno je oko 39.000 porodica, ukupno oko 117.000 raseljenih osoba, od kojih je oko 50.500 ili 43% raseljeno na području FBiH, oko 66.000 ili 56% na području RS i oko 800 ili 0,9% na području Brčko Distrikta BiH.
„Poražavajući podaci koji govore o broju izbjeglih i raseljenih lica i nakon petnaest godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma su ogledalo rada resornih ministarstava. Nerješavanje kompletnog pitanja izbjeglica u BiH, bez ravnopravnog zalaganja za sve tri opcije koje predviđa Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma - povratak, mogućnost življenja u sadašnjem mjestu boravišta i pitanje naknade štete ili kompenzacije za one koji se ne mogu vratiti ili obnoviti svoj dom, dovelo nas je upravo ovdje gdje jesmo", stav je Mila Marčete, lidera povratak u Drvar.
U povodu trinaeste godišnjice od prvog organizovanog procesa povratka u BiH Fadil Banjanović - Bracika podsjetio je da veliki broj povratnika i raseljenih lica koji i 15 godina nakon završetka rata živi u teškoj situciji. Od ukupnog broja izbjeglica u BiH 7.000 ljudi još uvijek živi u kolektivnim centrima, istakao je Banjanović.
"Raseljeni, ali i povratnci u BiH žive u veoma teškim uslovima i krajnje je vrijeme da se ovo poglavlje nakon 15 godina zatvori", poručio je Banjanović.
Obilježavanje trinaest godina povratka na svoja ognjišta treba da bude podsjetnik vlastima u BiH da učine sve kako bi olakšali život ovoj populaciji, međutim njima do toga očito nije stalo, jer njihov nedolazak na centralnu manifestaciju obilježavanja godišnjice povratak u BiH, te pružanja podrške građanima koji su se vratili govori koliko je zapravo njima stalo do konačnog okončavanja procesa povrtaka, istakao je Marčeta.
"Veliki broj raseljenih lica, ali i povratnika u BiH živi obično bez vode i struje sa velikim problemima u pristupu i ostvarivanju osnovnih ljudskih prava i prava na zdravstvenu zaštitu, zaposljenje i različite vidove socijalne pomoći", rekao je Marčeta.
Obilježavanjem trinaest godina povratka u BiH, te petnaest godina od potpisivanja Dejtonskog sporazuma lideri povratka u BiH Mile Marčeta i Fadil Banjanović Bracika željeli su skrenuti pažnju na više od 40 miliona izbjeglica i raseljenih lica u svijetu koji nemaju svoj dom. |
