|
Intervju Ibrana Mustafića za italijanski "Peace Reporter"/22.08.2010.
PREŽIVJELIM ŽRTVAMA GENOCIDA NE TREBA IZVINJENJE, NAMA TREBA PRAVDA
Ovogodišnje obilježavanje 11. jula nije bilo kao prethodno. Šta se desilo?
- Mislim da genocidna i zločinačka dejtonska BiH i predstavnici te genocidne tvorevine igraju na faktor koji se zove vrijeme. Vrijeme je saveznik izdajničkoj politici kako bi žrtvu genocida uspjeli naviknuti da je genocid sredstvo kojim se mogu ustavno uredjivati novonastale državne tvorevine. Zbog toga je izdajnicima jako bitno ovo stanje predstaviti kao normalno i da svijet ubijede da je genocidno ustavno uredjenje gotova i završena stvar. Nama je konačno drago da svijet vidi da u običnom narodu postoji pobuna.
Zašto 11. jula ove godine Majke iz Srebrenice nisu javno govorile tokom komemoracije u Potočarima?
- Kao što rekoh u odgovoru na prethodno pitanje, žrtvama genocida je samo omogućeno na slijeganje ramenima i plac. Mogućnost govora je ostavljena samo onim koji nastoje postojeće stanje predstaviti kao gotovu stvar. Nezamislivo je da neko u ime žrtve traži "izvinjenje", kao da je u Potočarima neko žrtvi nehotično stao na vrh cipele. Nama ne treba nikakvo izvinjenje, nama treba pravo i pravda, a naše pravo proističe iz presude Internacionalnog suda pravde koja decidno kaže sta se dogodilo. Da li stvarno mislite da je Tadić nedobronamjerno napravio prvi korak? - Tadić je svojim dolaskom napravio samo jedan mudar državnički korak u interesu što povoljnijeg rješavanja srpskog pitanja. Prije svega, njegov dolazak je i zbog j ročista na Internacionalnom sudu po pitanju Kosova. Ono što je posebno zabrinjavajuće, nas problem nije Tadić. Naš problem je politički i vjerski bošnjački vrh, koji želi preko premijera Turske odigrati historijsku prevaru žrtve genocida, jer naši izdajnici pokušavaju da nas koliko toliko poistovjećuju sa Turcima. A ako bi takav plan prošao, sve bi se svodilo na našu staru izreku "Ko će kome, k'o svoj svome!". Ako već žrtvi genocida treba pružiti nadu da imaju prijatelja u svijetu, onda mi kao žrtve genocida javno kažemo da su nama Republika Austrija i Vatikan nemjerljivo veći prijatelji od Republike Turske. Ali u svemu turska politika ne vidi da nad BiH pravi presedan koji će joj se vratiti kao bumerang. Sva prava u Republici BiH koja mogu imati Srbi, ta prava moraju imati i Kurdi u Republici Turskoj. Po Vašem mišljenju koji bi mogao biti pravi prvi korak? - Prvi pravi korak je implementacija presude Internacionalnog suda pravde i anuliranje posljedica genocida, a taj korak znači povratak na jedini legalni i legitimni Ustav Republike BiH. Da li poštujete činjenicu da sutradan Tadić nije išao u Bratunac? -Nas opterećuje njegov dolazak u Potočare, koji je jako podal i negativan. Mi smo prije njegova dolaska rekli da je nama svako dobrodošao u Republiku BiH, a njegove posjete bilo gdje u Republici Srpskoj su njegova privatna stvar. Što se tiče SDA, koliko može nasljedstvo iz 1995. godine još uvijek garantovati popularnu podršku? - SDA ima nasljedstvo zbog kojeg treba biti zakonski zabranjena, jer su njeni predstavnici u Republici BiH počinili čin izdaje, ali nas bilo koja politička partija ne zanima koja prihvata genocidni ustav kao legalno stanje. Naš put je put prava, a izdajnički put je put politike. Preuzeto sa ONLINE GLASNIK Nacionalnog kongresa Republike BiH - br. 688
***
Nacionalni kongresa Republike BiH nije dovljno poznat u širokim narodnim masama Bosne i Hercegovine. Uglavnom se oglašava, politički djeluje i javnosti predstavlja posredstvom interneta. Prema tvrdnjama redakcije Glasnika, na to su prinuđeni, jer su im bosanskohercegovački mediji nedostupni. Rijetki objavljuju njihove tekstove, ali većinom portali koji su dostupni manjem broju bh. stanovnika. Uporno insistiranje na odrednici Republika Bosna i Hercegoivina, čiji Ustav nikada nije stavljen van snage, odnosno nije proglašen nevažećim Kongresu daje za pravo da traži nešto što pripada svima onima koji BiH smatraju svojom domovinom. Međutim, s druge strane se na snazi Daytonski, nametnuti, ustav koji se tumači kako kome odgovara i treba za dnevno-političku potrošnju. U Republici Srpskoj se Daytona drže k'o pijan plota, jer je ovaj entitet utemeljen upravo na ovom mirovnom sporzumu. Treba naglasiti MIROVNOM, koji je zaustavio rat i trebao bi biti prijelazno rješenje, do vraćanja na snagu Ustava Republike BiH ili usvajanja nekog novog bh. ustava, sa kojim bi se složili politički zastupnici sva tri konstitutivna naroda, ali i nacionalnih manjina. Dok do toga ne dođe na teritoriji BiH će funckionirati daytonska Frankeštajn država, koje nema na zemaljskoj kugli i nije po mjeri ni jednog naroda. Međutim, ostaje pitanje bez odgovora, kada će se nefunkcionalni Ustav promijeniti. Sasvim je izvjesno da po volji domaćih političko-državotvornih snaga neće brzo. S toga i traženje Nacionalnog kongresa Republike BiH više liči na pucanj u prazno, nego na kreativan doprinos putu ka novom ustavu; ali ako se aktivistima Kongrea i zagovonicima Republike BiH ne dopušta aktivno djelovanje na političkoj i medijskoj sceni u BiH, ne preostaje im ništa drugo nego internet djelovanje, odnosno političko ratovanje na ničijoj zemlji. U svemu je indikativno i to što na prozivke Kongresa ne reagiraju i ne odgovaraju gospoda: Haris Silajdžić, Sulejman Tihić, Zlatko Lagumdžija koji su najčešće prozivani. Kao ozbiljni ludi i odgovorni političari morali bi javno, medijski, odgovoriti na svaku prozivku ovog Glasnika. U suprotnom, veliki broj Bosanaca Hercegovaca, u zemlji i dijaspori, koji dobijaju i čitaju Glanik, lako mogu shvatiti kako je njihova šutnja odobravanje onoga što piše i protiv njihovog političkog djelovanja. ILI su stavovi Glasnika toliko jaki i argumentirani da se kontra njih nema što odgovoriti, pa im šutnja i ignorancija postaje najbolja odbrana. A, to nije i ne može biti dobro ni po njih, kao političare, ni po njihove simpatizere, ni po BiH. Ako su već do sada šutke preko prozivki prelazili u ovogodišnjoj predizbornoj kampanji trebali bi i morali progovoriti i odgovoriti na prozivke Glasnika. U ovom konkretnom slučaju, preuzetog intervjua Ibrana Mustafića, nameće se obaveza više za regiranje. www.internovine.com |