|
Komorski privredni servis: VIJESTI/25.01.2012.
USPJEŠAN NASTUP BH. KOMPANIJA NA SAJMU "IMM COLOGNE 2012"
Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla
  Na međunarodnom sajmu namještaja "IMM Cologne 2012", koji se održao od 16. do 22. januara u njemačkom gradu Kelnu, u paviljonu Bosne i Hercegovine pod motom „Tradition for future" predstavilo se 10 bh. kompanija. Nastup domaćih kompanija organizirala je Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa Švicarskim programom za promociju uvoza u EU (SIPPO) i USAID-Sida FIRMA Projektom.
Na bh. štandu površine 210 m², koji je dizajnirao Salih Teskeredžić, svoje proizvode izložile su kompanije ARTING-GRADNJA iz Lukavca, FIS iz Viteza, GMP KOMPANI iz Laktaša, IZAZOV iz Kalesije, MALAGIĆ & DIVANI iz Brčkog, NOVA FORMA iz Šamca, OGLAVINA iz Brčkog, SCONTO-PROM iz Prijedora, STANDARD iz Prnjavora i ZEDEX iz Zenice. Međunarodni sajam namještaja "IMM Cologne", gdje je ove godine na 240.000 m² izlagalo 1.157 kompanija iz 54 zemalje svijeta, kojim tradicionalno započinje nova godina dizajna i namještaja, predstavlja kompletnu industriju namještaja, od faze primarne prerade drveta do finalnih proizvoda. Na sajmu su bile izložene sve vrste namještaja - od komadnog do garniturnog namještaja. Za predstojeću godinu dizajneri iz cijelog svijeta najavili su da je glavni trend prirodan izgled i materijali, fleksibilnost, funkcionalnost, te autentičan dizajn, gdje je namještaj od masiva i furnira vodeći po popularnosti. Prvi dan sajma održana je prezentacija njemačke krovne udruge CDH - Nacionalno udruženje njemačkih komercijalnih agencija i distribucije na temu mogućnosti prodaje drvno- prerađivačke industrije na njemačkom tržištu, te kako pronaći agenta i distributera. Izlagači na IMM-u, uključujući i predstavnike kompanija u BiH, su ovom prigodom mogli prijaviti svoje kontakt podatke i izraziti zainteresiranost za pronalazak komercijalnih agenata određenog profila za njemačko trzište. Također, izlagači iz BiH imali su priliku slušati predavanje g. Kurt Frischknechta, direktora Asocijacije proizvođača namještaja Švicarske, o kretanjima i statističkim pokazateljima trzišta namještaja u Švicarskoj i EU. Treći dan sajma na štandu Bosne i Hercegovine upriličen je prigodan koktel i druženje za sve predstavnike bh. kompanija izlagača i poslovne partnere. Generalana ocjena bh. izlagača o njihovom nastupu na ovogodišnjem IMM-u je pozitivna s obzirom da su uspjeli ostvariti zadovoljavajući broj kvalitetnih kontakata, pa i ugovoriti poslovne aranžmane. Opća konstatacija bh. izlagača je da uspjeh na ovom sajmu zavisi od asortimana ponuđenih proizvoda, odnosa kvalitete i cijene, te prethodnih priprema svake firme pojedinačno. Većina kompanija se izjasnila da na ovom sajmu želi i naredne godine učestovavati u sklopu zajedničkog paviljona Bosne i Hercegovine. Da bh. namještaj iz godine u godinu postaje prepoznatljiv brend na svjetskom tržištu dizajnerskog namještaja dokaz su brojna međunarodna priznanja, a među posljednjim je na sajmu dodjeljena nagrada „Interior Innovation Award 2012 ". Ove godine prestižnom nagradom „Interior Innovation Award" nagrađen je dizajnerski stol „Umbra" nastao u saradnji bh. dizajnerice Jasne Mujkić i firme Rukotvorine iz Konjica, koje su ove godine imale samostalan nastup u jednoj od najprestižnijih hala „Pure Village" za predstavljanje noviteta u dizajnu. Inače, kompanija Rukotvorine drugu godinu zaredom osvaja nagrade za svoje proizvode. Prošle godine je istom nagradom nagrađen stol „Daisy" bh. dizajnera Saliha Teskeredžića.
VTK
BiH MIRNO ČEKA PROPAST: SPAŠAVANJE EKONOMIJE IPAK NA ZADNJEM MJESTU
Inicijativa koju je nedavno razmatrala Zajednička komisija za ekonomske reforme i razvoj Parlamenta BiH, a koja ide u smijeru da se održi hitna sjednica na temu ekonomske situacije u BiH, dobila je podršku. Ipak, kao što narodna izreka kaže, izgleda da će još mnogo vode proteći prije nego što se takvo nešto dogodi. Kako saznajemo inicijativa je usvojena i date su preporuke Vijeću ministara da pripremi materijal za raspravu na ovu temu na osnovu analiza i dokumenata Direkcije za ekonomsko planiranje, Direkcije za europske integracije i drugih relevantnih institucija. Zbog važnosti tematike planirano je da na nju budu pozvani i predstavnici međunarodnih organizacija kao što su Svjetska banka, MMF i dr. Upućeni kažu da za to se čeka formiranje Vijeća ministara koje bi, nadaju se svi, trebalo biti uskoro formirano. Osim inicijative iz Parlamenta slična je dolazila i iz Vanjskotrogovinske komore BiH. Oni su krajem prošle godine tražili da vlasti hitno razmotre mjere koje će poduzeti povodom ulaska Hrvatske u EU, a u cilju eliminiranja negativnih efekata na ekonomsku situaciju u zemlji. Od tada je Hrvatska potpisala ugovor o pristupanju , a ništa se nije konkretno uradilo. Za neke konkretne akcije ostaje još samo godinu dana. Mladen Ivanić, član Zajedničke komisije za ekonomske reforme i razvoj državnog Parlamenta, kaže da je podržao inicijativu te da već odavno upozorava na to da je potrebna hitna akcija u ovom pravcu. Što se tiče efekata od ulaska Hrvatske u EU osobito će, smatra, biti problema u poljoprivredi jer većina naših kompanija nema potrebne certifikate za izvoz u EU. Ivanić navodi da izostanak bitnijih aktivnosti kako bi se ublažile posljedice na naše tržište ne iznenađuje, jer se kod nas sve radi u zadnji tren. Smatra da je trebalo već do sada povećati subvencije kako bi naše robe bile konkurentnije. Daleko veću pozornost je trebalo staviti na institute i certificiranje laboratorija. Kako se kompanije već sada velikom brzinom moraju pripremati pokazuje i upozorenje iz Delegacije EU u BiH da gospodarstvenici trebaju krenuti sa procedurom registracije za EORI broj, odnosno broj za registraciju i identifikaciju koji moraju imati svi koji žele izvoziti u EU. Iz Delegacije Europske unije u BiH ističu da će ove brojeve morati imati svi gospodarski subjekti koji planiraju početi aktivnosti u EU. Subjekti koji su uspostavljeni izvan EU također moraju imati EORI broj ako podnesu carinsku deklaraciju, bilo da je ulazna ili izlazna sažeta deklaracija. "EORI broj je potrebno zatražiti samo jednom, i kad se dobije može se koristiti za carinske aktivnosti u cijeloj Europskoj uniji. Broj se dobija od nadležnih organa zemalja članica EU", kaže Amra Čelebić, iz Delegacije Europske unije u BiH. Navodi da gospodarski subjekti ne bi za to trebali čekati da Hrvatska uđe u EU. Analiza Vanjskotgovinske komore, objavljena krajem 2011., pokazala je da će negativan utjecaj osjetiti skoro svi sektori jer nam je u velikom broju njih Hrvatska jedan od glavnih trgovinskih partnera. Ipak, kako sve nije crno pokazuje i kompanija "Tropic ribarstvo" iz Banja Luke, koja se bavi proizvodnjom, prometom i preradom kalifornijske pastrmke, iz koje su nam kazali da ulazak Hrvatske u EU za njih neće promijeniti ništa. Oni već izvoze na tržište EU tako da već imaju HACCAP i izvozni broj, a uskoro planiraju proboj i na njemačko tržište.
eKapija.ba
SVAKA TREĆA RADNO SPOSOBNA OSOBA U SVIJETU NEZAPOSLENA
Da bi se osigurao rast i održala društvena kohezija u narednih deset godina, trebalo bi stvoriti oko 600 miliona radnih mjesta, navodi se u izvještaju Međunarodne organizacije rada o svjetskim kretanjima zapošljavanja za 2012. godinu. Direktor Međunarodne organizacije rada Juan Somavia kaže da stvaranje radnih mjesta u realnoj privredi treba postati prioritet i to najprije u privatnom sektoru. "Uprkos predanim naporima vlada, kriza radnih mjesta ne prestaje i svaka treća radno sposobna osoba u svijetu ili 1,1 milijarda ljudi nezaposlena je ili živi ispod praga siromaštva", rekao je Somavia. Iz ove organizacije navode da svake godine 40 miliona novih stiže na popis ljudi koji traže posao, dok se ove godine očekuje novih tri miliona nezaposlenih. Ako stopa svjetskog rasta padne ispod dva odsto ove godine ta brojka će se povećati, pa će biti četiri miliona novih nezaposlenih. Najveće žrtve nezaposlenosti su mladi ljudi. U 2011. godini bilo je 74 miliona nezaposlenih u dobi od 15 do 24 godine, što je za četiri miliona više u odnosu na 2007. godinu. Mladi imaju tri puta veće izglede da budu bez posla nego odrasle osobe i njihova nezaposlenost na svjetskom nivou iznosi 12,7 odsto. Međunarodna organizacija rada ističe da 900 miliona radnika živi ispod praga siromaštva, odnosno sa manje od dva dolara na dan, dok polovina od njih živi u krajnjem siromaštvu, odnosno sa manje od 1,25 dolara na dan. Broj radnika, koji prema granici koju utvrđuje Svjetska banka, živi ispod praga siromaštva povećan je za 55 miliona od 2008. godine kada je počela globalna ekonomska kriza.
Capital.ba
BOSNA I HERCEGOVINA NIJE DOVOLJNO ISKORISTILA TURISTIČKE POTENCIJALE
Turistički potencijali Bosne i Hercegovine, koji su značajni, nisu dovoljno iskorišteni, istaknuto je jučer u Sarajevu na izbornoj sjednici Skupštine Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Vanjskotrgovinske komore BiH (VTK BiH). Predstavnici turističke privrede na sjednici su među ostalim diskutovali o aktuelnom stanju, problemima i mogućnostima da se ta grana unaprijedi. "BiH ima bogatu turističku ponudu koju karakteriše jedinstven spoj istorijskog, kulturnog i prirodnog, ali ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni", kazao je predsjednik VTK BiH Bruno Bojić. VTK je, prema njegovim riječima, prepoznala slabosti u ovom sektoru i aktivno radi na njihovom prevazilaženju, a formiranje ovog udruženja treba doprinijeti da se otklone nedostaci, usavrši turistička ponuda i što je najznačajnije, da se turizam promovira na kvalitetan način. Zijad Sinanović, direktor Sektora za transport i komunikacije VTK BiH u kojem se nalazi Odjeljenje turizma i ugostiteljstva, kazao je da se turistička djelatnost u BiH pozicionira kao važan generator razvoja. "Iz kontakata s našim predstavnicima, ambasadama u svijetu očito je da postoji velika potreba za informacijama o BiH. Prošle godine smo pokrenuli niz aktivnosti i smatramo da je potrebno osnovati snažno udruženje koje će faktički davati određene impulse, smjernice i ukazivati šta bi trebali uraditi u BiH radi napretka ovog sektora", kazao je Sinanović. Cilj je da se kompletira turistička ponuda i kreira jedinstven, kvalitetan turistički proizvod za šta imamo dobre predispozicije. U tom smislu, Udruženje za turizam i ugostiteljstvo, kako je dodao Sinanović, može značajno doprinijeti. "Evidentno je da turizam kao sektor jača u BiH i da je BiH prepoznata kao turistička destinacija prema zahtjevima savremenih turista", kazala je dekanesa Fakulteta za turizam i hotelijerstvo u Banjoj Luci Marija Knežević. Savremeni turisti preferiraju čistu prirodu, zdravu životnu sredinu, seoski, avanturistički, kao i turizam na vodi, a BiH je tim resursima veoma bogata. Govoreći o slabostima u ovoj grani, Knežević je izdvojila da je turizam kod nas ostao na entitetskom nivou i da se tako ne može razvijati, jer je to oblast koja najmanje poštuje granice. "Znači, neophodno je da to bude turizam BiH i šire. Prekogranična saradnja u turizmu najvažnija", kazala je Knežević.
Fena
WEBSEFF PROGRAM: NAJBOLJI PARTNER DOMAĆIM KOMPANIJA U UŠTEDI ENERGIJE I NOVCA
Klimatske promjene, jedan od najvećih izazova modernog doba i ekonomska kriza gurnule su energetiku u centar zbivanja. Tako da danas gotovo nijedan segment života ne možemo zamisliti bez energetike. Energetika je u domu, energetika je u školi, energetika je na poslu, energetika je tu čak i dok spavamo...Pametnim korištenjem štedimo novac, profitiramo, postajemo energetski učinkoviti, otvaramo radna mjesta, postajemo konkurentniji, a samim tim čuvamo i našu okolinu. Matematika je jasna koliko štediš i ulažeš toliko ćeš imati. Ovog su svjesne mnoge zemlje EU, koje sve aktivnije rade na energetskoj efikasnosti i obnovljivim izvorima energijem, dok u BiH svjest postepeno budi. Općinama i kompanijama u BiH na raspolaganju je nekoliko programa. Dva najaktuelnija su: Delter i WeBSEFF. Delteru se u zadnje vrijeme priključilo nekoliko općina iz BiH koje žele postati energetski učinkovite, dok se WeBSEFF program pokazao kao najbolji partner domaćih kompanija, putem kojeg je osigurana kreditna linija za zemlje Zapadnog Balkana. Ukupna vrijednost kreditne linije iznosi 60 miliona EUR koje je osigurala Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Kreditna sredstva plasiraju se preko lokalnih banaka u BiH to su: Raiffeisen Bank i UniCredit Bank koje su se pokazale kao dobri partneri projekta. Inače, program je do sada dao zeleno svjetlo za 83 projekata čija ukupna vrijednost kredita iznosi 42.5 miliona EUR. Svi projekti zadovoljavaju minimum tehničkih kriterijuma koje propisuje WeBSEFF i isplatiće se od ušteda energije za najviše pet godina. 63 od ukupno 83 projekata takođe zadovoljavaju kriterijume koje propisuju banke. Preostalih 20 još uvijek očekuje konačno odobrenje. Lena Bratić, koordinator projekta kaže kako su u BiH kroz program prošle firme: Helioplast, Bihaćka pivara, Fačo Čelinac, Rudstroj Kakanj, Tem Mandex, Telrad Bijeljina, Promo....Svi su se pokazali kao dobri partneri programa. Kompanije koje razmišljaju o svom poslovanju, zaposlenim, konkurenciji na tržištu, okolini, tehnologiji koju koriste, ali i uštedama. WeBSEFF program dobio je i sve pohvale domaćih ali i inostranih stručnjaka za energetsku efikasnost kao najbolja kreditna linija koja je dostupna zemljama Zapadnog Balkana, pomoću kojeg se smanjuju troškove, povećava profit, ojačava konkurentnost i pomoću kojeg se ostvaruje i do 20 posto podsticajnog bonusa. "Investicije u enegretsku efikasnost isplaćuju same sebe za kratko vrijeme", smatraju stručnjaci, naglašavajući kako u nekim slučajevima, uštede u energentima mogu da isplate investiciju u energetsku efikasnost čak i za godinu dana u čemu je najboli primjer i WeBSEFF.
eKapija.ba
OČEKUJU SE VEĆI PRIHODI OD TAKSI NA CIGARETE
Broj izdatih markica za cigarete u posljednje tri godine je u padu, na osnovi čega se može zaključiti da građani BiH sve manje konzumiraju cigarete, odnosno da je povećanje cijene cigareta najefikasniji lijek za smanjenje broja pušača. Međutim, kada su u pitanju prikupljena sredstva od prodaje cigareta, podaci su posve drukčiji. Prema planu Uprave za indirektno oporezivanje BiH, prihodi od taksi na cigarete u 2012. godini trebali bi iznositi oko 850 miliona KM, što je za 130 miliona više u odnosu na prošlu godinu, a povećanje će uslijediti isključivo zbog povećanja taksi na duvanske proizvode. Prema podacima iz 2006. godine, UIO BiH je na osnovi trošarina na cigarete prikupio 320,5 miliona KM, da bi taj iznos za 2011. godinu dostigao iznos od 716,3 miliona KM, dok se ove godine očekuje povećanje za oko 130 miliona KM. U skladu s cijenama koje su dostavili proizvođači i distributeri u BiH, tokom 2012. godine cigarete su poskupjele za 0,2 KM do 0,5 po paklici cigareta, ovisno o vrsti, rekao je za "Večernji list" portparol UIO Ratko Kovačević. Distributeri i proizvođači cigareta dostavili su nove kalkulacije maloprodajnih cijena cigareta u skladu s novom odlukom o posebnoj ili minimalnoj akcizi na cigarete za 2012. godinu koju je usvojio Upravni odbor UIO-a. Minimalna akciza po paklici cigareta u 2012. godini iznosi 1,65 KM. Od 2006. godine prihodi od trošarine na cigarete su se povećali za više od 500 miliona KM, što je pokazatelj da se svake godine na tržište duvana u BiH uvodi red, rekao je Kovačević.
Večernji list
POTPISAN SPORAZUM O MEĐUNARODNOM DRUMSKOM PREVOZU
U Bratislavi je potpisan sporazum između BiH i Slovačke o međunarodnom drumskom prevozu putnika i tereta koji će poslužiti kao osnova za dalje jačanje trgovinske saradnje dvije zemlje. Sporazum kojim se uspostavlja pravni okvir za prevoz putnika i tereta u drumskom saobraćaju potpisali su ministar transporta i komunikacija BiH Rudo Vidović i ministar transporta i regionalnog razvoja Slovačke Jan Figel. Iz Ministarstva transporta i komunikacija BiH saopšteno je da će uspostavljanje međunarodnih autobuskih linija koje povezuju gradove u dvije države, kao i odvijanje bilateralnog i tranzitnog prevoza tereta bez dozvola doprinijeti smanjenju administrativnih barijera kada je riječ o razmjeni dobara. Vidović je naglasio da će sporazum sigurno donijeti brojne olakšice firmama u BiH i Slovačkoj koje pružaju usluge prevoza u drumskom saobraćaju, ali i trgovačkim i drugim firmama čija kvalitetna usluga zavisi od načina prevoza kojim se te usluge približavaju korisnicima. Za očekivati je, takođe, da posredstvom Mješovite komisije koja se formira u skladu sa ovim sporazumom budu otklonjene i mnoge druge administrativne prepreke, koje nisu mogle biti riješene samim sporazumom. Vidović i Figel dogovorili su nastavak uspješne saradnje dvije zemlje, posebno u oblasti civilnog vazduhoplovstva, poštanskog saobraćaja i telekomunikacija.
Srna
AUSTRIJSKE BANKE NE IDU IZ SRBIJE
Viceguverner Narodne banke Srbije Bojan Marković kaže da nema najava o povlačenju bilo koje od austrijskih banaka u Srbiji. Marković je ocijenio da je bankarski sektor u zemlji stabilan. Povodom informacija da je Nacionalna banka Austrije najavila povlačenje austrijskih banaka iz istočnoevropskih zemalja, Marković je rekao da je, za razliku od nekih drugih zemalja, bankarski sektor u Srbiji ,"stabilan, visoko kapitalizovan i likvidan, ali i profitabilan". To su, kako je rekao, najznačajniji faktori u odlučivanju iz kojih zemalja će se neko povući, a gdje će nastaviti svoje poslovanje, kaže on. Viceguverner je rekao da se za sada ne primjećuje ništa što bi ukazivalo na smanjenje eksternog kreditiranja, ali i dodao da se stalno prate svi tokovi kapitala. Poredeći sadašnju ekonomsku krizu sa onom iz 2008. godine, Marković je ocijenio da je ova sada aktuelna drugačija zato što nije došlo do potpunog presušivanja likvidnosti, kao što je to bilo u prethodnoj. Ocijenivši to dobrim, on je rekao da je u sadašnjoj situaciji loše to što je fokus krize na evrozoni, "koja je mnogo bliža našoj kući", za razliku od nekadašnjeg koji je prevashodno bio na SAD, podsjetivši da je upravo evrozona jedan od glavnih izvoznih partnera Srbije.
Tanjug
ČESI NE ŽELE NI EURO NI EUROZONU
Prema posljednjem istraživanju, čak 71 posto čeških građana izjasnilo se protiv ulaska u eurozonu i dalje navijaju za nacionalnu valutu krunu. Osim toga, većina anketiranih Čeha zatražila je da im vlada omogući da na referendumu odluče o pridruživanju evropskoj monetarnoj uniji, kao i o tome prihvataju li sporazum o budžetskoj disciplini, kojim bi na EU prenijeli dio suvereniteta u fiskalnoj politici. Česi s velikim nepovjerenjem gledaju na sporazum o fiskalnoj disciplini i premda bi se na njega obvezivali tek kad prihvate euro, trenutno mu se protivi gotovo 57 posto građana. Spor u vezi sa ulaskom u evrozonu uzdrmao je i češku vladu, toliko da je šef diplomatije Karel Švarcenberg zaprijetio da će njegova stranka istupiti iz vladajuće koalicije ako Češka ne prihvati euro i ostane izolovana u EU.
business.hr
ŠPANIJA IPAK NEĆE PRODATI AERODROME
Španska vlada i formalno je obustavila proces privatizacije dva najveća aerodroma u zemlji, u Barseloni i Madridu. Konzervativna Narodna partija, koja je prošlog mjeseca preuzela vlast poslije pobjede na novembarskim izborima nedavno se, kako prenosi Rojters, usprotivila procesu privatizacije aerodroma. Prethodna socijalistička vlada premijera Zapatera prošle godine je odložila prodaju na tri mjeseca 90 odsto aerodroma u Barseloni i Madridu nadajući se zaradi od 5,3 milijarde evra, 3,7 milijardi za "Barahas" i 1,6 milijardi za "El Prat" na zahtjev zainteresovaniih strana koje su imale problema u prikupljanju finasijskih sredstava.
"Imam sve analize na stolu koje pokazaju da ne treba da prodamo našu imovinu u najgorem mogućem trenutku za našu ekonomiju", izjavila je nedavno ministarka saobraćaja Ana Pastor. Šest konzorcijuma je bilo zainteresovano za kupovinu aerodroma, među kojima su indijski "GMR Infrastruktura", singapurski "Cangi erport", španski "Ferovijal", francuski "Aeroports de Pari" i njemački "Fraport". Socijalisti su planirali i prodaju 49 odsto udjela u operateru aerodroma AENA.
Beta
CILJ BRAZILA, RAST PRIVREDE 4 ODSTO
Predsjednica Brazila Dilma Rusef pokušaće da ove godine agresivnim mjerama postigne privredni rast od najmanje četiri odsto. Mjere bi mogle da uključuju smanjenje poreza, stimulisanje privrede i žrtvovanje drugih ciljeva ukoliko to bude neophodno da bi se postigao ambiciozni cilj, rekli su izvori iz brazilske vlade za Rojters. Zvaničnici vlade koji su željeli da ostanu anonimni rekli su da je Rusef odlučna u namjeri da ubrza privredni rast u 2012. u odnosu na prošlu godinu, kada je on iznosio oko tri odsto. "Broj o kom svi razmišljaju je četiri. Gotovo sve ostalo što činimo vrteći se oko toga", rekao je jedan od zvaničnika. Oni su naveli da će se odgovorno truditi da ispune cilj rasta i da će biti fleksibilni u slučaju pogoršanja krize u Evropi ili drugim zemljama. Ukoliko želi da podstakne privredni rast bez izazivanja inflacije, vlada predsjednice Rusef će vjerovatno morati i da djelimično odstupi od ostalih ciljeva, kao što je smanjenje kamatnih stopa koje su trenutno među najvišim u svijetu. Čak i u najboljem slučaju, ciljni privredni rast od četiri odsto mogao bi da bude neodrživ. Neki ekonomisti smatraju da su najvećoj privredi Latinske Amerike potrebne korjenite reforme da bi nastavila da ostvaruje uspjeh kao prethodnih godina. Ozbiljni problemi u oblasti infrastrukture, rekordno nizak broj nezaposlenih i ostala "uska grla" pokazuju da je prošlogodišnji skromni rast doveo inflaciju u Brazilu do opasno visokog nivoa. UN su iznijele prognozu privrednog rasta Brazila za 2012. od svega 2,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što znači da će brazilska vlada vjerovatno morati da obezbijedi veće stimulanse nego što je prvobitno planirala, pogotovo ako se kriza u evrozoni pogorša ili kineska privreda uspori.
B92
FRANCUZI SE NADAJU RASTU PRIVREDE
Francuska ekonomija će početi ponovo da bilježi rast poslije očekivanog perioda stagnacije u 2012, rekao je guverner francuske centralne banke Kristijan Noaje. Guverner Noaje procijenjuje da će poslije perioda stabilnosti u četrvrtom tromjesečju 2011, i vjerovatno početkom ove godine, doći do progresivnog ubrzanja aktivnosti. Prema njegovom mišljenju, predviđanja koja idu u prilog ulasku Francuske u kratkotrajnu recesiju ove godine nisu u skladu sa realnošću. Jedan broj institucija, uključujući i francuski zavod za statistiku, početkom ove godine predvidio je da će se Francuska početkom 2012. naći u kratkotrajnom periodu recesije. Smatra se da je neka država u recesiji ako u dva tromjesečja uzastopce bilježi pad bruto domaćeg proizvoda (BDP). Centralna banka Francuske je početkom mjeseca saopštila da u posljednja tri mjeseca 2011. godine nije ostvaren privredni rast u odnosu na prethodni kvartal, kada je rast iznosio 0,3 odsto. Francuska vlada očekuje da će privredni rast u 2012. biti jedan odsto.
Capital.ba
OD 1. JULA U EVROPU NE SMIJE UĆI NI KAP IRANSKE NAFTE!
Nijedna firma iz Evropske Unije ne smije sklopiti novi ugovor o kupovini iranske nafte, a postojeći ugovori smiju ostati na snazi najduže do 1. jula ove godine. Smjernice su to usvojenog embarga na iransku naftu koji su ministri vanjskih poslova zemalja EU usvojili na sastanku u Briselu. Embargo bi na snagu trebao stupiti već ove sedmice, piše Jutarnji list. Nakon ranije uvedenih ograničenja na poslovanje s iranskim bankama, ovo je najdirektniji udarac vladi u Teheranu čiji je cilj natjerati Iran da se vrati pregovorima o svom nuklearnom programu koji uključuje i razvoj nuklearnog oružja. Iran i dalje tvrdi da je jedini cilj tog programa iskorištavanja nuklearne energije za civilne svrhe. Jedan od visokih iranskih državnih funkcionera odgovorio je da će Iran odmah prestati isporučivati naftu zemljama EU. "Cijene nafte će porasti, pa će najveće štete od embarga imati baš Evropljani", navedeno je u reakciji koju je prenijela iranska novinska agencija Fars. Većina iranske nafte ionako završi u azijskim zemljama, a Sjedinjene Države i EU pokušavaju nagovoriti Japan, Južnu Koreju i druge kupce iranske nafte da se priključe embargu. Istovremeno, kroz Hormuški tjesnac, usko grlo svjetske trgovine naftom kroz koji prolazi petina godišnje proizvodnje, danas je prošao američki nosač avionaUSS Abraham Lincoln. Američki nosač uplovio je u Persijski zaljev uprkos prijetnji Irana da će u tom slučaju blokirati Hormuški tjesnac.
Nezavisne novine
SREBRO JE NAJUNOSNIJA INVESTICIJA
Portal Monei Morning objavio je da je u poslednjih 10 godina došlo do poskupljenja 14 osnovnih roba, a prosečan godišnji prinos srebra iznosi 20 odsto. Iako bi se za srebro moglo reći da je dobitnik decenije, sudeći po finansijskom stanju sveta, pobednik bi moglo biti zlato. Nakon 11 uzastopnih godina porasta njegove cene (prosečno 19 odsto na godinu), mnogi se pitaju može li se taj trijumfalni niz nastaviti. Analitičar Frank Holmes s portala Monei Morning da će ljudi, osim iz ljubavi za zlato, u njega ulagati i iz straha. A najveći strah izazivaju veliki državni dugovi mnogih najrazvijenijih zemalja sveta. Sve su robe osim prirodnog gasa tokom proteklih deset godina zabeležile rast cena veći od prosečnog godišnjeg porasta indeksa S & P 500 (tačno 2,92%), ali u 2011. od posmatranih 14 glavnih roba poskupele su samo četiri: zlato za 10 odsto, nafta 8%, ugalj gotovo 6 odsto i kukuruz 3%. Uz zajedničke, kao što je na primer recesija, svaka vrsta robe, naime, ima i neke specifične razloge zašto joj cena raste ili pada: loše vreme, oboljenje plodova, zagušenost tržišta, tehnološke osobenosti i slično. Poučan je primer prirodnog gasa. U 2002. i 2005. prirodni gas doneo je investitorima izvanredne prinose, ipak, zadnje četiri godine cena mu drastično pada. Razlog je prevelika ponuda u Sjedinjenim Državama iz ležišta u podzemnim slojevitim stenama. Bespoke Investment Group naziva pad cene prirodnog gasa "epskim": nakon što je u 2011. izgubio na vrednosti 32%, u 2012. već je pojeftinio za neverovatnih 22,42%.
SEEbiz
VOLATILNO NA SVJETSKIM DEVIZNIM TRŽIŠTIMA
U utorak je na svjetskim deviznim tržištima bilo razmjerno volatilno, u rasponu trgovanja 1,295 - 1,306 dolara za euro. Euro je podršku pronašao u jučerašnjim objavama PMI indeksa prerađivačkog i uslužnog sektora čiji je rast bio viši od tržišnih očekivanja signalizirajući da bi se gospodarstvo eurozone moglo stabilizirati. Ipak, činjenica da nije postignut dogovor između Grčke i privatnih investitora nije dozvoljavala snažniji rast EUR/USD. Trgovanje je zatvoreno na razinama od oko 1,303 dolara za euro..
Limun.hr
PROMET NA TRGOVANJU 145.096 KM
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi jučer je ostvaren ukupan promet 145.096,64 KM. U sklopu 44 transakcije ukupno je prometovano 21.893 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a je pala za 2,91 indeksni poen na 1.499,71 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,19 posto. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 1,49 indeksnih poena na 813,49 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,18 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 1,88 indeksnih poena na 942,44 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,20 posto. Promet na Kotaciji iznosio je 59.958,87 KM, u sklopu 22 transakcije prometovano je 19.787 vrijednosnih papira. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu 22.535,00 KM; u sklopu pet transakcija prometovano je 2.770 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek dd Sarajevo (simbol: BSNLR). Kurs ovog emitenta je iznosio 8,14 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet 32.565,02 KM; u sklopu sedam transakcija prometovano je 8.287 dionica. Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF MI Group dd Sarajevo (simbol: MIGFRK2) u iznosu 23.812,00 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 4,00 KM. Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti 4.858,85 KM; u sklopu deset transakcija prometovano je 8.730 obveznica. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu 1.762,26 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu 3.096,59 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet 83.807,77 KM; u sklopu 19 transakcija prometovano je 1.676 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BOR Banka dd Sarajevo (simbol: BORBRK3) u iznosu 55.000,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 100,00 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet 1.330,00 KM; u sklopu tri transakcije prometovano je 430 dionica. Na Sekundarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Rudnik soli Tušanj dd Tuzla (simbol: RSTTR) u iznosu 601,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 6,01 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Mlinpek d.d. Bugojno (simbol: MLPBR) od 27,78 posto, i dostigle su cijenu od 2,30 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent Rudnik soli Tušanj dd Tuzla (simbol: RSTTR) od 14,02 posto i dostigao cijenu 6,01 KM.
Sarajevo-x |
