Optimus Template

Direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić je jučer izjavio da je tender za rekonstrukciju, odnosno retrofit turbine u TE "Tuzla" otvoren, dok je tender za kotao u pripremi. Na konferenciji za novinare, održanoj u preduzeću EPBiH, Jerlagić je istaknuo da je za TE "Tuzla" osigurano 125 miliona KM i da se tri dosadašnje ponude za rekonstrukciju turbine uklapaju u planirani budžet. Sve aktivnosti, kako je dodao, trebalo bi da budu završene 2012. godine. TE "Tuzla" jedan je od ključnih elektroenergetskih objekata u BiH i opskrbljuje toplotnom energijom više od 20.000 potrošača u Tuzli i Lukavcu.
TiP.ba

U prisustvu klijenata ProCredit Bank, malih i srednjih preduzeća iz Tuzlanskog kantona, gradonačelnika Tuzle i gostiju, 23. novembra 2009. godine, otvoren je prvi Biznis Centar ProCredit Bank u Bosni i Hercegovini. "Evidentno je da su ekonomski i finansijski teška vremena u BiH. U ovakvoj situaciji, banke obično više oklijavaju da preuzmu rizike, a kompanijama je teže da dobiju potrebnu finansijsku podršku. S tim u vezi, otvaramo naš prvi Biznis centar u Tuzli, te u predstojećem periodu planiramo otvoriti dodatne centre u gradovima koji su inkubatori biznisa. Na ovaj način privrednici će na jednom mjestu imati pristup svim bankarskim uslugama neophodnim za njihovo poslovanje. Također, našim klijentima ćemo osigurati individualan pristup i pružiti potrebno savjetovanje", izjavio je Frieder Woehrmann, direktor ProCredit Bank. Strategijom poslovanja koja se fokusira na privrednike, ProCredit Bank će ojačati svoju usmjerenost na zadovoljavanje potreba malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini. Otvaranjem prvog Biznis centra ovim preduzećima ćemo omogućiti da imaju pouzdanog i transparentnog partnera koji će na fleksibilan način odgovoriti na njihove potrebe u trenutno zahtjevnom ekonomskom okruženju. U Biznis centru mala i srednja preduzeća će imati pristup sveobuhvatnim bankarskim uslugama prilagođenim ovom privrednom segmentu. Trenutno je u ponudi ProBiznis paket proizvoda za sva privatna preduzeća i samostalne privrednike kreiran u skladu s njihovim potrebama. Paket se sastoji od kredita za osnovna i obrtna sredstva, kredita po tekućem računu, odnosno cjelokupne palete bankarskih usluga kako za firmu, tako za uposlenike firme. "Nadam se da će ovaj Biznis centar biti pogodno mjesto u kojem će mala i srednja preduzeća završavati svoje svakodnevno poslovanje s bankom. Također, privrednici će s našim osoboljem moći razgovarati o budućim planovima njihovih preduzeća, te dobiti bankarske savjete. Siguran sam da ćemo zajedno pronaći najbolja rješenja", zaključio je Woehrmann.
eKapija

Bosna i Hercegovina je u oktobru ostvarila robni promet s inostranstvom u vrijednosti milijardu i 635,1 milion KM, od čega se na izvoz odnosi 511,2 miliona KM ili 31,3 %, a na uvoz milijardu i 123,9 miliona KM ili 68,7 %. Direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović 23. novembra 2009. godine je na konferenciji za novinare u Sarajevu kazao da je u okviru ostvarenog vanjskotrgovinskog prometa BiH u tom mjesecu, procent pokrivenosti uvoza izvozom iznosio 45,5 %. Tokom deset mjeseci, ostvaren je izvoz u vrijednosti četiri milijarde i 559,9 miliona KM, što je za 20,4 % manje u odnosu na isti period prethodne godine. Istovremeno, uvoz je iznosio deset milijardi i 240,7 miliona KM, što je za 26,3 % manje u odnosu na isti period prethodne godine. U ovom periodu procent pokrivenosti uvoza izvozom bio je 44,5 %. Tokom deset mjeseci, BiH je u robnom prometu s inostranstvom ostvarila trgovinski deficit u vrijednosti pet milijardi i 680,8 miliona KM, što je za 30,4 % manje nego u istom periodu prethodne godine. Posmatrano prema odsjecima SMTK klasifikacije, u tom periodu, najveći deficit je ostvaren u odsjeku nafta i naftni derivati u vrijednosti od milijardu i 20,1 milion KM (što je za 35,4 % manje nego u istom periodu prethodne godine) i u odsjeku cestovna vozila u vrijednosti od 546 miliona KM (što je za 41,3 % manje nego u istom periodu prethodne godine). Najveći suficit je ostvaren u odsjeku električna energija u vrijednosti 323,2 miliona KM (što je za 104,9 % više nego u istom razdoblju lani).
Fena

Cijene proizvoda i usluga, koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH mjerene indeksom potrošačkih cijena, u oktobru ove godine u odnosu na septembar više su u prosjeku za 0,7 %. Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje prema međunarodnoj klasifikaciji COICOP, u oktobru je u odnosu na septembar u prosjeku došlo do povećanja cijena u odjeljcima stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenati 8,4 %, restorani i hoteli 1,4, zdravstvo 0,2 i obrazovanje 0,1 %. Prema podacima Agencije za statistiku BiH u odjeljku stanovanje, voda, električna energija, plin i drugi energenati do poskupljenja je došlo uslijed prelaska na zimsku tarifu obračuna električne energije. Prosječan pad cijena u oktobru u odnosu na prethodni mjesec zabilježen je u odjeljcima: prijevoz za 1,4, odjeća i obuća 1, hrana i bezalkoholna pića 0,2 i alkoholna pića i duhan 0,1 %. U ostalim odjeljcima u oktobru u odnosu na septembar u prosjeku nije bilo promjena cijena. Godišnja deflacija u oktobru ove godine iznosila je 1,4 %.
KKD

U septembru u pravnim subjektima u Bosni i Hercegovini bilo je 688.636 zaposlenih osoba, od kojih su 275.184 žene. Agencija za statistiku BiH je objavila da se u odnosu na august 2009. broj ukupno zaposlenih povećao za 0,1 %, dok se broj zaposlenih žena povećao za 0,5 %. Broj nezaposlenih u septembru 2009. povećao se za 0,3 %, dok je broj nezaposlenih žena ostao isti u odnosu na august. Stopa registrirane nezaposlenosti u septembru 2009. iznosi 42,2, a za žene 47,9 %. U BiH je u septembru 2009. registrirano 502.192 nezaposlenih.
Najveći broj nezaposlenih osoba je s VKV i KV kvalifikacijom 182.649, zatim s NK 161.124 i sa srednjom stručnom spremom 119.115 osoba.
ComArt

Prosječna mjesečna isplaćena netoplaća po zaposlenom u pravnim subjektima u BiH za septembar 2009. iznosila je 785 KM, što pokazuje nominalni pad za 1,7 posto u odnosu na decembar 2008.Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna isplaćena netoplaća za septembar 2009. u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 1,2 posto. Prosječna mjesečna brutoplaća za septembar 2009. iznosila je 1.197 KM, što pokazuje nominalni rast za 1,2 posto u odnosu na decembar lani. Prosječna mjesečna brutoplaća za septembar u odnosu na isti mjesec prošle godine nominalno je viša za 4,3 posto.
Sarajevo-x

Nadležna ministarstva i federalne institucije nisu se u roku koji je dala Vlada FBiH izjasnili o zakonitosti ugovora o dokapitalizaciji sarajevskog "Energopetrola", statusu bankovnih garancija i eventualnim dodacima ugovora. Potvrdio je to sekretar Vlade FBiH Ismet Trumić, napomenuvši da zbog toga ovo nije uvršteno na dnevni red sutrašnje sjednice Vlade.
I dalje je nepoznato gdje su bankovne garancije koje je konzorcij MOL/INA dao prilikom dokapitalizacije "Energopetrola", a Generalni sekretarijat Vlade, Ministarstvo energije i Agencija za privatizaciju FBiH (APF) ne znaju da li postoje aneksi ugovora o dokapitalizaciji, jer ih oni nemaju. Trumić je kazao da je utvrđeno da su tri bankovne garancije, vrijedne više od 40 miliona KM, zaprimljene u Ministarstvu finansija FBiH, te da ima dostavnicu u knjizi evidencija, ali ministar finansija Vjekoslav Bevanda tvrdi da garancije "nikad nisu ni bile u Ministarstvu". "Još nismo zauzeli konačan stav. Treba vršiti analizu i na temelju procjene revizorske kuće utvrditi da li je ugovor povoljan ili nepovoljan", kazao je Entoni Šeperić, portparol Ministarstva pravde FBiH. Enes Ganić, direktor APF, smatra da se prilikom pisanja ugovora nije vodilo računa o interesima FBiH, ali dodaje da APF nema pravo da ga kontroliše.
Vahid Hećo, ministar energije FBiH, rekao je da je napravljeno niz propusta, a među njima to što nisu aktivirane bankovne garancije, što je, tvrdi, bila dužnost Ministarstva finansija, te što nije prije potpisivanja ugovora napravljen diobeni bilans kako bi terminali bili isknjiženi iz "Energopetrola" i prebačeni na Terminale FBiH. Trumić ističe da su prije potpisivanja ugovora o dokapitalizaciji "Energopetrola" 2006. Ured za zakonodavstvo i Pravobranilaštvo dali pozitivno mišljenje na ugovor. "Mislim da nije sporan sam ugovor, mada se dovodi u pitanje njegova zakonitost, koliko neispunjavanje uslova, odnosno investiranja u ‘Energopetrol' i slično", smatra Trumić. Izjave nadležnih u Pravobranilaštvu FBiH i Uredu za zakonodavstvo nismo dobili.
Nezavisne novine

BiH JOŠ NIJE ISPUNILA USLOVE ZA UKIDANJE VIZNOG REŽIMA
Šef Odjeljenja za zapadni Balkan u Direkciji Evropske komisije za proširenje Pjer Mirel izjavio je da BiH još nije ispunila uslove za ukidanje viznog režima. "Ne slažem se s ocjenama iz izvještaja Evropske inicijative za stabilnost, koji je prije dva mjeseca unio konfuziju kada je ustvrdio da je BiH još tada postigla ono što su Srbija i Crna Gora kada im je odobren bezvizni režim", rekao je Mirel. Mirel smatra da BiH još nije sustigla Srbiju i Crnu Goru, niti je uradila onoliko koliko su te države uradile kada je predloženo da im budu ukinute vize. On je naglasio da je BiH postigla napredak, ali nedovoljno da se da prijedlog za ukidanje viznog režima, napomenuvši da Antikorupcioni zakon i uspostavljanje antikorupcionog tijela još nisu usvojeni u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da u kontroli granica još mnogo toga treba uraditi. Mirel je najavio dolazak ekspertskog tima Evropske komisije u decembru, te izrazio nadu da će Evropska komisija čim budu ispunjeni uslovi dati prijedlog za liberalizaciju viznog režima, što bi moglo biti u prvoj polovini naredne godine. On je posebnu zabrinutost izrazio zbog pitanja popisa stanovništva, jer još nikakva odluka nije donesena. "Ostalo je još samo nekoliko sedmica da se donese pozitivna odluka. Ako ne, onda će biti kasno da se popis uradi 2011. godine i BiH će ponovo biti iza svih ostalih država. Kako da otvorimo pregovore o članstvu, a nemamo pouzdanih podataka", zapitao je Mirel.
Capital.ba

Da se u Bosni i Hercegovini teško dolazi do bilo kakvog dogovora, pa i u vrijeme ekonomske krize kada je svaki evro nužan i zlata vrijedan potvrđuje i najnoviji slučaj sa neraspoređenih 27 miliona evra koji leže na posebnom podračunu jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), a prikupljenih na osnovi cestarine. Novim Zakonom o akcizama, koji se primjenjuje od 1. jula, uvedena je dodana cestarina u iznosu od 10 feninga (0,05 evra) po litri derivata i taj iznos se uplaćuje na poseban podračun jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje. Međutim, već više od četiri mjeseca entitetski predstavnici u upravljačkim strukturama Uprave, odnosno njihovi politički šefovi nisu uspjeli dogovoriti metodologiju raspodjele tih sredstava entitetima i Brčko Distriktu, odnosno koliko kome treba pripasti. Za to vrijeme u Federaciji Bosne i Hercegovine je gotovo obustavljena izgradnja autoputa na koridoru 5C, a austrijski Strabag, koji je dobio koncesiju, nije uspio osigurati kredite kod evropskih banaka za izgradnju autoputa kroz Republiku Srpsku. U proteklih deset godina BiH je uspjela izgraditi samo 37 kilometara autoputa, dok je, primjera radi, susjedna Hrvatska izgradila više od hiljadu kilometara. Poznato je, takođe, kako su evropske finansijske institucije odobrile Bosni i Hercegovini sredstva za izgradnju još 65 kilometara. Međutim, stručnjaci za autoputeve jedinstveni su u stajalištu ‘kako zbog političkih opstrukcija Bosna i Hercegovina ni za dvadeset godina neće imati novih stotinu kilometara autoputa'.
Slobodna Dalmacija

AMERIČKI BDP PORASTAO MANJE OD PRVIH PROJEKCIJA
Rast američke privrede u trećem kvartalu najvjerovatnije je bio nešto manji od prvih prognoza jer se trgovinski deficit snažno povećao, a kompanije i dalje agresivno smanjuju zalihe. Kako je pokazalo istraživanje Reutersa, koje je obuhvatilo 66 ekonomista, američki je BDP u posmatranom periodu na godišnjoj visini porastao 2,9, a ne 3,5 odsto koliko su pokazale prve projekcije tamošnje vlade. Ipak, i s nešto manjim rastom treće je tromjesečje označilo izlazak SAD iz recesije nakon četiri kvartala stezanja privrednih aktivnosti. Najnoviji podaci za stručnjake su pokazatelj da je vlada bila previše optimistična kada je objavila prve prognoze. Podsjetimo, američki trgovinski deficit u septembru se povećao najviše u zadnjih deset godina, prvenstveno zbog rasta uvoza nafte i automobila nakon što je tamošnja privreda izašla iz najdublje recesije od perioda Velike depresije. Deficit se u odnosu na avgust povećao 18 posto na 36,5 milijardi dolara. "Glavni uticaj na nešto manji rast BDP-a u odnosu na prve prognoze ima povećanje trgovinskog deficita, pad ulaganja, nešto slabija potrošnja kućanstava te pad zaliha", stoji u izvještaju Barclays Capitala. "Uprkos tome, vjerujemo da je treći kvartal označio preokret trenda te zapravo predstavlja početak oporavka najjače svjetske ekonomije", dodaje su u tom izvještaju.. Američko ministarstvo trgovine u utorak će izdati svoju drugu projekciju kretanja privrednih aktivnosti u trećem tromjesečju.
Biznis.ba

Na osnovu prijedloga Evropske komisije, Evropski parlament će na zasjedanju u Strazburu raspravljati o financijskoj pomoći BiH. Riječ je o 100 miliona eura kredita, koji bi u dva obroka bio uplaćen BiH tokom naredne godine. Osnovna namjera Evropske komisije, koja stoji iza prijedloga dodjele te pomoći je, kako se navodi u prijedlogu, da podrži stabilizaciju zemlje i da se svježim novcem podrže finansijski balansi i, pored ostalog, finansiraju budžetske potrebe na kakve je ukazao Međunarodni monetarni fond. U Briselu se vjeruje da bi evropski novac trebao pomoći vladine programe strukturnih reformi, kao i ublažiti posljedice globalne finansijske i ekonomske krize. U analizi prijedloga, o kojem će evropski parlamentraci glasati kasnije ove sedmice, stoji, pored ostalog, da je globalna kriza u BiH postala posebno vidljiva početkom i tokom 2009. godine. U kombinaciji sa naslijeđima loše fiskalne politike, kriza nije ostavila druge mogućnosti bosanskohercegovačkim vlastima nego da pomoć potraže od Međunarodnog monetarnog fonda, sa kojim je započela realizacija stand by aranžmana teškog 1,15 milijardi eura na period od tri godine. Zbog čega se Evropljanima žuri da zaključe i svoj dio finansijskog paketa namijenjenog BiH? Prije svega zbog potreba kakve ima zemlja koja je na putu kandidature, a potom i punopravnog evropskog članstva, te i zbog okolnosti u kojima se ovih dana nalazi Unija. Za koji dan, tačnije 1. Decembra, će na snagu stupiti Lisabonski sporazum i o sporazumu o finansijskoj pomoći BiH se mora odlušiti prije tog datuma. Ako ne, Evropska komisija će pod novim pravnim osnovama morati iznova da kreira sličan prijedlog.U tom dijelu parlamentarne diskusije zastunici se neće mnogo baviti političkom klimom u BiH. To bi mogla biti tema diskusije po izvještaju Evropske komisije i Evropskog vijeća o strategiji proširenja Unije, koji se očekuje u srijedu. Taj dokumenat, nastao na osnovu izvještaja o napretku država Zapadnog Balkana u reformskim i integracijskim procesima, neće imati mnogo ohrabrujućih riječi za BiH. Političke prilike su ozbiljne, karakretriše ih odsustvo političkog dogovora, a umjesto njega, na sceni je nacionalistička retorika koja ozbiljno zabrinjava Brisel i ostatak međunarodne zajednice. Na konsenzus o, barem, okviru bosanskohercegovačke budućnosti pozivaju i evropski parlamentarci koji aktivno zastupaju interese BiH, od ukidanja viza, do ubrzanja integracisjkog procesa.
VOA - Glas Amerike

Niski troškovi proizvodnje u inozemstvu više ne privlače velike njemačke koncerne, koji su ponovo otkrili da im kvalitet domaće izrade donosi prednosti, pokazali su rezultati ankete provedene među 1.500 kompanija. Tokom posljednje tri godine, prebacivanje proizvodnih pogona u inozemstvo palo je za 40 posto. Dok je 2006. tvornice u inozemstvu otvaralo 15 posto svih industrijskih firmi, danas to čini samo devet posto kompanija. Firme koje su prebacile pogone u inozemstvo da bi smanjile troškove, prije svega zbog jeftinije radne snage, danas uviđaju da su se ti troškovi i u drugim zemljama povećali, tako da to više ne donosi željenu prednost. U zemljama u koje su njemački koncerni ranije prebacivali proizvodnju javlju se problemi s kvalitetom proizvoda, kakvih u Njemačkoj nije bilo.
Sve veći broj firmi vraća se kući, a posebno je veliki broj povratnika iz zemalja istočne Evrope koje su prije pet godina pristupile Evropskoj uniji. Tamošnje plaće posljednjih godina su drastično povećane, tako da su te zemlje izgubile atraktivnost.
DW - Deutsche Welle

Cijene nafte na svjetskom tržištu jučer su u porastu usljed pada dolara, zbog čega je došlo do rasta potražnje za ovim energentom. U New Yorku cijena svijetle sirove nafte porasla je za 97 centi i sada je 78,44 dolara po barelu. U Londonu cijena sirove nafte "brent" iz Sjevernog mora veća je za 1,15 dolara po barelu i iznosi 78,35 dolara. "Dolar je pao u odnosu na evro i investitori su vidjeli svoju šansu za kupovinu nafte. Oni smatraju da će dolar i dalje padati, tako da se očekuje dalji priliv novca za kupovinu nafte i druge robe", rekao je analitičar tržišta iz kompanije "Purvin i Gerc" iz Singapura Viktor Šum. Slabiji dolar pospješuje potražnju vlasnika drugih valuta za naftom i drugom robom - poput zlata. Zlato je na tržištu u Londonu dostiglo rekordnu cijenu od 1,167 dolara po unci.
B92

Na jučerašnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi - burzi ostvaren je ukupan promet od 718.222,73 KM. U sklopu 99 transakcija ukupno je prometovano 37.565 dionica.
Vrijednost BIFX-a je porasla za 7,67 indeksnih poena na 1.932,21 poen, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,40 %. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 10,75 indeksnih poena na 1.095,82 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,97 %. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 2,32 indeksna poena na 1.148,73 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,20 %.
Promet na Kotaciji iznosio je 62.887,65 KM; u sklopu 15 transakcija prometovano je 8.752 dionice. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 10.123,75 KM; u sklopu 5 transakcija prometovano je 616 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR). Kurs ovog emitenta je iznosio 16,43 KM.
Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 52.763,90 KM; u sklopu 10 transakcija prometovano je 8.136 dionica. Na Kotaciji fondova najveći dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF HERBOS FOND DD MOSTAR (simbol: HRBFRK2) u iznosu od 45.057,5 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 6,79 KM. Na Primarnom Slobodnom tržištu ostvaren je promet od 144.952,48 KM; u sklopu 62 transakcije prometovano je 5.242 dionice. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) u iznosu od 54.714,56 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 20,62 KM. Na Sekundarnom Slobodnom tržištu ostvaren je promet od 510.382,60 KM; u sklopu 22 transakcije prometovano je 23.571 dionica. Na Sekundarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta UNION BANKA D.D. SARAJEVO (simbol: UNIBR) u iznosu od 394.000,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 19,70 KM.
Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta JKP JABLANICA DD JABLANICA (simbol: JABLRK4) od 48,00 % i dostigle su cijenu od 37,00 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent ENERGOPETROL DD SARAJEVO (simbol: ENPSR) od 10,89 % i dostigao cijenu od 13,01 KM.
Sarajevo-x