|
Komorski privredni servis: VIJESTI/31.08.2010.
TRINAEST ČLANICA KANTONALNE PRIVREDNE KOMORE TUZLA NA SAJMU "EKOBIS 2010" U BIHAĆU
Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla
 Kantonalna privredna komora Tuzla će u sklopu 8. Međunarodnog ekološkog sajma "EKOBIS 2010" koji se održava od 2. do 5. septembra ove godine u Bihaću predstaviti privredu Tuzlanskog kantona. Komora je za ovu priliku rezervisala izložbeni prostor od 20 kvadratnih metara za zajedničku postavku i animirala sve članice Komore da se prijave i učestvuju na ovoj značajnoj sajamskoj manifestaciji. Sve troškove organizacije snosi Komora tako da će predstavljanje putem eksponata, uzoraka i reklamnog materijala za članice Komore biti potpuno besplatno. mojatuzla.ba
PROFIT 'RMU BANOVIĆI' VIŠI OD MILION MARAKA
Iako su poslovali u izuzetno teškim uslovima, koje na jednoj strani određuje snažan pritisak globalne finansijske krize, a na drugoj ozbiljne posljedice elementarnih nepogoda u junu i julu, Rudnik mrkog uglja (RMU) Banovići u prvih šest mjeseci ove godine ostvario je dobit veću od milion maraka. Prema izvještaju o poslovanju, koji je usvojio Nadzorni odbor preduzeća, u ovom periodu proizvedeno je i plasirano na domaće i inozemno tržište 684.507 tona separisanog uglja. Uknjižen je prihod od 57.813.527, a rashod od 56.673.081 KM, što je rezultiralo profitom od 1,1 milion maraka. "Veoma nepovoljan privredni ambijent i poplavljeni kopovi u vrijeme elementarnih nepogoda značajno su nas usporili u realizaciji mjesečnih planova proizvodnje, ali smo smanjili troškove poslovanja i zadržali pozitivan trend u ukupnoj ekonomiji preduzeća. Ovo je veoma dobar rezultat. To potvrđuju podaci da smo u istom periodu protekle godine imali gubitak 154.554 marke, a u godišnjem planu za ovu godinu u prvom polugodištu planirali smo gubitak u iznosu 2.360.205 KM, jer se radi o periodu u kojem, inače, pada potražnja za ugljem", kaže direktor Rudnika Munever Čergić. Ističe kako su sve obaveze redovno izmirivane, a prosječna plaća za 2.600 rudara dostigla je 954 marke, što je za 18,87 posto više od prosjeka u FBiH. "U vrijeme kada rudnici u Federaciji BiH bilježe ogromne gubitke, poslovni rezultat RMU Banovići je više nego dobar i u cijelini potvrđuje da je riječ o respektabilnoj kompaniji u kojoj se odgovorno gazduje imovinom države i malih dioničara", kaže predsjednik Nadzornog odbora Emin Haračić.
Bizon
ENERGIS JEDINI PREDSTAVNIK BiH U REEEP-u
Centar za edukaciju i podizanje svijesti o potrebi povećanja energetske efikasnosti - Energis postao je punopravni partner u Partnerstvu za energetsku efikasnost i obnovljive izvore energije (REEEP), kao prvi i jedini predstavnik BiH u ovoj međunarodnoj instituciji. Ovo partnerstvo dolazi kao priznanje za rad Centra u proteklih šest mjeseci, koliko je prošlo od zvaničnog osnivanja Energisa i početka djelovanja u oblasti energetske efikasnosti i očuvanja okoliša, saopćio je ovaj centar. U tom periodu Energis je prepoznat kao ozbiljan partner u navedenim oblastima, posebno pri istraživanjima koja ukazuju na neophodnost implementacije energetski efikasnih rješenja u domaćinstvima i u industriji i pozitivnom djelovanju na okolinu. Ovo članstvo je od velikog značaja za energetsku efikasnost u BiH jer omogućava pristup velikoj bazi stručnjaka, iskustava i publikacija iz oblasti energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije. Energis je stekao međunarodnu afirmaciju i kroz aktivno učešće na kongresima i konferencijama, od kojih se izdvaja Wood Energy Congress održan u sklopu sajma drvne industrije u Klagenfurtu u Austriji. REEEP partnerstvo je osnovano u okviru Svjetskog samita za održivu budućnost 2002. godine i trenutno broji više od 340 partnera širom svijeta. Osim nevladinih organizacija, partneri u REEEP-u su i razne vladine institucije, ministarstva, obrazovne ustanove i instituti iz 50 zemalja širom svijeta, uključujući SAD, Veliku Britaniju i Kinu. Misija REEEP-a je da olakša transformaciju energetskih sistema tako što će ubrzati implementaciju energetske efikasnosti i razvoj obnovljivih izvora energije, kao osnovne alate za smanjenje emisija stakleničkih plinova, povećanje energetske sigurnosti, te olakšavanje pristupa obnovljivim izvorima energije za siromašno stanovništvo. Partnerstvo u REEEP-u donosi i niz obaveza za partnere koje imaju za zajednički cilj ostvarivanje energetske sigurnosti i održive budućnosti cijelog svijeta, navodi se u saopćenju.
Onasa
POTPISANI UGOVORI ZA IZGRADNJU PODUZETNIČKIH ZONA U FBiH
Ugovori između Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta i općina iz Federacije BiH kojima su odobrena sredstva za izgradnju poduzetničkih zona u FBiH za 2010. godinu potpisani su jučer u Mostaru. U izjavi za novinare nakon potpisa ugovora resorni ministar Velimir Kunić je kazao kako je njihovo potpisivanje jako važno kako za općine tako i za Vladu Federacije BiH, te da je siguran kako će se stvoriti kvalitetne poslovne zone u kojima će biti locirani gospodarstveni subjekti, a što znači nova zapošljavanja, nove tehnologije i izvoz. "Zbog toga je ministarstvo i ove godine uložilo 3 milijuna maraka u razvoj poslovnih zona, dok je u protekle 4 godine izdvojeno ukupno oko 9 milijuna maraka i taj proces se treba nastaviti i u budućem razdoblju", kazao je Kunić, dodavši kako bez podrške razvoja poduzetničke infrastrukture nema ni razvoja poduzetništva. U obraćanju novinarima gradonačelnik Mostara Ljubo Bešlić je zahvalio ministru Kuniću i njegovim suradnicima, koji su, kako je kazao, uistinu dali značajan poticaj da dođe do današnjeg potpisivanja ugovora, te kako je poslovna politika koju oni vode u svom ministarstvu postala prepoznatljiva. "Smatram da kroz ove poduzetničke zone poduzetnici mogu ostvariti jeftinije pokretanje svojih biznisa i imati lakše uvezivanje, jer obično se radi o korištenju određenih prostora po nekim povoljnijim uvjetima", kazao je Bešlić, istaknuvši kako je ovo jedan od načina na koji način smanjiti akutnu nezaposlenost u cijeloj BiH. Što se tiče poduzetničke zone Mostar, Bešlić je kazao kako će se u suradnji s Udruženjem LiNK, kroz koju djeluju mnogi poduzetnici, dobiti jedan prostor u gradu koji će Grad zajedno sa svojim i sredstvima od ministarstva pokrenuti i na taj način riješiti i pitanje Poslovnog inkubatora u Mostaru. Ugovori se odnose na općine: Mostar, Tešanj, Zenica, Doboj Jug, Tomislavgrad, Žepče, Orašje, Maglaj, Čapljina, Čitluk, Gornji Vakuf, Čelić, Odžak, Ravno, Ljubuški, Konjic, Gračanica, Ključ, Grude, Goražde, Usora, Vogošća, Livno, Jablanica, Kakanj, Tuzla, Lukavac, Bihać, Kalesija, Sanski Most, Zavidovići, Kladanj, Kupres, Stolac i Prozor-Rama, s time da je danas ugovor potpisan s 25 općinskih načelnika.
eKapija.ba
NAJVEĆE UČEŠĆE U IZVOZU U SEKTORU "OBIČNI METALI"
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, posmatrano po sektorima Harmonizovanog sistema (HS), odnosno Carinske tarife BiH, u julu 2010. godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru "Obični metali i proizvodi od običnih metala" sa ukupnom vrijednošću od 128,5 miliona KM, što predstavlja 20,1 posto od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvaren je i u sektoru "Mineralne tvari" sa ukupnom vrijednošću od 127,9 miliona KM, što je 20,1 posto od ukupnog izvoza. U periodu od januara do jula 2010. godine najveće učešće u izvozu ostvareno je u sektoru "Obični metali i proizvodi od običnih metala" sa ukupnom vrijednošću od 896,3 miliona KM, što iznosi 22,3 posto od ukupnog izvoza. Značajan obim izvoza ostvarenje takođe u sektoru "Mineralne tvari" sa ukupnom vrijednošću od 749,1 milion KM, što predstavlja 18,6 posto od ukupnog izvoza. U julu 2010. godine najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru "Mineralne tvari" sa ukupnom vrijednošću od 243 miliona KM, što predstavlja 19,6 posto od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je i u sektoru "Mašine; elektrotehnička oprema" sa ukupnom vrijednošću od 171,7 miliona KM, što je 13,9 posto od ukupnog uvoza. U periodu od januara do jula 2010. godine najveće učešće u uvozu ostvareno je u sektoru "Mineralne tvari" sa ukupnom vrijednošću od 1,4 milijarde KM, što predstavlja 19,8 posto od ukupnog uvoza. Značajan obim uvoza ostvaren je i u sektoru "Mašine; elektrotehnička oprema" sa ukupnom vrijednošću od 958,2 miliona KM, što je 12,8 posto od ukupnog uvoza.
Fena
DO KRAJA 2013. GODINE BIĆE ZAPOSLENO 23 000 MLADIH I ŽENA
Vlasti u Federaciji BiH do kraja 2013. godine planiraju da zaposle oko 23 000 žena i mladih za šta su u federalnom budžetu planirali 2,7 miliona maraka, definisano je u akcionom planu zapošljavanja u FBiH 2010/2013. godine. Planirano je da stopa zaposlenih žena svake godine bude uvećana za 1,5, a mladih za dva posto. Prema podacima federalnog Zavoda za statistiku, u junu je ukupno bilo nezaposleno 357 781 lica, od čega 183 864 žena. Plan federalne Vlade predviđa da u naredne tri godine u tom entitetu bide zaposleno 8 500 žena i oko 15 000 mladih osoba, a mjere koje trebaju dovesti do ovog cilja uključuju povećanje konkurentnosti žena na tržištu radne snage kroz obrazovanje i obuku i podršku ženskoj populaciji za osnivanje vlastitog biznisa. Mjere za zapošljavanje mladih uključuju dodatno obrazovanje i obuku, uključivanje na tržište rada kroz obuku za traženje posla i usmjeravanje karijere, te podršku za osnivanjem vlastitog biznisa.
Nezavisne novine
POLJOPRIVREDA U BiH MORA PROMIJENITI SMJER
Preko 50 procenata sredstava iz fondova Evropske unije namijenjeno je zemljama kandidatima za ulaganje u poljoprivredu. Pristup tim fondovima preporodio bi poljoprivredu, ali prvo treba utvrditi koje su to poljoprivredne oblasti danas perspektivne. Pristup poljoprivredi u Bosni i Hercegovini moraće potpuno da se promijeni, ukoliko postoji želja za njenim opstankom. Trenutno se gubi trka sa stranim proizvođačima i kod izvoza i na domaćem terenu. Na te činjenice i negativne posljedice upozoravaju poljoprivredni stručnjaci. Preko 50 procenata sredstava iz fondova Evropske unije namijenjeno je upravo zemljama kandidatima za ulaganje u poljoprivredu. Pristup tim fondovima preporodilo bi poljoprivredu u BiH, ali prvo treba utvrditi koje su to poljoprivredne oblasti danas perspektivne, kažu stručnjaci. Proizvodi kompanije Unaplod koja se bavi proizvodnjom, otkupom, preradom i plasmanom voća i povrća trebali bi se od septembra ove godine naći na vrlo probirljivom tržištu Evropske unije. Izvršni direktor Unaploda Ljuban Gligorić navodi da će im izlazak na inostrano tržište omogućiti certifikat Global GAAP koji treba uskoro da dobiju, nakon primjene standarda koji omogućavaju proizvodnju potpuno zdravog i po zdravlje bezbjednog voća. "Nalazimo se u Kozarskoj Dubici, dvadeset kilometara od autoputa, znači - imamo dobru cestovnu komunikaciju. Kapaciteti naše hladnjače su deset hiljada tona. Hladnjača je u ULO (Ultra Low Oxygen) sistemu, znači sa kontrolisanom atmosferom. Još podižemo zasade jabuke i kruške. Planiramo da podignemo ukupno dvjesta hektara", navodi Gligorić. Gligorić je mišljenja da je potrebno više stručnjaka u BiH koji bi mogli da savjetuju i usmjeravaju poljoprivredne proizvođače. No ono što je najbitnije jeste uloga države u poticanju proizvodnje. "Primjera radi, mi smo za hladnjaču koju smo podigli potrošili preko deset miliona maraka, i dobili subvenciju 50 hiljada KM, a da smo tu istu hladnjaču podizali u Hrvatskoj dobili bi šest miliona, ili u Srbiji četiri miliona", kaže on. Bosna i Hercegovina bi svoju ulaznicu na evropsko tržište mogla da potraži i u organskoj proizvodnji hrane. Tatjana Vučković iz Sarajeva posljednjih pet godina vrlo uspješno se bavi proizvodnjom humusa i glista za humus i prehranu. Jedina je u Bosni i Hercegovini koja posjeduje certifikat za izvoz u Evropsku uniju i u zemlje regije. Tatjana proizvodi crvenu kalifornijsku glistu koja isključivo služi za proizvodnju humusa na bazi stajskog đubriva, te posebnu vrstu gliste "Dendrobene Venete" koja se koristi za ishranu životinja pa čak i ljudi. "Ja mogu godišnje proizvesti nekih 200 tona humusa, a što se tiče crvića, njih sad imam na lageru dvije i po tone. Crvići se jako brzo proizvode. Treba se paziti na četiri osnovna faktora, na obim hrane koja njima odgovara, to dobro ukomponovati i dobijete jako brzo proizvodnju. Imate ph vrijednost ishrane, temperaturu, vlažnost i morate imati jako dobru nadmorsku visinu", rekla je Vučković. Humus će biti ključan element u proizvodnji domaće organske hrane, kaže Vučković: "Sad, kad Evropska unija ponovo uđe da pretrese ove naše proizvođače, suočiće se s jednim velikim problemom - to je otpad, koji oni, nažalost, ne mogu riješiti, ustvari, rješavaju ga tako što ga pale, a kazne su jako visoke i ovi naši organski proizvođači od iduće godine zvanično, znači, više neće moći koristiti stajsko đubrivo, čak neće moći više koristiti ni mineralna đubriva. Moraće koristiti isključivo humus", navodi Vučković. O potrebi cjelokupne reforme slaže se i Ranko Markuš iz ACIPS-a, nevladine organizacije koja se bavi piitanjima evrointegracija. Markuš je za Kancelariju specijalnog predstavnika EU u BiH uradio istraživanje o poljoprivredi koje je pokazalo da preko 80 posto teritorije BiH ima ruralni karakter, a da je 60 posto stanovnika tradicionalno vezano za poljoprivredu koja ima socijalnu a ne razvojnu ulogu. "Interesantna je činjenica da se godišnje gubi oko tri hiljade hektara, jer se na najboljim poljoprivrednim zemljištima grade naselja. Ljudi se naseljavaju - što je jednim dijelom razumljivo, ali, 20 hiljada hektara je prekriveno različitim otpadnim materijalom. To se u struci naziva „tehnogene pustinje". Plus, 17 hiljada minskih polja otežavaju pristup za čak oko 15-20 posto poljoprivrednih i šumskih gazdinstava", objašnjava Markuš. Markuš navodi i da domaća proizvodnja zadovoljava svega 40 procenata potražnje, dok je situacija sa izvozom još lošija. "Izdvajanje entiteta, kantona, opština - država ništa ne izdvaja za poljoprivredu - prema našim nekim grubim procjenama - jer ažuriranih podataka na jednom mjestu nema - iznosi između 160 i 170 miliona maraka godišnje, dok, recimo, Hrvatska izdvaja nekih nevjerovatnih milijardu i dvjesta miliona KM za sektor poljoprivrede, Srbija negdje oko 600 miliona", navodi on. Markuš ističe da bi krupni zaokreti u poljoprivrednoj politici mogli značajno da utiču na poboljšanje konkurentnosti i produktivnosti, a ponajviše na porast broja zaposlenih
eKapija.ba
BRITANCI SE ŠIRE KABELSKIM TRŽIŠTEM U BiH
Britanski investicijski fond Mid Europa Partners ušao je na bh. tržište kabelskih operatera preuzimanjem tvrtki BH Cabel Net, Elob i Global Net. Britansu ovim akvizicijama postali vlasnici tri kabelska operatera koja svojom mrežom pokrivaju sarajevsku, zeničko-dobojsku i hercegovačko-neretvansku županiju. U priopćenju Mid Europa Partnersa, niti na njihovim službenim stranicama, nije navedena vrijednost akvizicija, a najavljena je mogućnost spajanja preuzetih tvrtki u jednu imena Telemach. Mid Europa Partners vlasnik je nekoliko telekomunikacijskih tvrtki diljem Europe, Aster u Poljskoj, Invitel u Mađarskoj, Orange u Austriji, a zajedno sa Europskom bankom za obnovu i razvitak i slovenskog Telemacha i srbijanskog SBB-a.
Pincom.biz
2. INTERNACIONALNI SAJAM I TURISTIČKA BERZA 'BIHORECA FEST'
Udruženje/Udruga hotelijera i restoratera Bosne i Hercegovine organizuje Drugi Internacionalni sajam i turističku berzu „BIHORECA FEST 2010" koji će se održati u Sarajevu u terminu 23. - 25. septembra 2010. godine. Sajam će se ove godine održavati u više objekata na različitim lokacijama Općine Stari Grad Sarajevo (Dom oružanih snaga BiH, Gradska Vijećnica, Morića han, Kuća sevdaha, Trg Fra Grge Martića (ispred Gradske katedrale) odnosno u objektima najužeg centra Sarajeva.
Iz udruženja najavljuju veliki interes izlagača ove godine, od kojih su najvećim dijelom članice udruženja koje okuplja preko 1500 članova, hotela i restorana iz cijele Bosne i Hercegovine. Sajam će podržati i reprezentativni članovi hotelsko ugostiteljskih asocijacija Jugoistočne Evrope, Mediterana, kao i Svjetske asocijacije hotelijera i restoratera koji će svojim učešćem na sajmu manifestaciji dati međunarodni karakter i značaj. Generalni pokrovitelj „BIHORECA FEST 2010" je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine - Ministarstvo okoliša i turizma FBiH. Partneri projekta su: IHRA - International hotel & restaurant association, EMRF - Euro-Mediterranean Restaurant Federation, BAHA - Balkan Aliance Hotel Associations, Vijeće Ministara BiH, Vanjsko-trgovinska komora BiH, Ministarstvo trgovine i turizma Republike srpske i Turističke organizacije i zajednice u BiH. Cilj Sajma i berze je promocija i valorizacija dostignuća u turizmu, hotelijerstvu i ugostiteljstvu, od tehnoloških do organizacionih i kvalitativnih parametara. Ova sajamska manifestacija baštini tradiciju i iskustva poznate sarajevske turističke berze.
Vijesti.ba
USKORO POZNATE CIJENE HOMOLOGACIJE VOZILA
Proces homologacije kojim će se provjeravati tehnička uslađenosti vozila koja se budu uvozila u BiH sa evropskim propisima i ekološkim stadardima trebao bi, prema najavama, početi već u decembru ove godine. Da bi čitav proces mogao krenuti radi se još na uspostavi mreže ispitnih centara, a čeka se i odabir tehničkih servisa koji ispunjavaju standarde za provođenje procesa homologacije. "Već su dva puta do sada raspisivani javni oglasi za preliminarni izbor tehničkih servisa koji će vršiti homologaciju vozila, dijelova uređaja i opreme vozila na prostoru Bosne i Hercegovine. Uskoro će se znati koliko će ih biti u cijeloj BiH, a u septembru će se izvšiti i njihova edukacija i akreditiranje tako da mogu raditi ove poslove", kaže nam Ibrahim Mustafić, saradnik za stručno-edukativne i tehničke poslove u Institutu za privredni inženjering (IPI), koji je jedan od članova konzorcijuma za za homologaciju i certifikaciju u BiH. O tome što će ustvari uvođenje sistema homologacije značiti za našu državu Mustafić, kaže da je će to jednostavno rečeno, značiti zaštitu prostora BiH od loših vozila iz inostranstva, prije svega sa područja Amerike i Azije. "Šta znači loših vozila? To znači da će se u BiH moći uvesti polovna vozila koja po pitanju kvalitete izduvnih gasova zadovoljavaju najmanje EURO 3 normu (mada ima onih koji bi radije da to bude EURO 4), kada je to proizvođač uradio", kaže nam on. Homologacija se kaže, uopšteno odnosi na one sklopove, uređaje i opremu koji doprinose većoj sigurnosti svih učesnika u saobraćaju (aktivnoj i pasivnoj sigurnosti), zaštiti okoline kao i uštedi energije smanjenjem potrošnje motora s unutrašnjim sagorijevanjem. Tako će se homologacija odnositi na svjetlosno-signalnu opremu, upravljački mehanizam, uređaje za kočenje, sistem elastičnog oslanjanja. Također i na priključke za sigurnosne pojaseve, sigurnosne pojaseve, sjedišta, čvrstoća i njihovo pričvršćenje, zračni jastuci, zaštita od požara, naslone za glavu, sigurnosna stakla, zaštita vozača od volana pri sudaru, putnička kabina "kruta na deformacije" kao i deformacijske zone u prednjem i stražnjem dijelu vozila. "Kao što se može vidjeti EURO 3 norma nije vezana samo za kvalitetu izduvnih gasova nego uopšteno za kompletno vozilo", kaže Mustafić.
Na pitanje hoće li sve to pored sigurnosnih i ekoloških benefita značiti i udarac na džepove građana Mustafić kaže da nažalost hoće. "Sve ima svoju cijenu. Kvalitetnija vozila znače i kvalitetniji život, tj. manje zagađen zrak, zemlju ili vodu. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH će vrlo brzo propisati cjenovnik usluga vezanih za poslove homologacije vozila", kaže on.
eKapija.ba
EKONOMSKO POVJERENJE U ZONI EVRA NAJVIŠE ZA DVIJE I PO GODINE
Indeks poslovne i potrošačke klime u zoni evra u avgustu bio na najvišem nivou za gotovo dvije i po godine, saopštila Evropska komisija. U avgustu je glavni indikator ekonomskog povjerenja dostigao 101,8 poena, što je najviše od marta 2008. U julu je taj indeks bio 101,1 poena. Komisija je ocijenila da je avgustovskom rastu indeksa pridonijelo povećanje povjerenja potrošača s popuštanjem bojazni zbog nezaposlenosti. U drugom ovogodišnjem kvartalu ekonomija zone evra porasla je jedan odsto u poređenju s prvim tromjesečjem.
Beta
JAČANJE EVRA U ODNOSU NA DOLAR
Posljednji dan prošle sedmice kretanje kursa EUR/USD ponovno je bilo razmjerno volatilno. Ipak prema kraju dana bio je primjetan trend rasta vrijednosti jedinstvene evropske valute u odnosu na dolar. Tako je s početnih nivoa od oko 1,271 dolara za evro EUR/USD do kraja dana porastao na 1,277 dolara za evro, što predstavlja dnevni rast kursa drugi dan za redom nakon što je početkom prošle sedmice pao na najniže nivoe u posljednjih šest sedmica. Rast vrijednosti evra bio je posljedica najave da FED još uvijek ima mogućnosti za preduzimenje dodatnih stimulativnih mjera koje bi trebale biti vjetar u leđa oporavku američke privrede. Takve najave povećale su optimizam investitora pa je porasla potražnja za evrom i ostlim ulaganjima koja nose veći prinos.
limun.hr
USPJEŠNA VANREDNA AUKCIJA
Nova radna sedmica na Sarajevskoj berzi započela je prometom vrijednim 917.773 KM. Za isti je najviše zaslužna uspješna vanredna aukcija dionica Unisa (SASE: UMISRK2A). Prodato je 150.000 dionica koje su bile u državnom vlasništvu, a ukupna vrijednost transakcije iznosila je 765 hiljada KM. Na redovnom trgovanju najlikvidniji je bio Bosnalijek (SASE: BSNLR) sa 53.443 KM prometa, dok je dionicama BH telecoma (SASE: BHTSR) protrgovano u iznosu 39.950 KM. Od tri indeksa Sarajevske berze u plusu je jedino SASX-30, čija je vrijednost uvećana za 0,42%. BIFX je izgubio 1,35% vrijednosti i trgovanje završio na 1.442,41 indeksni poen. Vrijednost SASX-10 je u padu za 0,20%. Samo su četiri trgovane dionice u sastavu SASX-10. U zelenom je jedino sarajevska Elektroprivreda (SASE: JPESR), čiji je kurs jučer dostigao 27,79 KM. Dnevni gubitnik je Bosnalijek, koji je trgovanje završio na 15,05 KM po dionici. U odnosu na petak zabilježen je pad od 2,77%. Bh telecom nastavlja negativnu seriju, pa je jučer izgubio novih 0,54% vrijednosti, što je cijenu spustilo na 20,34 KM. Na granici 75 KM po dionici ponovo je Fabrika duhana Sarajevo (SASE: FDSSR), nakon 0,43-postotnog pada. I kotacija fondova je u znaku crvene boje, s obzirom da su oba trgovana fonda zabilježila pad vrijednosti. Big investiciona grupa (SASE: BIGFRK3) je oslabila za 4,72%, pa je cijena trenutno 3,03 KM po dionici. Vrijednost Herbos fonda (SASE: HRBFRK2) je smanjena za 3,33%, a cijena ove dionice iznosi 5,80 KM.
Sarajevo-x |
