|
Komorski privrednni servis: VIJESTI/30.08.2010.
GRADAČAČKA ŠLJIVA OSVOJILA EVROPU
Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla
 Rodni šljivici koji su ove godine svojim plavilom ponovo obojili gradačačke brežuljke, domaćinima su podarili značajne količine tržnih viškova. Slično je bilo prije 40 godina kada je šljiva dobro ponijela i kada se javio problem njenog plasmana. U Gradačcu su od problema napravili prednost i organizovali prvo Dan, a potom i tradicionalni Sajam šljive, koji je prerastao u jednu od najznačajnijih specijalizovanih manifestacija u BiH.
U proteklih nekoliko godina ozbiljno se počelo razgovarati o problemu otkupa i plasmana tržnih viškova. Osim sporadičnih slučajeva, većih pomaka nije bilo sve do ove godine, kada je nekoliko poduzetnika, registrovanih otkupljivača, krenulo u akciju. Otkup ranih sorti je već završen, a ovih dana u jeku je otkup šljive "stenlej". Ova sorta je među najzastupljenijim u Gradačcu, pa su proizvođači veoma zadovoljni što će plasirati šljivu na tržište.Na oko 1.000 hektara voćnjaka aktuelna je berba šljive koja će završiti na trpezama EU i Rusije, u industrijskim preprađivačkim kapacitetima, ali i kod vrijednih domaćina koji će je sušiti, praviti pekmez ili neke od tradicionalnih napitaka. Ipak, najveći dio gradačačke šljive završit će u inostranstvu pakovan u korpice od po kilogram i prodavat će se u velkikim trgovinskim lancima kao bosanski brend. Zasluga je to poduzetnih otkupljivača koji su dobili potrebne certifikate poput EURO GAP-a čime su gradačakoj i bh. šljivi uveliko otvorili vrata evropskog tržišta. Iz otkupne stanice u Poljoprivrednoj zadruzi PMG-VIP Gradačac dnevno se otpremi između dva i osam šlepara svježe šljive na tržišta zemalja zapadne Evrope. Sa ovog mjesta u proteklih mjesec dana samo je gradačačka firma "Fruits&more" u Austriju i Njemačku izvezla više 1.500 tona šljive. "Nakon što smo dobili potreban certifikat zajedno sa našim partnerom u inostranstvu krenuli smo u otkup šljive. Raduje nas da je na tržištu šljiva jako dobro prihvaćena. Značajnu podršku i pomoć sve vrijeme imali smo od direktora Gradačačkog sajma Huseina Topčagića i sigurno je da zajednički i dalje možemo promovisati ovaj brend", kaže Ibrahim Latifović iz "Fruits&more". I pored organizovanog izvoza, u Gradačcu još uvijek nema dovoljnih skladišta, hladnjača i sušara za voće i povrće. Da ima, tokom cijele godine mogle bi trajati prerada i ditribucija tržnih viškova, što bi dodatno ekonomski osnažilo ovo područje. Značajnu ulogu u tome trebali bi imati novoformirana grupacija voćara pri Privrednoj komori TK, ali i stručno-naučne institucija koje će i ove godine na Međunarodnom sajmu popljoprivrede i prehrambene industrije, Sajmu šljive, prezentovati najnovija dostignuća u oblasti agrara. Husein Topčagić kaže da će se tokom ovogodišnjeg Sajma s predstavnicima aktuelne vlasti ragovarati o potrebi sigurnijeg plasmana tržnih viškova od poljoprivrednika. Dosadašnja podrška vlasti svodi se na podsticaj od 10 feniga po kilogramu za poljoprivrednike koji imaju registrovana gazdinstva i predaju više od tone šljive, te 50 KM po toni za otkupljivače koji preuzmu najmanje 150 tona.
eKapija.ba
HOTEL TUZLA U TURISTIČKI CENTAR "MUŠKA VODA" ULAŽE 80 MILIONA KM
Kompleks Hotela Muška voda na kladanjskom dijelu planine Konjuh, od nedavno se nalazi u vlasništvu tuzlanskog Hotela Tuzla. Slovenski "Ram invest", koji je prije dvije godine kupio i preuredio najveći tuzlanski hotel, slične planove ima i za hotelom u središu nekada popularnog uzletišta u ovom dijelu BiH, koji je širom bivše države poznat po obližnjem izvorištu "Muška voda".
Prepoznavši potencijal prirodnog okruženja, bogatstva flore i faune i mogućnosti razvijanja turističkog, zdravstvenog i sportskog centra, nakon privatizacije postojećeg objekta, novi vlasnik je već sačinio projekat EKO - TURISTIČKI CENTAR "Muška voda". Na nedavnom sastanku sa prvim čovjekom Općine Kladanj, načelnikom Fuadom Imamovićem, predstavnici Hotela Tuzla su i prezentirali zamišljeni projekat. - Ovo je jedan zdrav prostor i vazdušnja banja gdje bi se mogao razvijati zdravstveni i eko turizam. U tom smislu smo mi razvili jedan vid projekta na način da bi smo kompleks Muške vode podredili turizmu i zaposlili veliki broj stručne radne snage sa ovog područja - istakla je Amalija Simić, direktorica Hotela Tuzla. Na sastanku su predstavnici Hotela Tuzla istakli i da bi se realizacijom projekta EKO TURISTIČKI CENTAR "Muška voda", u koji bi se za četiri godine uložilo oko 80 miliona KM, direktno i indirektno uposlilo 300 radnika. Zadovoljni su i u Općini Kladanj, posebno mogućnošću otvaranja novih radnih mjesta, što je jedan od većih problema sa kojima se susreće općinska vlast u Kladnju. - Nas u Kladnju zanima ulaganje koje je garant razvoja ove grane privređivanja i na osnovu kojeg ćemo obezbijediti nova radna mjesta - istakao je Fuad Imamović, načelnik općine Kladanj. Kakve mogućosti pruža lokacija i geografski položaj kompleksa "Muške vode" koji trenutno čini hotel i bungalov naselje, najbolje govori podatak da je na tom području još u vrijeme austrougarske vladavine izgrađena bolnica za plućne bolesti, a kompleks proglašen vazdušnom banjom.
Tuzlainfo.ba
ANKETA - KUPUJMO KORISTIMO DOMAĆE: TREBAJU LI NAM SUPERMARKETI SA DOMAĆIM PROIZVODIMA?
U našoj državi još uvijek se brendovi bivše Jugoslavije smatraju domaćim proizvodima tako da građani kupovinom proizvoda koji su porijeklom iz susjednih zemalja pomažu razvoj privrede tih zemalja. Većina građana u Bosni i Hercegovini još uvijek ne razumije da kupovinom domaćih proizvoda, ustvari pridonosimo cjelokupnom oporavku privrede, smanjenju siromaštva i samim tim otvaranju novih radnih mjesta. Pored velikog broja trgovačkih lanaca koji u svojim marketima preferiraju i proizvode inostranih proizvođača, nameće se pitanje trebaju li nam supermarketi sa domaćim proizvodima. Odgovor na ovo pitanje, portal mojatuzla.ba potražio je kod Dajane Pašić, potpredsjednice Udruženja Koristimo kupujmo domaće. Sasvim je sigurno da bi supermarket sa domaćim proizvodima bio konkurentniji na tržištu od većine inostranih trgovačkih lanaca. Danas, domaće firme moraju izdvojiti bogatstvo kako bi se njihovi proizvodi našli na policama nekih inostranih marketa i apsurd je činjenica da su na svom terenu u podređenom položaju u odnosu na inostrane proizvode. U svemu tome i građani su oštećeni, jer na policama teško nalaze domaće proizvode tako su uskraćeni za svoje pravo da razvijaju domaću ekonomiju. Zbog toga je potreban savremeni supermarket sa domaćim proizvodima kako bi građani uopće vidjeli šta domaće firme nude. Da bi se u nekom gradu otvorili marketi sa isključivo domaćim proizvodima, Pašić kaže da je potrebna volja i početni kapital. Udruženje trenutno radi na otvorenju jedne ovakve prodavnice u Sarajevu. Trenutno se traži odgovarajući prostor za ovu namjenu i nadamo se da će to uskoro biti. Ova prodavnica u Sarajevu može biti šablon i za ostale gradove širom BiH. Predstavnici tri firme iz Tuzle koje smo kontaktirali smatraju da su svakom gradu u Bosni i Hercegovini trebaju objekti ove vrste. Sa takvim objektima bi i kvaliteta domaće proizvodnje mogla da dođe do izražaja jer bi građani sa sigurnim i provjerenim kvalitetom prepoznali „domaće" u moru inostranih proizvoda koji su preplavili police trgovačkih centara izuzev trgovačkog lanca „Bingo" koji uvijek daje prednost domaćoj proizvodnji i gdje je zaista puna podrška u razvoju domaće proizvodnje. On je mnogima veliki oslonac i garancija za opstanak u budućnosti, kažu iz Coly company. U Sarajevu u Tržnom centru „Merkur" prodaje se domaća roba, što je fantazija za oči. Zašto mi u „Bingu" ne bi imali par njihovih objekata u kojima bi se isključivo nudila roba koja je proizvedena u Bosni i Hercegovini, kao test, da testiramo svijest i savjest nas, potrošača, kome mi to dajemo nas novac i zašto, pita se Zlata Smajić supervizor marketinga u Pivari Tuzla. Smatram da su Tuzli i Bosni i Hercegovini, uopšte, potrebni supermarketi sa domaćim proizvodima. Bilo bi korisno i dobro da postoji takva trgovina u vidu etno prodavnice, mišljenja je Nermin Čolić, vlasnik kompanije Bony sokovi.
Odgovore na ovu temu potražili smo i kod naših sugrađana. Mujesira Haman: Iskreno mislim da bi ti supermarketi bili jako oskudno snabdjeveni. Kako ne bi mogli zadovoljiti potrebe kupca bili bi i vrlo malo posjećeni. Danas svi hoćemo da na jednom mjestu možemo kupiti sve što nam treba za domaćinstvo a Bosna i Hercegovina to nema. Treba zahtjevati od velikih supermarketa da obavezno imaju naše proizvode a da nasi proizvođači budu konkurentni i sa kvalitetom i sa cijenom. Vanjsko-trgovinska komora moze tu odigrati ulogu i zaštiti domaće proizvode, tako što bi preporučila uvoznicima da manje uvoze onoga čega mi imamo na pretek kao što su voda, mliječni proizvodi i drugo. Lično kupujem domaće u čiji sam se kvalitet uvjerila. Gabrijel Pinkas: Mišljenja sam da je postojanje supermarketa sa isključivo domaćim proizvodima, sa stanovišta ekonomske politike, koliko je ja poznajem, nemoguće, te da bi bilo diskriminirajuće. Zagovornik sam slobodnog tržišta i vladavine zakona ponude i potražnje, odnosno pobjede najboljih. Da bi se u takvim okolnostima zaštitila domaća proizvodnja potrebne su dvije stvari. Prvo, da država osigura odgovarajući poticaj domaćim proizvođačima, što će se teško desiti sve dok u jeku afere sa hloramfenikolom, u trenutku kad čak i odgovorni slovenski organi potvrde njegovu prisutnost u mlijeku, ministrica vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine (Bosne i Hercegovine, ne Slovenije!) javno kaže kako su oni (?) utvrdili (?) da su svi proizvodi Ljubljanskih mlekarni ispravni i da ih naši građani slobodno mogu konzumirati. Drugo je svijest i savjest građana, što također teško možemo očekivati sve dok se vodimo politikom tuđe je bolje. Nije potrebno ukloniti inostrane proizvode sa polica da bih se odluči za domaći. Ja ga svakako uzimam i to je moj dokaz patriotizma. Nažalost, patriotizam je za većinu ljudi samo parola i prilika da, glasno ju izvikujući, mašu zastavama! Mira Isović: Supermarketi sa isključivo domaćim proizvodima su dobra stvar, međutim, u realnosti mislim da nema šanse da opstanu. Kao takvi pružaju samo djelimičnu ponudu, a kupac-kralj danas hoće da za izdvojeni novac dobije što više, mislim prije svega na mogućnost izbora. Ne postoji niti jedan kupac bilo gdje u svijetu koji će korpu napuniti isključivo domaćim ili lokalnim proizvodima. Kupci za sebe traže najbolje, pa će pri tome kupiti i najbolje proizvode. Činjenica je da mi u Bosni i Hercegovini imamo jako puno kvalitetnih domaćih proizvoda, ali isto tako, u određenim asortimanima, moramo traziti zamjenske proizvode jer neki naši domaći ne odgovaraju kvaliteti koju tražimo, no to je već druga priča. Sve ono što od domaćih proizvoda vrijedi i valja, svakako možemo naći u našem najvećem lancu trgovina - Bingu. Emir Bašić: Zaista sam mišljenja da je neophodno pokretanje, podrška i promocija domaće proizvodnje i organizacija koje daju uslužne djelatnosti a koje nastaju na području koda 387. U gore navedenom leži razlog zbog kojeg smatram da bi bilo odlično da se organizuju supermarketi ili lanci trgovina za prodaju ili pružanje domaćih proizvoda odnosno usluga. Na mjestima koja bi nudila asortiman domaće proizvodnje ili radinosti mogli bi se naći i oni proizvodi ili usluge koje, zbog nelojalne konkurencije, damping cijena proizvoda iz uvoza, slabe promotivne sposobnosti a ponekad i lošeg kvaliteta, ne nalazimo tako često na rafama supermarketa. Pitanje se postavlja ko će preuzeti ulogu formiranja takvih lanaca trgovina. Čisto sumnjam da će se trgovci odreći odlične marže na uvozne proizvode, ili da će država u nekom zajedničkom ulaganju to pokušati. Kad je u pitanju saradnja sa medijima širom Bosne i Hercegovine, potpredsjednica Pašić ističe uspješno praćenje svih aktivnosti Udruženja. Ipak, mediji su glavni faktor kada je u pitanju svijest građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda i u tom smislu trebali bi mnogo više da rade jer razvoj domaćih firmi znači i razvoj njihovog marketinga te ubrizgavanje novca upravo u medije. Sve je povezano sa razvojem domaće privrede i svi moramo raditi na tome.
mojatuzla.ba
VTK BiH: POČETAK PROJEKTA EUEXPRO II - PODRŠKA RAZVOJU I PROMOCIJI IZVOZA U BiH 1. SEPTEMBRA
Zvanično obilježavanje početka projekta EUEXPRO II - Podrška razvoju i promociji izvoza u BiH biće upriličeno u srijedu, 1. septembra u prostorijama Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH u Sarajevu. Ovaj projekat finansira Evropska unija (EU), a implementiraće ga WYG International Limited, konsultantska kompanija iz Ujedinjenog Kraljevstva, saopćeno je iz VTK BiH. Korisnici projekta su Izvozno vijeće BiH, Odjel za promociju izvoza u Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, te Agencija za promociju izvoza VTK BiH (BHEPA). Cilj projekta je doprinos povećanju volumena izvoza u BiH i trgovinskom balansu, koji je trenutno vrlo negativan. Na obilježavanju početka projekta EUEXPRO II, koje će biti upriličeno u 13.30 sati, obratiće se pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa i predsjednik Izvoznog vijeća BiH Dragiša Mekić, predsjednik VTK BiH i potpredsjednik Izvoznog vijeća BiH Veselin Poljašević, direktor BHEPA-e Enes Ališković, ekspert za konkurentnost Vjekoslav Domljan, šef Sektora za ekonomsku reformu i prirodne resurse u Delegaciji EU u BiH Johann Hesse i vođa tima EUEXPRO II Andrew Thorburn.
Onasa
DANAS POTPISIVANJE UGOVORA
Federalni ministar razvoja, preduzetništva i zanatstva Velimir Kunić i načelnici 35 opština iz Federacije BiH /FBiH/ potpisaće danas u Mostaru ugovor o izgradnji preduzetničkih zona u ovom entitetu za ovu godinu. Za razvoj preduzetničkih zona u ovoj godini izdvojeno je tri miliona KM u skladu sa odlukom Vlade FBiH o usvajanju programa utroška dijela sredstava "Transfer za podsticaj razvoja preduzetništva i obrta" i raspisanog javnog konkursa resornog ministarstva. Potpisivanje ugovora predviđeno je za 13.00 časova u zgradi federalne Vlade, nakon čega su planirane izjave za novinare, saopšteno je iz Vlade FBiH.
Capital.ba
KONTROLISAĆE PROIZVOĐAČE BRAŠNA
Ministarstvo trgovine FBiH tražiće inspekcijsku kontrolu proizvođača brašna kako bi bilo utvrđeno da li je opravdano njegovo poskupljenje zbog čega se uskoro očekuje i rast cijena hljeba. Ministar trgovine FBiH Desnica Radivojević kaže da će maržu za brašno vratiti na utvrđeni na nivo ako se pokažu tačnim sumnje da povećanje cijena brašna nije osnovano i da je marža prekoračena. Ibrahim Tirak, direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove, tvrdi da nema razloga za povećanje cijene brašna niti hljeba, ali da inspekcija ne može ući u kontrolu bez naloga Vlade FBiH s obzirom na slobodno formiranje cijena. Vijeće za praćenje cijena pri Ministarstvu trgovine FBiH zaključilo je takođe da je neosnovan skok cijene brašna za 80 odsto što su proizvođači pravdali rastom cijene pšenice na svjetskom tržištu. «Ovo je špekulativno povećanje cijena firmi koje se bave mljevenjem pšenice i uvozom. Skok cijene pšenice na svjetskom tržištu desio se u prvoj polovini avgusta, a pšenica mora biti uskladištena 60 dana da bi se mljela u brašno tako da brašno koje je poskupjelo nije od te skuplje pšenice. Još se koriste zalihe pšenice iz 2009. godine», rekao je Marin Bago, član Vijeća za praćenje cijena i predsjednik Udruženja potrošača «Futura» Mostar. Dodao je da je Vijeće stoga zatražilo da Vlada FBiH uputi inspekciju, a zaključili su i da nema potrebe za vanrednim intervencijama Vlade u smislu posezanja za robnim rezervama ili ograničenja izvoza jer se ništa vanredno nije desilo. «Ono što je bitno je da ima dovoljno pšenice i brašna. Vlada mora investirati u vlastitu proizvodnju da se ovo ne bi ponavljalo. Svega deset odsto potreba za pšenicom se namiruje iz domaće proizvodnje, a ostalo se uvozi», napomenuo je Bago. Iz «Žitozajednice BiH» koja okuplja firme mlinsko-pekarske saopštili su da je nužno povećanje cijena brašna i hljeba u skladu sa porastom cijene pšenice. Radivojević je istakao da je nabavna cijena tone pšenice sada 350 KM, a prije dvije godine iznosila je više od 500 KM i na osnovu nje je formirana donedavna cijena u FBiH. «Na iduću sjednicu Vlade predložićemo donošenje odluke da se svi inspekcijski organi uključe u kontrolu proizvođača brašna kako bi se vidjelo porijeklo robe, kada je i po kojoj cijeni nabavljena. Ono što je opravdano prihvatamo, a što nije vratićemo nazad», rekao je Radivojević.
Najavio je će Direkcija robnih rezervi FBiH vjerovatno donijeti zaključak da dio pšenice iz rezerve da mlinovima. Predsjednik Udruženja pekarskih obrtnika u FBiH Sead Đipa ne smatra spornim povećanje cijene brašna s obzirom na stalni rast cijene pšenice, te očekuje da će vrlo brzo doći do poskupljenja hljeba.
Nezavisne novine
VRANKIĆ: BH. PRIVREDA SE OPORAVLJA
"Bosanskohercegovačka privreda pokazuje znakove oporavka i vrijeme ekonomske krize je iza nas", izjavio je ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić. U sklopu predavanja "BiH na putu u euroatlantske integracije", održanom na Političkoj akademiji HDZ-a BiH, Vrankić je istakao kako ne postoji službena statistika o kvartalnom BDP-u, no na osnovu kratkoročnih indikatora može se zaključiti da se bh. privreda u prvoj polovini 2010. godine lagano oporavlja, dodao je. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen rast industrijske proizvodnje, izvoz je značajno porastao, a zabilježen ja i rast ukupnih javnih prihoda od osam odsto. Ministar finansija i trezora BiH naglasio je kako je za oporavak bio ključan sporazum domaćih vlasti s Međunarodnim monetarnim fondom. U bliskoj budućnosti glavni izazov za bh. vlasti bit će smanjenje udjela javne potrošnje u BDP-u, povećanje konkurentnosti domaće privrede i otvaranje javnih radova, smatra ministar Vrankić.
Fena
PRIHVAĆEN UGOVOR O ZAJMU OD 100 MILIONA EVRA
BiH prihvata ugovor o zajmu od 100 miliona evra od EU, koji predstavlja pomoć u spoljnom finansiranju i budžetskim potrebama, odlučeno je na hitnoj sjednici Predsjedništva BiH. Iz Predsjedništva je saopšteno da će, prema Memorandumu o razumijevanju, zajam od 100 miliona evra biti alociran na BiH 10 odsto, Federaciju BiH 60 odsto i Republiku Srpsku 30 odsto.
Predloženo je da se za potpisnika ugovora odredi ministar finansija i trezora BiH Dragan Vrankić, a u ime agenta za plaćanja zajmoprimca za potpisnika je predložen Kemal Kozarić, guverner Centralne banke BiH.
Vijesti.ba
ODJEĆA I OBUĆA U BiH JEFTINIJE NEGO LANI
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu su odjeća i obuća bile jeftinije za 0,3, odnosno 0,4 posto nego u istom periodu prošle godine. Razlog tome su, kako navode u Agenciji, sezonska sniženja ovih proizvoda. Troškovi za stanovanje, vodu, električnu energiju, plin, lijekove i proizvode za ličnu njegu niži su za 0,2 posto nego u julu 2009. godine. Prijevoz je jeftiniji za 0,1 posto nego lani zbog blagog sniženja cijena prijevoznih sredstava i usluga prijevoza. U istom periodu poskupjeli su namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 0,2 posto. U Agenciji navode da je poskupljenje izazvao rast cijena namještaja, podnih prostirki, kućanskog tekstila i uređaja, posuđa te alata za kuću i vrt. Julske cijene proizvoda i usluga koji se koriste za ličnu potrošnju u BiH su za 1,8 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine.
Bizon
DODATNO STIMULISATI DOMAĆU POTRAŽNJU
Međunarodni monetarni fond /MMF/ predviđa rast bruto društvenog proizvoda u BiH od 0,5 odsto, a da bi taj rast još bio i povećan, potrebno je dodatno stimulisati domaću potražnju, rekao je predstavnik misije MMF-a Kaled Abdulkader u razgovoru sa federalnim ministrom energije, rudarstva i industrije Vahidom Hećom. U saopštenju Vlade FBiH navodi se da su Hećo i Abdulkader razgovarali o planovima investiranja, proizvodnje, restruktuisanja i privatizacije u oblastima koje su u portfelju ovog ministarstva. "Velike nade polažemo u energetski sektor koji može privući najviše stranih investicija. Za određene projekte već su obezbijeđena sredstva", rekao je Hećo, istučući da se u ovoj oblasti u narednih nekoliko godina očekuju investicije vrijedne više od šest milijardi evra.
Govoreći o nastavku privatizacije, Hećo je predstavnika MMF-a upoznao o Planu privatizacije koji je usvojila Vlada FBiH. Kada je riječ o procesu restrukturisanja, to se prije svega odnosi na namjensku industriju i uspostavljanje Koncerna EP BiH, pojasnio je Hećo. Abdulkader je tokom susreta istakao potrebu reforme korporativnog sektora u cjelini, dodajući da će nakon okončanja posjete misija MMF-a dati određene preporuke kako ekonomija BiH ne bi previše zavisila od kretanja na svjetskom tržištu. Sastanku prisustvovali su i generalni direktor Elektroprivrede BiH Amer Jerlagić, izvršni direktor Elektroprivrede HZHB Ivica Čule, te pomoćnik resornog ministra Hilmo Šehović.
Capital.ba
LANAC NEPLAĆANJA DUŽI OD 100 DANA
Najveći problem bh. privrede predstavlja nelikvidnost, a koliko je ona izražena najbolje pokazuje podatak Evropske statističke agencije - Eurostat, da domaći privrednici za naplatu izdate robe ili pružene usluge u prosjeku čekaju 104 dana. Prema ovom istraživanju, BiH se od evropskih zemalja nalazi samo ispred Srbije, gdje se na naplatu čeka 128 dana, i Albanije, gdje se roba ili usluga naplate u prosjeku za 127 dana. Najlošija zemlja EU u tom segmentu je Litvanija. Ona ima duplo bržu naplatu od BiH (53 dana), dok najbolja Danska (17 dana) ima čak šestorostruko efikasniju naplatu. Bh. privrednici smatraju čak da istraživanja Eurostata pokazuju uljepšanu sliku stvarnosti, izražavajući uvjerenje da je period neplaćanja u našoj zemlji daleko duži od prikazanog. Ocjenjuju da je "poslovni nemoral" uzeo toliko maha da je gotovo nemoguće poslovati, jer se sve svelo na kompenzacije. "Kompenzacija je danas postala model poslovanja i to je žalosno. Priča i neplaćeni računi se zatvaraju preko kompenzacija i vidljiv je veliki nedostatak novca na tržištu", rekao je Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS. Milić naglašava da gotovo svi privrednici, bilo proizvođači ili trgovci, imaju strahovitih problema s naplatom na koju se čeka daleko više nego što su istraživanja pokazala. On naglašava da privreda BiH ima veliki problem tekuće likvidnosti i da je to izraženo već duži period, tako da hitno mora biti identifikovano odakle potiče taj problem.
"Mislim da nelikvidnost vuče korijene iz nekorektnog poslovanja državnih institucija, jer su, recimo, prije tri godine dugove prema privredi pretvorili u javni dug s rokom otplate preko 20 godina", kazao je Milić i dodao da, kada bi se uzeo lanac dugovanja, da bi sigurno završio na državi, ali da bi onda bilo postavljeno pitanje da li država ne plaća privredi zato što ona ne plaća njoj ili je obrnuto.
Za razliku od BiH, mnoge zemlje iz okruženja zakonom su ograničili rokove plaćanja i uvele red u sisteme potraživanja, tako da je u Hrvatskoj maksimalan rok do kojeg se moraju platiti roba i usluge 45 dana. U Sloveniji je taj rok 90 dana, a u mnogim zemljama članicama, iako nije zakonski ograničeno, na naplatu se ne čeka duže od 30 dana. Domaći privrednici naglašavaju da sve zavisi sa kakvom robom se radi i šta se proizvodi, jer od toga zavisi i naplata, tako da, recimo, trgovci sa brendiranom robom koja se nalazi u svim prodajnim objektima nemaju problema, dok sa druge strane, oni koji rade sa manje poznatom robom bez koje se može, grcaju u problemima naplate svojih potraživanja. "Donošenje zakona bi bilo samo dio rješenja. Najveći problem je u bankama, gdje se nalazi ogromna količina novca koja se ne oslobađa i u sporosti sudova, jer da biste od nekoga naplatili svoju robu i usluge, treba vam preko dvije i po godine", mišljenja je Jago Lasić, potpredsjednik Privredne komore FBiH. Da bi ilustrovao koliki je problem nelikvidnost naše privrede, Lasić naglašava da je samo u posljednja tri mjeseca za 20 odsto povećan broj blokiranih računa firmi. Ideja da privredni sudovi rješavaju probleme naplate potraživanja nije loša, ali privrednici ističu da je glavni problem nedostatk novca a, ne sudske presude ili rješenja. "Džaba kada sud presudi da neka firma mora platiti kada ona nema novca, a nema novca jer i njoj neko duguje i to je jedan neraskidivi lanac dugovanja i prebijanja tihdugovanja", kazao je Ranko Milić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS. Milić ističe da će novoosnovani privredni sudovi ublažiti problem naplate potraživanja, ali da suština ostaje, a to je neozbiljnost i poslovni nemoral.
eKapija.ba
U 2010. PAD BROJA KRIVOTVORENIH NOVČANICA I KOVANICA OD 55 POSTO
Prema podacima Centralne banke BiH (CBBiH), koja vrši vještačenje, odnosno provjeru autentičnosti novčanica i kovanica, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je pad broja krivotvorenih novčanica i kovanica od 55 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kod novčanica KM pad iznosi 31,3 posto, kod kovanica KM 49,6 posto, a kod novčanica eura 88,2 posto. Registrirana je ukupno 2.301 krivotvorena novčanica i kovanica. U ukupnom broju krivotvorina registrirano je 1.092 komada krivotvorenih novčanica KM, 958 komada kovanica KM, 185 komada novčanica eura i 66 komada novčanica ostalih valuta. Kod novčanica KM najviše je registrirano novčanica apoena 50 KM (515 komada), potom apoena 20 KM (421 komad). Kod krivotvorenih kovanica prednjači apoen 1 KM (555 komada), slijedi apoen 5 KM (295 komada) i apoen 2 KM (108 komada). Kad je riječ o novčanicama eura, najviše je zastupljen apoen 100 eura (105 komada). Od 66 krivotvorenih novčanica ostalih valuta, 65 su u apoenu od 100 USD. Ukoliko građani posumnjaju da se kod njih nalazi krivotvorena novčanica ili kovanica, mogu je predati organima ministarstava unutarnjih poslova, uz podatke kada i gdje su dobili krivotvorinu, ukoliko znaju. Ministarstva unutarnjih poslova i komercijalne banke dostavljaju sumnjive novčanice CBBiH, koja vrši vještačenje i ekspertizu.
Pincom.biz
VEĆA PROIZVODNJA DRVNIH SORTIMENATA
Ukupna proizvodnja šumskih drvnih sortimenata u BiH u drugom kvartalu veća je za 7,91 odsto nego u istom periodu 2009. godine, podaci su Agencije za statistiku BiH. Direktor Agencije Zdenko Milinović rekao je da proizvodnja šumskih drvnih sortimenata od četinarskih vrsta drveća ima skok od 22,02 odsto, a proizvodnja sortimenata od listopadnih vrsta bilježi pad od 1,61 odsto. Prema njegovim riječima, prodaja šumskih drvnih sortimenata je u drugom kvartalu povećana za 6,07 odsto, u odnosu na isti period lani. Povećanje prodaje šumskih drvnih sortimenata četinara je za 21,36 odsto, dok je prodaja šumskih drvnih sortimenata listopadnih vrsta manja za 3,59 odsto.
Prosječne zalihe šumskih proizvoda u drugom kvartalu su u porastu za 13,88 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Pad zaliha drvnih sortimenata četinarskih vrsta drveta je 9,67 odsto, dok zalihe listopadnih sortimenata imaju rast za 33,39 odsto.
KKD
MANJE TURISTA ZA 7,1 ODSTO
BiH je u junu posjetilo 67 550 turista, što je za 7,1 odsto manje u odnosu na maj i više za 19,4 odsto u odnosu na isti mjesec prošle godine, izjavio je direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović. U ovom periodu turisti su ostvarili 147 626 noćenja, što je manje za 4,8 odsto u odnosu na maj i više za 14,8 odsto u odnosu na juni 2009. godine. "Od ukupnog broja noćenja 47,9 odsto ostvarili su domaći, a 52,1 odsto strani turisti. U prosjeku turisti su ostvarili 2,2 noći po dolasku, od toga 2,4 noći domaći, a dvije noći strani turisti", istakao je Milinović. On je naveo da su najviše noćenja ostvarili turisti iz Srbije - 12,6 odsto, Hrvatske 11,5 odsto, Turske 11,3 odsto, Slovenije 7,6 odsto, Italije 6,2 odsto, dok su turisti iz ostalih zemalja ostvarili 50,8 odsto noćenja. Direktor Agencije je u Sarajevu rekao da je za prvih šest mjeseci BiH posjetilo 307 453 turista, što je 11,4 odsto više u odnosu na isti period 2009. godine, te da su ostvarili 633 196 noćenja, što je 6,2 odsto više u odnosu na prvo polugodište lani. Od ukupnog broja noćenja 46,9 odsto su ostvarili domaći, a 53,1 odsto strani turisti. U prosjeku turisti su ostvarili 2,1 noć po dolasku, od toga 2,1 noć domaći i dvije noći strani turisti. U junu BiH je raspolagala sa kapacitetom od 11 908 soba, odnosno 25 360 ležaja, što je u odnosu na maj na istom nivou i sedam odsto više u odnosu na juni 2009. godine.
Fena
U SEPTEMBRU MANIFESTACIJA 'DANI TURIZMA' U SARAJEVU
U sarajevskom Centru Skenderija će od 24. do 27. septembra biti održana manifestacija "Dani turizma 2010." Kako ističu iz Sarajevskog sajma, organizatora tog programa, u okviru manifestacije bit će održan 34. međunarodni sajam turizma i turistička berza te 1. međunarodni sajam hotelsko-ugostiteljske opreme i cateringa. Organizator ističe da se opredijelio za reafirmaciju ovog projekta zato što će turizam i pored globalne ekonomske krize zasigurno i nadalje ostati jedna od najbrže rastućih gospodarskih grana. Na manifestaciji "Dani turizma 2010." bit će prezentirana domaća i inozemna turistička ponuda, domaći turistički potencijali i nacionalni suveniri, inozemni touroperatori i turističke kompanije, banjski i zdravstveni centri, seoski turizam i zimski turistički centri u zemlji i regionu. Također, bit će ponuđen hotelijerski i ugostiteljski namještaj i gastro-program.
Bizon
DOLAR PAO, NAFTA POSKUPILA
Cijena nafte na Merkantilnoj berzi u Njujorku (New York) je posljednjeg radnog dana prošle sedmice porasla, drugi dan uzastno, poslije šestodnevnog opadanja. Poskupljenje se objašnjava padom vrijednosti dolara i neizvjesnim oporavkom privrede SAD. Barel nafte za isporuku oktobra je poskupio za 84 centa, na 73,36 USD. Cijena barela nafte tipa brent je u Londonu skočila za 1,54 USD, na 75,02 USD. Nafta je posljednjih sedmica pojeftinila, a početkom avgusta je koštala 82,55 USD za barel. Pošto američka privreda stoji i dalje slabo, špekupativni kapital računa da će jaka tražnja u Kini dovesti do ponovnog poskupljenja nafte. Euro je u Njujorku poskupio prema dolaru sa 1,2657 na 1,2703, jer je novi izvještaj o poslovnom povjerenju njemačkih privrdnika dostigao najviši nivo za tri godine.
Beta
OSTVAREN PROMET OD 1.632.591,89 KM
Na prošlosedmičnom trgovanju na Sarajevskoj burzi - burzi ostvaren je promet od 1.632.591,89 KM. U sklopu 275 transakcija ukupno je prometovano 358.873 vrijednosna papira. U ovom periodu minimalno jedna trgovina obavljena je sa 32 emitenta. Od toga 7 emitenata je ostvarilo porast vrijednosti zvaničnog službenog kursa, dok je pad vrijednosti zabilježilo 12 emitenata. Index BIFX je ove sedmice pao za 4,97 indeksnih poena na 1.462,19 poena što u odnosu na prošlu sedmicu iznosi pad od 0,34 %. Vrijednost indexa SASX-10 je u ovoj sedmici porasla za 4,85 indeksnih poena na 896,42 poena, što u odnosu na prošlosedmično trgovanje predstavlja porast od 0,54 %. Vrijednost indexa SASX-30 je u ovoj sedmici porasla za 0,82 indeksna poena na 944,38 poena, što u odnosu na prošlosedmično trgovanje predstavlja porast od 0,09 %. Na Kotaciji kompanija u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 91.090,10 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta BOSNALIJEK D.D. SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 90.387,14 KM. U segmentu Kotacije fondova u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 82.377,02 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta ZIF NAPRIJED DD SARAJEVO (simbol: NPRFRK2) u iznosu od 77.990,82 KM. Obavljena je trgovina obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH i obveznicama stare devizne štednje Federacije BiH, ukupne vrijednosti u iznosu od 202.647,28 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 362.545,31 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol: BHTSR) u iznosu od 159.310,87 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu u ovoj sedmici trgovalo se u iznosu od 880.542,18 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta BOR BANKA DD SARAJEVO (simbol: BORBRK3) u iznosu od 774.450,00 KM.
Sarajevo-x |
