|
Komorski privredni servis: VIJESTI/24.08.2010.
GRADMONT IZ GRADAČCA ULAŽE 10 MIL. KM U PROIZVODNJU: RECESIJA IH NIJE NI OKRZNULA
Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla 
 Da se uz pametnu poslovnu strategiju i dozu hrabrosti može oduprijeti recesiji pokazuje nam još jedna pozitivna priča iz Bosne i Hercegovine. Preduzeće Gradmont iz Gradačca nije obeshrabrila ekonomska kriza, oni su umjesto povlačenja krenuli odlučnim koracima ka novim investicijama.
Ovo građevinska firma odnedavno posluje na novoj lokaciji u Donjima Ledenicama u blizini Gradačca, gdje su izgradili novi pogon ukupne površine 3.500 metara kvadratnih, a ukupna investicija u proširenje kapaciteta je koštala 5 miliona KM. Gradmont se inače bavi proizvodnjom prefabrikovanih elemenata i betonske galanterije te izgradnjom mostova, industrijskih objekata, škola, bolnica, motela, hotela, upravnih zgrada, pumpnih stanica, tržnih centara i brojnih drugih objekata. Novoizgrađena hala za proizvodnju armirano-betonskih montažnih konstrukcija opremljena je najnovijom tehnološkom opremom, kalupima za armaturno-betonske elemente i betonarom njemačkog proizvođača "Teka". Direktor Gradmonta Mustafa Hadžiađulović u razgovoru za eKapiju je istakao da će novi pogon, koji se gradio od polovine prošle do sredine ove godine, osigurati povećanja njihove proizvodnje za više od 50 posto. "Novi proizvodni pogon omogućava proizvodnju dodatnih 60.000 kvadratnim metara montažnih objekata, a do sada smo proizvodili oko 105.000 kvadratnih metara. Mogu istaći da sa novim tehnologijama, Gradmont može udovoljiti svim zahtjevima investitora, bilo da se radi o objektima najmanjeg raspona do onih najvećih, raspona od 30 metara", naglašava Hadžiađulović. Njihov uspjeh dobiva na još većem značaju ako spomenemo da se radi o uglavnom izvoznoj kompaniji, koja 70 posto svojih proizvoda izvozi u zemlje okruženja.
Hadžiađulović ističe da je Gradmont je u saradnji Institutom građevinstva Hrvatske uspješno završio proces uvođenje oznake EN 206-1, koja se odnosi na proizvodnju betona. Ovim je Gradmont postao jedna od tri kompanije koja armirano-betonske prefabrikovane elemente može izvoziti u Hrvatsku i druge evropske zemlje. No, kada su u pitanju investicije, tu se priča ne završava. Menadžemt kompanije iz Gradačca već sada priprema nove projekte kojim će unaprijediti svoje poslovanje. Naime, početkom naredne godine počinje izgradnja novog pogona čija će površina također biti 3.500 metara kvadratnih, a koji će biti finansiran sa novih 5 miliona konvertibilnih maraka. Novi pogon bit će opremljen tehnologijom sa adhezionim prednaprezanjem konstruktivnih elemenata koji će biti ugrađivani u nadvožnjake i mostove Koridora 5C, najvažnijeg građevinskog poduhvata u našoj zemlji. Hadžiađulović ističe da Gradmont nije niti dugoročno niti kratkoročno zadužen. Cijela investicija dolazi iz vlastitih sredstava.
eKapija.ba
POTPISANI UGOVORI O DODJELI SREDSTAVA ZA PROJEKTE ZAŠTITE OKOLICE
Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okolice potpisalo je jučer ugovore o dodjeli sredstava sa predstavnicima javnih preduzeća i privatnih društava koji su kondidovali svoje projekte iz oblasti zaštite okolice. Iz Budžeta Tuzlanskog kantona za ovu godinu za sufinansiranje projekata zaštite okolice odobreno je ukupno 298.000 KM. Kada su u pitanju društva u privatnom vlasništvu ukupno je raspoređeno 150.000 KM od čega su najveći iznose od 13.000,00 KM dodijeljeni "Trgotranšped export-import" d.o.o. Čelić i „4 MA" d.o.o. Čelić i to za Uređenje odvoda otpadnih voda i kanalizacije i pristupnog puta na objektu benzinske pumpe u cilju smanjenja zagađenja životne okolice, odnosno Izradu kanalizaciono-odvodne mreže u cilju smanjenja zagađenja životne okolice i unapređenja efikasnosti rada firme. Kada su u pitanju javna preduzeća Vlada je na 137. redovnoj sjednicei dala saglasnost za raspodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 148.000 KM. Ovom Odlukom po 30.000,00 KM dodijeljeno je JP "Komus" Gračanica, JKP "Regionalni centar za upravljanje čvrstim otpadom" Tuzla, JKP „Čistoća" Čelić, te JP „Komunalac" Gradačac. 28.000,00 KM dodijeljeno je JP „Karaula" Kladanj. U ime Ministarstva ugovore sa predstavnicima firmi, dobitnika sredstava, ugovore je potpisala ministrica Jadranka Miraščić.
Odjeljenje za informisanje
Vlade Tuzlanskog kantona
GTZ i FMRPO JAČAJU MEĐUNARODNE KAPACITETE U LOKALNIM SAMOUPRAVAMA
Konkretizacija saradnje između FMRPO i GTZ LRWF/GTZ SLS projekta (unapređenje lokalnog i regionalnog razvoja u BiH, te jačanje lokalne samouprave u FBiH i BiH, bila je tema je razgovora sekretara Federalnog ministarstva razvoja, obrta i poduzetništva Joze Bejića i predstavnika GTZ u BiH. Na sastanku su ispred GTZ bili prisutni Christian Kaufhold, rukovodilac GTZ LRWF projekta, Edgar Schoeder, rukovodilac GTZ SLS projekta i Dalila Dizdar-Musić, koordinator projekta. Osnovni cilj ovog projekta je jačanje međunarodnih kapaciteta u lokalnim samoupravama, te osposobljavanje u izradi i provođenju lokalnih strategija. Edgar Schoeder je kazao da trenutno pripremaju projektni zadatak po kojem će putem javnog konkursa u oktobru 2010. godine, po propisnim kriterijima, biti odabrano 12 općina u BiH sa kojim će se raditi na: a) povezivanju lokalnih razvojnih strategija sa prostornim planovima ; b) sinhroniziranje i povezivanje lokalnih razvojnih startegija sa općinskim proračunima i c) obuka općinskih kadrova (kako najdjelotvornije implementirati usvojene strategije u općinama. Na ovaj projekat moći će aplicirati male (do 10.000 stanovnika) i srednje (od 25.000 - 50.000 stanovnika) općine. Kaufhold je istakao da je nephodno uspostaviti sponu između gospodarskog razvoja, lokalnih zajednica, putnih komunikacija (koridora pet C) i prostornog planiranja. Sekretar ministarstva podržao je incijative koje su iznijeli predstavnici GTZ u BiH i predložio da se isto proširi na ostala resorna ministarstva gospodarstva iz razloga što njihovo angažiranje može doprinijeti boljoj učinkovitosti projekta. Dogovoreno je da će se ovakav vid saradnje i u buduće nastaviti, te da će se organizirati jedan zajednički sastanak sa svim zainteresiranim stranama, a sve u pravcu djelotvornije pomoći privredi ovih prostora i konkretizaciji gore spomenutih projekata na cijelom prostoru FBiH i BiH.
eKapija.ba
BiH: PLATE U ADMINISTRACIJI U ČETIRI GODINE POVEĆANE 47%
Plate zaposlenih u administraciji za protekle četiri godine porasle su za čak 47 posto, a povećanje činovničkih zarada građane BiH koštalo je 826 miliona KM. Istovremeno su drastično smanjena izdvajanja za najugroženije kategorije stanovništva, mlade, zapošljavanje, zdravstvenu zaštitu i evropske integracije, podaci su Centra civilnih inicijativa i Agencija za lokalnu inicijativu i razvoj (ALDI) iz Goražda. Ove dvije nevladine organizacije u svom istraživanju o javnoj potrošnji izračunale su da su slični trendovi zabilježeni i u 2010. godini. Tako će u godini krize, kada vlasti građane svakodnevno pozivaju na stezanje kaiša, za činovnike biti izdvojeno 47,1 posto iz budžeta BiH, RS i Federacije BiH, dok će ostale kategorije dobiti svega 15 posto ukupne sume iz državnih kasa.
Najgore su prošli mladi, za koje su izdvajanja smanjena za 58 posto, pa će im vlasti ove godine dati 2,2 miliona KM.
Bizon
NEZAPOSLENOST ČETIRI PUTA VEĆA NEGO U EU
Stopa nezaposlenosti mladih u BiH iznosi 58,5 odsto i gotovo je četvorostruko veća nego u zemljama EU. Prema statističkim podacima, više od polovine mladih u BiH od 18 do 35 godina je nezaposleno. U Hercegovačko-neretvanskom kantonu skoro 13 000 ljudi, među kojima je najveći broj mladih, čeka na posao. Oni koji završavaju školovanje ili studiraju nisu optimistični kada je riječ o njihovoj budućnosti u BiH. Direktor Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske Boško Tomić kaže da je na Birou za zapošljavanje najviše onih sa gimnazijom, građevinskom i tehničkom srednjom školom. "Spreman sam da sa sigurnošću izjavim da će se oni teško zaposliti u narednih pet godina. Pet puta se brže zapošljavaju fakultetski obrazovani ljudi nego oni sa srednjom stručnom spremom", rekao je Tomić, ističući da bi trebalo insistirati na projektima zapošljavanja mladih sa srednjom školom. Iako istraživanja Komisije za koordinaciju mladih u BiH kažu da bi 57 odsto mladih napustilo BiH radi privremenog rada, direktor Agencije za zapošljavanje mladih Teo Balić navodi da dosadašnje iskustvo u njihovom radu pokazuje pasivnost mladih ljudi. "Manje-više na razgovor za posao dođu neuredni, smiju se, neozbiljno shvataju situaciju, ne odgovaraju na pitanja... Poražavajuće je da kada pitate mladog čovjeka ima li kakvih planova i šta bi radio, on odgovara - `Ne znam`", kaže Balić.
DW - Deutsche Welle
VERIFIKOVANO OKO 700 MILIONA KM POTRAŽIVANJA GRAĐANA
U redovnom postupku verifikacije računa stare devizne štednje u Federaciji BiH verifikovano je ukupno 697,2 miliona maraka potraživanja građana po ovom osnovu, od čega 206,4 miliona maraka u ovoj godini, potvrđeno je iz federalnog Ministarstva finansija. Pomoćnik federalnog ministra finansija za dug i zaduživanje Samir Bakić rekao je lokalnim medijima da je od 3. februara do 3. avgusta ove godine, kada je završen postupak verifikacije, verifikovano 13 240 računa, od čega 3 236 u julu, kada je verifikovano 58,8 miliona maraka potraživanja građana. Prema njegovim riječima, izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u FBiH vrši se gotovinskim isplatama i emisijom vrijednosnih papira, a do sada su izmirene obaveze u iznosu od 144,2 miliona maraka, od čega se 132,2 miliona odnosi na glavnicu. Bakić je naglasio da su do sada izvršene dvije emisije obveznica u ukupnoj vrijednosti od 388,5 miliona maraka, da je ovim emisijama obuhvaćeno 31 738 vlasnika računa stare devizne štednje, te da su do 31. decembra 2009. godine u potpunosti izmirene dospjele obaveze po prvoj emisiji prema 9 338 vlasnika računa stare devizne štednje u iznosu od 52,3 miliona maraka. On je dodao da će se po prvoj emisiji izmiriti obaveze koje dospijevaju 30. septembra 2010. godine u iznosu od 57,5 miliona maraka plus 6,4 miliona maraka po drugoj emisiji, čime će biti izmirene sve obaveze prema 8 302 vlasnika računa stare devizne štednje u FBiH.
Beta
SKROMIJI RAST PRODAJE ALKOHOLNIH PIĆA U BiH
Prodaja alkoholnih pića u BiH bi prema predviđanjima međunarodne istraživačke agencije Euromonitor Internationala u razdoblju do 2014. trebala ući u razdoblje skromnog rasta. U ovom razdoblju očekuje se da će potražnja za premium brendovima porasti u sklopu svih sektora alkoholnih pića zbog rastućeg svjesnosti konzumenata o vrijednosti brendova. Također, se očekuje značajan porast prodaje vina što bi moglo biti potaknuto i sve većim zahtjevima za razvoj vinske industrije u BiH. Predviđa se da će smanjenje kućne proizvodnje vina i rakije vjerojatno rezultirati povećanjem potražnje za domaćim brendovima. Naime, domaća rakija trenutno čini 50 odsto prodaje industrijski proizvedenih pića u BiH.
eKapija.ba
AKTIVNO 16 PROJEKATA VRIJEDNIH 440 MILIONA DOLARA
Svjetska banka trenutno u BiH finansira 16 projekata vrijednosti 440,4 miliona dolara. Projekti se odnose na poljoprivredu, energetiku, zaštitu okoline, socijalni sektor, lokalnu infrastrukturu i upravljanje, razvoj privatnog sektora, transport, te ekonomsko upravljanje i javni sektor. U ekonomsko upravljanje i javni sektor uloženo je 126 miliona dolara, od čega je 15 miliona dolara u projekat u vezi sa zemljišno-knjižnom registracijom, a 111 miliona dolara u projekat "Operacija za razvojnu politiku", rečeno je u Kancelariji Svjetske banke u BiH. U lokalnu infrastrukturu i upravljanje uloženo je 100 miliona dolara - 40 miliona dolara u projekat "Upravljanje čvrstim otpadom dva", 35 miliona dolara u "Upravljanje otpadnim vodama u Sarajevu", a 25 miliona dolara u projekat "Urbana infrastruktura i pružanje usluga". Svjetska banka je u projekte razvoja privatnog sektora uložila 70 miliona dolara, zatim 36 miliona dolara u energetiku, a u socijalnom sektoru u projekat "Jačanje zdravstvenog sektora" uložila je 17 miliona dolara, te 15 miliona dolara za podršku mrežama socijalne bezbjednosti i zapošljavanju. U projekte "Poljoprivreda i ruralni razvoj" uloženo je 21 milion dolara, a u "Pripremljenost za ptičiji grip" pet miliona dolara, dok je u projekat "Infrastruktura i bezbjednost na putevima" uloženo 25 miliona dolara. Iz Kancelarije Svjetske banke u BiH navode da, kada je riječ o zaštiti okoline, na projekat "Zaštita kvaliteta voda" odnosi se 8,9 miliona dolara, na "Razvoj i zaštitu šuma" 7,1 milion dolara, šest miliona dolara na projekat "Upravljanje Neretvom i Trebišnjicom", a 3,4 miliona dolara na "Zaštićena šumska i planinska područja". "BiH je sada usmjerena na pridruživanje EU i zato je podrška procesu integracije postala glavna tema strategije Svjetske banke sa BiH, uz otvaranje radnih mjesta i unapređenje pružanja javnih usluga, posebno usluga namijenjenih siromašnim i ugroženim", rekao je šef Kancelarije Svjetske banke u BiH Marko Mantovaneli. Prema njegovim riječima, u narednoj godini Svjetska banka će obaviti konsultacije sa vlastima u BiH o novoj četvorogodišnjoj strategiji partnerstva u BiH za period od 2011. do 2015. godine. "Mada će konačni program podrške zavisiti od iskazanih potreba i prioriteta na koje vlasti u BiH imaju namjeru odgovoriti u narednom periodu, otvoriće se mogućnost provođenja projekata čija je priprema odgođena zbog ekonomske krize i potrebe da se investira u druge prioritetne sektore", objasnio je Mantovaneli. On je naveo da ovi projekti uključuju projekat navodnjavanja, nastavak projekta registracije zemljišta, te regionalni projekat uspostavljanja plovnog puta na rijeci Savi, dodavši da Svjetska banka planira nastaviti da podržava reformske procese u BiH i napore koji se ulažu u procesu pridruživanja EU. Tokom prethodnih 14 godina, Svjetska banka je odobrila 66 projekata ukupne vrijednosti oko 1,54 milijardi dolara - beskamatni IDA krediti 1,32 milijardi dolara, IDA grantovi 25 miliona dolara, GEF grantovi 18,3 miliona dolara, te IBRD zajmovi 175 miliona dolara.
Capital.ba
'SCONTOPROM' UGOVORIO POSAO OD ŠEST MILI. EURA ZA ITALIJU
Elizabeta Josipović, vlasnica i direktorica Scontoproma, preduzeća za proizvodnju namještaja koji u tri pogona u Prijedoru, Prnjavoru i Sanskom Mostu zapošljava više od 600 radnika, potvrdila je da je za italijansko tržište ugovorila posao vrijedan šest miliona eura. "Riječ je o izvozu tapaciranih kreveta, što traži proširivanje pogona u Sanskom Mostu i Prnjavoru. To automatski znači i nova radna mjesta tako da očekujem da će na novim poslovima u ova dva pogona već početkom narednog mjeseca biti angažirano dodatnih 30 radnika", kazala je Josipović te je dodala da Scontoprom očekuje i proširivanje poslova sa stalnim partnerom, švedskom IKEA-om te s Dormeom, koja je u fazi finalnih pregovora. Ona je naglasila da se Scontoprom i dalje drži provjerene poslovne devize i pravila u kojima je važno ispoštovati ugovor i inozemnog kupca te, uz kvalitetnu i povećanu produktivnost, prilagoditi proizvodnju trenutnim zahtjevima tržišta. Ističe da i pored podsticaja za izvoz i subvencija koje Vlada Republike Srpske daje zaposlenima u tekstilnoj branši, problema ima s brzim bankovnim kreditima. "Tu bi država trebala uticati na banke koje kreditne aranžmane plasiraju sporo ili nikako i uz astronomske kamate tako da ispada da, praktično, radimo samo za banke. A tu, kada inozemno tržište traži novi proizvod, treba veoma brza reakcija ili posao propada", kaže Josipović.
Bizon
PAD PMI INDEKSA UKAZUJE NA USPORAVANJE OPORAVKA EUROZONE
Indeks menadžera nabave koji izrađuje tvrtka Markit, pokazao da je gospodarski oporavak 16-člane eurozone u kolovozu blago posustao, dok rastom još uvijek predvode najveća gospodarstva eurozone Njemačka i Francuska. Tako je u kolovozu indeks menadžera nabave (PMI) za eurozonu pao na 56,1 bod, s 56,7 bodova u srpnju, kada je ubrzao po prvi puta u tri mjeseca. "Takav rezultat ipak još uvijek ukazuje na snažan rast. Aktivnosti proizvodnog i uslužnog sektora sada bilježe rast 13 mjeseci zaredom", ističe Markit u priopćenju. U takvim je okolnostima euro do podneva prema dolaru oslabio na 1,2712 dolara. Izgubio je na vrijednosti i prema jenu, spustivši se na 108,51 jen. Dolar je prema jenu također pojeftinio, te se njime trgovalo po 85,36 jena, piše poslovni.hr.
Biznis.ba
EVRO POD PRITISKOM, JAPANSKI JEN JAČA
Na tržištima valuta prošle je sedmice dolar ojačao prema evru, nakon što je iz Evropske centralne banke poručeno da će se nastaviti labava monetarna politika. Najveći je sedmični dobitnik japanski jen zbog smanjene sklonosti ulagača prema riziku. Prošle je sedmice kurs evropske valute prema američkoj oslabio 0,33 odsto, na 1,2708 dolara, a u petak je u jednom trenutku pao na samo 1,2686 dolara, najniži nivo od sredine jula. Još je više, za 1,04 odsto, evro pao u odnosu na japansku valutu, pa mu je cijena zaronila na 108,80 jena, najniži nivo u sedam sedmica. I dolar je oslabio prema jenu. Kurs mu je pao 0,71 odsto, na 85,59 jena. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošle 0,32 odsto, na 83,16 bodova, novi najviši nivo od kraja jula. Pod najvećim pritiskom evro se našao u petak nakon što je član upravnog savjeta Evropske centralne banke Axel Weber kazao kako bi bilo mudro nastaviti s programom hitnih kredita bankama i tek u idućoj godini razmotriti ukidanje popustljive monetarne politike.
Hina
CIJENE NAFTE STABILNE IZNAD NIVOA OD 74 DOLARA
Cijene sirove nafte jučer su se na međunarodnim tržištima stabilizovale iznad nivoa od 74 dolara za barel zahvaljujući slabijem dolaru, ali su se zadržale nadomak najnižeg nivoa u proteklih šest sedmica. Cijene barela sirove nafte za isporuke u oktobru skočile su na američkom tržištu za 31 cent na 74,13 dolara za barel. Na Londonskoj berzi bile su više 44 centa i iznosile su 74,70 dolara za barel. Tržište je dobilo podršku od slabijeg američkog dolara, što naftu čini jeftinijom za vlasnike ostalih valuta i podstiče potražnju. Dodatno ga je osokolio snažniji početak trgovanja na evropskim tržištima akcija. "Još uvijek u osnovi trgujemo bez značajnijih oscilacija i pri dnu cjenovnog raspona, ali ne mislim da cijene nužno padaju", kazao je za Reuters Cristopher Bellew, broker londonskog Bache Commoditiesa. "Potražnja iz zemalja u razvoju poput Kine podupire cijene, no s druge je strane prisutan strah od slabe potražnje iz zapadne Evrope".
Poslovni.hr
PROMET NA TRGOVANJU 988.735,60 KM
Na jučerašnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi ostvaren je ukupan promet 988.735,60 KM. U sklopu 39 transakcija ukupno je prometovano 48.920 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a je iznosila 1.467,16 poena, što ne predstavlja promjenu u odnosu na prošlo trgovanje. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 3,28 indeksnih poena na 888,29 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,37 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 2,17 indeksnih poena na 941,39 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,23 posto. Promet na Kotaciji iznosio je 98.524,20 KM, u sklopu 11 transakcija prometovano je 27.327 vrijednosnih papira. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu 14.367,00 KM, u sklopu šest transakcija prometovano je 890 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek dd Sarajevo (simbol: BSNLR). Kurs ovog emitenta je iznosio 16,14 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet 78.475,44 KM, u sklopu tri transakcije prometovano je 20.197 dionica. Na Kotaciji fondova najveći dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF Naprijed dd Sarajevo (simbol: NPRFRK2) u iznosu 77.990,82 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,90 KM. Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti 5.681,76 KM; u sklopu dvije transakcije prometovano je 6.240 obveznica. Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet 29.854,07 KM; u sklopu 22 transakcije prometovano je 1.796 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo (simbol: BHTSR) u iznosu 21.760,61 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 21,50 KM. Na Sekundarnom Slobodnom tržištu ostvaren je promet 860.357,33 KM; u sklopu šest transakcija prometovano je 19.797 dionica. Na Sekundarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BOR Banka dd Sarajevo (simbol: BORBRK3) u iznosu 774.450,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 75,00 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Vodovod i kanalizacija dd Konjic (simbol: VKNKRK1) od 14,63 posto i dostigle su cijenu od 4,70 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent Energoinvest dd Sarajevo (simbol: ENISR) od 2,38 posto i dostigao cijenu od 4,10 KM.
Sarajevo-x
|
