|
Komorski privredni servis: VIJESTI/20.08.2010.
BiH NA DNU BALKANA PO 'LAKOĆI' OBAVLJANJA POSLA
Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla
 U publikaciji "World Bank's Doing Business 2010 report" koja analizira koliko je lako obavljati  posao u određenoj zemlji, a koju izdaje Svjetska Banka, BiH je na 116 mjestu od ukupno 183, što ju svrstava na samo dno balkanskih zemalja. BiH stoji relativno dobro u smislu odobravanja kredita, izvoza te sklapanja poslova. Također je zabilježen značajan napredak kod plaćanja poreza, a 116 mjesto zauzima zbog toga što je potrebno u prosjeku potrošiti čak 422 sata godišnje u administrativnim i poreznim obvezama za razliku od prosjeka razvijenih zemalja koji iznosi 194 sata.
Povećanje izvoza utjecalo je i na povećanje industrijske proizvodnje koja je porasla za 12,1% u prvih pet mjeseci. Također, zabiljaženo je i malo povećanje kredita (za 0,5% u maju u odnosu na april) te povećanje depozita za 0,8%. Pozitivno, bankarski sektor je prebrodio krizu iako su banke nešto strože pri odobravanju kredita što bi moglo kočiti napredak malih i srednjih preduzeća. Zbog pozitivnih pokazatelja D&B je revidirao procjene rasta BDP-a, te tako predviđa rast od 2,0% u ovoj godini te 3% u 2011 godini. U izdanju Dun & Bradstreetove mjesečne publikacije International Risk and Payment Review za tekući mjesec, najveća bonitetna kuća na svijetu Dun & Bradstreet dodjeljuje Bosni i Hercegovini i dalje rejting DB6a, što ju svrstava u zemlje s vrlo visokim rizikom poslovanja.
Rejting se promjenio u samo četiri države a to su Kuba (sa DB6b na DB6c), Mađarska (sa DB3d na DB4a), Španjolska (sa DB3b na DB3c) te Uganda (sa DB4d na DB5a). U regiji i dalje najviši rejting ima Slovenija (DB2c), a slijede ju Hrvatska (DB3d), Mađarska i Albania (DB4a), Makedonija (DB4b) i Srbija (DB4d).
Bizon.ba
710.000 KM ZA PODRŠKU RAZVOJU KANTONA
Vlada Tuzlanskog kantona dala je jučer na 137. redovnoj sjednici, saglasnost na Odluku Ministarstva obnove, razvoja i povratka TK o utvrđivanju programa, uslova i kriterija za raspodjelu sredstava za podršku razvoju Kantona. U cilju pružanja podrške razvoju Tuzlanskog kantona planirana je raspodjela sredstava u ukupnom iznosu od 710.000,00 KM. Ukupan iznos sredstava bit će raspoređen prema namjeni i to: 292.000 KM za subvencioniranje kamata z amala i srednja preduzeća, 270.000 KM za certificiranje firmi, 70.000 za subvencioniranje kamata za obrt, 45.000 KM kao podrška udruženjima inovatora i inovatorima. Za podršku drugim udruženjima planirano je 21.000 KM, dok je za podršku programima za osnivanje udruženja tradicionalnih starih obrta planirano 12.000 KM. Ovom Odlukom precizirani su i kriteriji za raspodjelu naprijed navedenih sredstava.
Odjeljenje za informisanje
Vlade Tuzlanskog kantona
A. JERLAGIĆ: ELEKTROPRIVREDA BiH OSTVARILA POVEĆANJE PROIZVODNJE ZA 1,3 POSTO U ODNOSU NA PLAN
Javno preduzeće (JP) Elektroprivreda BiH u prvom polugodištu 2010. godine ostvarilo je povećanje proizvodnje za 1,3 posto u odnosu na ono što je bilansom predviđeno, a u odnosu na isti period prošle godine proizvodnja je veća za 3,8 posto, izjavio je na jučerašnoj konferenciji za novinare u Sarajevu generalni direktor ovog preduzeća Amer Jerlagić. On je, prezentirajući podatke o poslovanju kompanije u prvoj polovini 2010. godine, kazao da je Elektroprivreda u tom periodu imala 2,4 posto manje domaće proizvodnje nego što je bilo bilansom predviđeno, a što je "oko sedam miliona KM manje prihoda". "Naravno, na to nismo mogli uticati. Prvenstveno je bilo 14,7 posto manje potrošnje od velikih kupaca, te oko 1,7 posto kod direktnih potrošača, odnosno male privrede i domaćinstava", pojasnio je Jerlagić. Kako je kazao, izuzetan je podatak da je Elektroprivreda BiH u prvoj polovini 2010. godine ostvarila prodaju na otvorenom tržištu za 21 posto veću nego što je planirano bilansom, te za 13 posto veću nego što je bila u istom periodu 2009. godine. "Iako smo ostvarili za 13 posto veću prodaju nego što je bila u 2009. godini, teško je ponoviti rezultat iz te godine, kada smo imali dobre cijene i dobar prihod", rekao je Jerlagić. On je dodao da je u bilansu uspjeha vidljivo je da je Elektroprivreda ostvarila 13,4 miliona KM manje troškova nego što je bilo predviđeno planom. "Prihod je manji za 7,5 miliona KM, ali osnovni element umanjenja tog prihoda je u 2,4 posto manjoj domaćoj potrošnji", istakao je Jerlagić. Prema njegovim riječima, ono na šta Elektroprivreda nije mogla uticati, a što se veže se za oko 23 miliona KM jesu tri bitne stavke. Prva stavka su, kako je kazao, negativne kurske razlike i po ovom osnovu trošak je bio veći za 8,1 milion KM, a druga stavka se odnosi na zakonom 100 posto povećanje vodoprivredne naknade za četiri općine u kojima Elektroprivreda ima elektrane: Mostar, Konjic, Jablanica i Prozor/Rama i taj trošak je bio 7,9 miliona veći nego u istom periodu prošle godine. Također, Elektroprivreda je imala veće troškove i kada je u pitanju prošlogodišnja cijena uglja. "Uzimajući u obzir sve to, Elektroprivreda BiH je ipak uštedila 13 miliona KM u odnosu na plan. Planom je predviđeno oko 449 miliona KM troškova, od čega smo realizirali 435,6 miliona KM, odnosno 13,4 manje, uključujući i 23 miliona KM na koje nismo mogli uticati", pojasnio je Jerlagić. Govoreći o kupovini električne energije, Jerlagić je kazao da je u periodu od 1. januara do 30. juna 2010. godine Elektroprivreda BiH imala ukupno 31 transakciju kupovine električne energije, od kojih je najveća bila u u vrijeme velikih poplava u Popovom polju. Pojasnio je da je tada Elektroprivreda BiH sa sa Elektroprivredom Hrvatske zajednice Herceg-bosne (EP HZ HB) dogovorila da kupi kompletnu proizvodnju hidroelektrane u Čapljini. "Mi smo kupili energiju po izuzetno povoljnoj cijeni od 26 eura po MWh. Za te transakcije kupovine električne energije Elektroprivreda BiH je platila EP HZ HB oko 1.750.000 KM", pojasnio je Jerlagić i dodao da ukupni troškovi za ostale transakcije iznose 2,9 miliona KM.
Onasa
ELEKTRODISTRIBUCIJA TUZLA - SISTEM STABILAN I POUZDAN
Elektrodistributivna mreža u Tuzlanskom kantonu je na zadovoljavajućem nivou. Puno je aktivnosti na kojima se radi kako bi do 2015. godine mreža bila na nivou kada će garantirati isporuku električne energije u skladu sa evropskim normama i standardima, istakao je Izet Džananović, direktor Elektrodistribucije Tuzla. Ni dvomjesečne vremenske nepogode u junu i julu ove godine, nisu izazvale nevolje kada je u pitanju Elektrodistributivna mreža. Preventivnim održavanjem i značajnim ulaganjem u elektrodistributivnu mrežu sistem je učinjen stabilnim i pouzdanim, tako da se lako prevazišlo stanje prirodne nesreće u Tuzlanskom kantonu, kazao nam je Izet Džananović, direktor Elektrodistribucije Tuzla.Usvajanjem prostornog plana Tuzlanskog kantona, u značajnoj mjeri bi se trebao olakšati razvoj ukupne infrastrukturne, a samim tim i elektrodistributivne mreže.
Džananović je najavio da će se do kraja godine intenzivnije raditi na investicionim projektima. Sa Udruženjem poslodavaca općine Gradačac do kraja godine Elektrodistribucija Tuzla namjerava izgraditi elektroenergetske objekte koji će biti u funkciji napajanja privredne zone na ovom području. Prije nekoliko dana završena je aktivnost sa Evropskom investicionom bankom. Zaključen je vrlo povoljan kredit u kojem će Elektrodistribucija Tuzla obezbjediti dodatna sredstva, naglasio je Džananović. Plan Elektrodistribucije Tuzla za ovu godinu iznosi oko 25 miliona KM.
www.rtvtk.ba
PRVO ISTRAŽIVANJE KORPORATIVNOG UGLEDA U BiH: BH TELECOM, BOSNALIJEK I RAIFFEISEN BANKA SU NAJUGLEDNIJE KOMPANIJE U BiH
Dosta specifično stanje na bh. tržištu, nestašica kapitala i veliki proračunski deficiti doprinijeli su da razvijanje korporativnog ugleda postane ključna tačka diferencijacije između uspješnih i neuspješnih kompanija. Razvijati ugled je sigurna investicija koja utiče na dolazak novih potrošača/korisnika, povećava profit, osigurava povjerenje investitora i poštovanje poslovnih saradnika/partnera. Na osnovu ranije provedenih istraživanja agencija Valicon je došla do 12 uspješnijih kompanija u BiH (ASA Prevent, BH Telecom, Bosnalijek, Eronet, FDS, Hypo Alpe Adria bank, Klas, m:tel, Raiffeisen banka, Širbegović, UniCredit banka i Violeta), te je izmjerila njihov korporativni ugled u općoj javnosti. Bilo je ovo prvo opsežno istraživanje korporativne reputacije u BiH koje će agencija Valicon nastaviti, kontinuirano provoditi i to dva puta godišnje. Glavni rezultat istraživanja je indeks korporativne reputacije (CRI) koji omogućava uspoređivanje u vremenu, među firmama i među različitim javnostima. Kompanije sa najvećim CRI su najuglednije. Najuglednija kompanija u BiH je BH Telecom (indeks korporativne reputacije CRI iznosi 88), slijede ga Bosnalijek (sa indeksom 78) i Raiffeisen banka (sa indeksom 63). Među najuglednijim (sa CRI većim od 50) nalaze se još m:tel (CRI 60) i FDS (CRI 50). Valicon je jedna od vodećih agencija za tržišno savjetovanje i istraživanje na području regije jugoistočne Evrope, s posebnim fokusom na zemlje bivše Jugoslavije. Agencija je specijalizirana za mala tržišta, prilagođena rješenja, suvremenu metodologiju i blisku suradnju s klijentom. Lokalno je prisutna u Hrvatskoj, BiH, Sloveniji i Srbiji, s uredima u Ljubljani, Zagrebu i Sarajevu, te call centrima u Ljubljani, Mariboru, Sarajevu i Beogradu. Preko strateških partnera agencija također pokriva Makedoniju, Kosovo i Albaniju.
eKapija.ba
USVOJEN ŠESTOMJESEČNI IZVJEŠTAJ KANTONALNE AGENCIJE ZA PRIVATIZACIJU
U prvih 6 mjeseci 2010. godine Kantonalna agencija za privatizaciju TK je radila na pripremi preduzeća za proces privatizacije. S tim u vezi provođene su aktivnosti oko pripreme početnih bilansa i programa privatizacije preduzeća koja još nisu privatizirana, te aktivnosti na analizi dostavljene dokumentacije i utvrđivanje potrebnih ispravki i dopuna po dostavljenim početnim bilansima stanja i programu privatizacije. U izvještajnom periodu vršene su pripreme za donošenje odluka: Odluke o odobravanju korigovanog Programa privatizacije i Početnog bilansa preduzeća DD „Konjuh" Kladanj. Odlukom je utvrđena vrijednost i struktura kapitala na način da u ukupnom kapitalu u iznosu od 7.319.030,00 KM, državni kapital učestvuje sa 67%, dok privatni kapital učestvuje sa 33%, a kao metod prodaje utvrđen je metod neposredne pogodbe u velikoj privatizaciji. Odluke o odobravanju korigovanog Početnog bilansa stanja na dan 31.12.2009.godine preduzeća Rudnik krečnjaka „Vijenac" d.o.o. Lukavac. Odlukom je utvrđen stopostotni državni kapital ukupne vrijednosti u iznosu od 14.763.671,00 KM. Također, vođene su aktivnosti na izradi rješenja za JKP „Komunalac" Tuzla, JKP „Centarlno grijanje" Tuzla, JKP „Pogrebne usluge" Tuzla i JKP „Vodovod i kanalizacija" Tuzla. Interesantno je napomenuti da nijedno od navedenih preduzeće nije dostavilo tražene ispravke i nedostajuću dokumentaciju, te su donesena rješenja kojim su odbijeni izmjenjeni početni bilansi stanja i program privatizacije. Na navedena rješenja preduzeća su putem Kantonalne agencije za privatizaciju uložila žalbe, koje su proslijeđene resornim ministarstvima. Agencija je pripremala i sačinjavala potvrde i uvjerenja na zahtjev firmi kod kojih je postupak privatizacije okončan. Zahtjevi firmi za izdavanje potvrda uglavnom su se odnosili na identifikovanje imovine koja je bila obuhvaćena početnim bilansom u cilju ostvarivanja prava pred nadležnim organima. Ovom prilikom podrcrtana je saradnja sa Agencijom za privatizaciju u FBiH, kao i saradnja sa općinskim službama za geodetsko, imovinsko pravne poslove, općínskim, kantonalnim i federalnim pravobranilaštvima. Većina traženih podataka odnosi se na identifikaciju nekretnina koje su bile obuhvaćene početnim bilansom stanja radi prenosa vlasništva sa državnog u vlasništvo privrednog subjekta, te identifikacije salda potraživanja od Federacije u pasivnom podbilansu početnog bilansa stanja preduzeća u cilju sačinjavanja baze podataka i dokazivanja po osnovu pokrenutih sudskih sporova od strane privrednih subjekata. Izrada kratkih profila u svrhu pružanja inicijalnih podataka kupcima zainteresovanim za kupovinu imovine i državnog kapitala za preduzeća, RK Vijenac Lukavac, Rudnici nemetala Kladanj, Aida Tuzla, TTU Tuzla i Livnica čelika Tuzla bila je također aktivnost Kantonalne agencije za privatizaciju Tuzlanskog kantona.Od ostalih aktivnosti može se izdvojiti praćenje izvršenja obaveza od strane kupaca po zaključenim ugovorima o kupoprodaji i vođenje postupaka pred sudovima i upravnim organima.
Tuzlarije
MUJEZINOVIĆ: 'VLADA ĆE SPRIJEČITI POVEĆANJE CIJENA'
Kao reakcije na globalni rast cijena pšenice, trgovci u BiH su podigli cijene brašna i do 15 %. U prirodnom slijedu očekuje se i poskupljenje hljeba i drugih pekarskih proizvoda, a reakcija bh. vlasti da spasi građane, kao i u mnogočemu kasni. Ipak, prije dva dana je Mustafa Mujezinović, premijer FBiH izjavio da će učiniti sve da do poskupljenja ne dođe. "Mi nismo rekli da će doći do poskupljenja i javno ću postaviti pitanje Federalnom ministarstvu trgovine da mi objasne što se događa. Nećemo dopustiti da dođe do poskupljenja", rekao je Mujezinović. Na izostale reakcije nadležnog ministarstva mlinari su na svoju ruku povisili cijene, jer se pšenica nabavlja u prvom kvartalu godine, kada nije bilo govora ni o požarima u Rusiji, niti o poplavama u Mađarskoj, Hrvatskoj i Srbiji. Vlada je također bila obavezna obavijestiti javnost o stanju u Robnim rezervama, što nije učinjeno, a javnosti nisu dostupne informacije o zalihama koje su kupovane prema određenom budžetu. Do konkretnih poteza Vlade, građani će i dalje krizu osjećati na svom vlastitom džepu.
Bizon
CEFTA POVEĆALA VANJSKI PROMET RS-a I BiH
Ukupan vanjskotrgovinski promet, kako Republike Srpske, tako i Bosne i Hercegovine s državama potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period lani bilježi rast. U RS-u od 13,07 posto, a u BiH od 8,66 posto, navodi se u informaciji o vanjskotrgovinskom prometu Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine s državama CEFTA-e za period od januara do juna 2010., koju je jučer usvojila Vlada RS-a. Države CEFTA-e učestvuju s 36,45 posto u ukupnom vanjskotrgovinskom prometu RS-a, odnosno s 32,99 posto BiH. Ukupan uvoz u RS iz zemalja CEFTA-e u prvom polugodištu 2010. bilježi rast od 5,33 posto posmatrajući isti period prethodne godine. Ukupan izvoz iz RS-a u prvih šest mjeseci 2010. godine bilježi rast od 27,34 posto posmatrajući prvo polugodište 2009., navodi se u informaciji. Pokrivenost uvoza izvozom u RS-u u odnosu na države CEFTA-e je u prvih šest mjeseci 2010. u odnosu na prvih šest mjeseci 2009. porastao za 11,33 posto i to sa 54,22 na 65,55 posto, a deficit vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci 2010. je u odnosu na isti period lani smanjen za 20,73 posto.
eKapija
298.000,00 KM ZA PROJEKTE IZ OBLASTI ZAŠTITE OKOLICE
Vlada Tuzlanskog kantona dala je jučer saglasnost na Odluku o odobravanju sredstava privrednim društvima u javnom i privatnom vlasništvu koja imaju sjedište, obavljaju djelatnost i implementiraju projekte na području Tuzlanskog kantona, a koja su kandidovala projekte iz oblasti zaštite okolice radi dodjele sredstava. Prema ovoj odluci, kada su u pitanju društva u privatnom vlasništvu ukupno je raspoređeno 150.000 KM od čega izdvajamo iznose od 13.000,00 KM za "Trgotranšped export-import" d.o.o. Čelić i „4 MA" d.o.o. Čelić i to za Uređenje odvoda otpadnih voda i kanalizacije i pristupnog puta na objektu benzinske pumpe u cilju smanjenja zagađenja životne okolice, odnosno Izradu kanalizaciono-odvodne mreže u cilju smanjenja zagađenja životne okolice i unapređenja efikasnosti rada firme. Kada su u pitanju javna preduzeća Vlada je dala saglasnost za raspodjelu sredstava u ukupnom iznosu od 148.000 KM. Ovom Odlukom po 30.000,00 KM dodijeljeno je JP "Komus" Gračanica, JKP "Regionalni centar za upravljanje čvrstim otpadom" Tuzla, JKP „Čistoća" Čelić, te JP „Komunalac" Gradačac. 28.000,00 KM dodijeljeno je JP „Karaula" Kladanj.Sredstva iz ove odluke bit će izdvojena sa budžetske pozicije namjenskih sredstava iz ekoloških naknada.
www.vladatk.kim.ba
ISPUNJEN JEDAN OD ZADNJIH DODATNIH UVJETA ZA VIZNU LIBERALIZACIJU
Vijeće ministara BiH je na jučerašnjoj sjednici dalo saglasnost na Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Ministar sigurnosti BiH Sadik Ahmetović je kazao da su se time stvorili preduvjeti za popunu same Direkcije i izvršavanje funkcije Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH. Time će se, po njegovim riječima, stvoriti pretpostavke da dio strukture iz SIPA-e pređe u Direkciju za koordinaciju policije, Interpol i dio jednog sektora iz Ministarstva sigurnosti. Ovo je jedna od većih policijskih agencija koja će po jučer1 usvojenoj sistematizaciji imati negdje oko 1.270 izvršilaca, kazao je ministar Ahmetović. Ovo je jedan od zadnjih dodatnih uvjeta za liberalizaciju viznog režima, istaknuo je Ahmetović.
Bizon
O ČETVRTOJ TRANŠI U VAŠINGTONU
Kancelarija Međunarodnog monetarnog fonda /MMF/ u BiH odbacila je spekulacije pojedinih medija koji su objavili da je ova finansijska institucija odgodila BiH isplatu četvrte tranše od oko 38 miliona evra. U Kancelariji MMF-a u Sarajevu je rečeno da se delegacija ove svjetske finansijske institucije nalazi u posjeti BiH, u okviru drugog pregleda, kojim se ustanovljava da li su ispunjeni uslovi iz stendbaj-aranžmana. "Nakon što bude završena posjeta, biće zakazana sjednica na kojoj će Upravni odbor direktora MMF-a odlučiti o isplati četvrte tranše", rečeno je Srni u Kancelariji MMF-a.
Pojedini mediji objavili su da je MMF odgodio isplatu četvrte tranše kredita od oko 38 miliona evra BiH. Predstavnici MMF-a trebalo bi da se danas sastanu sa pomoćnicima federalnog ministra finansija, a sutra sa federalnim ministrom finansija Vjekoslavom Bevandom, te da razgovaraju o izvršenju budžeta, analizi fiskalnog uticaja novih zakona o platama, kao i rebalansu kantonalnih i federalnog budžeta, prenijeli su federalni mediji. Ministar finansija Republike Srpske Aleksandar Džombić naglasio je da u slučaju raskida ugovora sa MMF-om, Srpska ima alternativne izvore finansiranja. Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić rekao je ranije da je povećan spoljni dug BiH u prošloj godini koji sada iznosi 21 odsto bruto društvenog proizvoda, te da MMF više neće dozvoliti da njegove tranše idu u javnu potrošnju. Delegacija MMF-a trebalo bi da ostane u BiH do kraja mjeseca.
Capital.ba
NAJVEĆI PROMET DIONICAMA ELEKTROPRIVREDE BiH
Nakon milionskog prometa zabilježenog u srijedu, jučerašnji promet na Sarajevskoj berzi ponovo je vrlo slab i iznosi tek 168.590 KM. Trećina je realizovana na kotaciji obveznica, gdje su dominirale obveznice stare devizne štednje serija E (SASE: FBIHKE). U segmentu dionica najtrgovanija je sarajevska Elektroprivreda (SASE: JPESR) sa 36.968 KM prometa, a slijedi BH telecom (SASE: BHTSR), čijim je dionicama prometovano u vrijednosti 32.264 KM. SASX-10 jedini bilježi rast vrijednosti u odnosu na srijedu (0,24%). Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala, dok je SASX-3 oslabio za 0,51%. Jučer je trgovano dionicama sedam emitenata, od mogućih deset u sastavu SASX-10. Većina je u plusu, a predvodi ih Energoinvest (SASE: ENISR) s rastom od 2,69%. Slijedi sarajevska Elektroprivreda, koja je uz vrlo dobar promet ubilježila i rast od 1,46%, što je cijenu podiglo na 27,51 KM po dionici. Skroman rast su upisali Fabrika duhana Sarajevo (0,08%), te Bosnalijek (0,03%). Gubitnik dana je Energopetrol (SASE: ENPSR), čijim je dionicama prometovano po 10,25 KM. Vrijednost IK banke (SASE: IKBZRK2) je u padu za 0,72%, dok je BH telecom ponovo ispod 22 KM, nakon jučerašnjeg pada od 0,62%. Jedina trgovana dionica na kotaciji fondova ponovo je Big investiciona grupa (SASE: BIGFRK3). Solidan promet dionicama ovog fonda (12.400 KM) realizovan je po nepromijenjenoj cijeni 3,10 KM.
Sarajevo-x |
