|
Komorski privredni servis: VIJESTI/19.08.2010.
GAVRAN: OPORAVAK OD RECESIJE SE U VEĆINI KOMPANIJA JOŠ NE OSJEĆA
Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla
 "Iako su uvjeti poslovanja u BiH ostali iznimno nepovoljni, stanje u našoj privredi veoma teško, a oporavak od recesije se u većini kompanija još ne osjeća, trendovi industrijske proizvodnje i vanjskotrgovinske razmjene u prvih šest mjeseci ove godine svjedoče o pozitivnim promjenama u našim vodećim izvoznim sektorima", izjavio je projekt menadžer Sektora za makroekonomski sistem Vanjskotrgovinske komore BiH Igor Gavran.
Po njegovim riječima, nepojmljive slabosti zvanične statistike BiH koja ne analizira, niti objavljuje kvartalne podatke o BDP-u onemogućavaju pouzdan zaključak o izlasku iz recesije, kao što je bio slučaj i s ulaskom, ali proizvodna i vanjskotrgovinska kretanja su evidentno mnogo bolja nego u istom periodu prošle godine.
"Nastavak smanjenja vrijednosti direktnih stranih ulaganja u tom periodu pokazuje da nema pokretanja novih projekata i novih poslovnih aktivnosti, već je riječ isključivo o oporavku ranijih izvoznih lidera i povratku ka ranijim vrijednostima izvoza, što jeste pozitivno, ali ne osigurava dugoročnu perspektivu", kazao je Gavran Feni. U prvih šest mjeseci 2010. ostvaren je izvoz iz BiH u vrijednosti 3.482.967.617 KM, što je za 32,6 posto više u odnosu na isti period prošle godine. U tom periodu, vrijednost uvoza iznosila je 6.089.853.086 KM što je više za 4,9 posto u odnosu na isti period prošle godine. Zahvaljujući ovakvim rezultatima, nivo pokrivenosti uvoza izvozom povećan je za 26,41 posto i u ovom periodu iznosio je 57,2 posto. Ukupan vanjskotrgovinski deficit u tom periodu znatno je smanjen i iznosio je 2.606.885.469 KM, što je za 572.051.534 KM, odnosno 18 posto manje u odnosu na isti period prošle godine. "Ukoliko se ovi trendovi nastave, realno je očekivati da do kraja godine premašimo vrijednost izvoza ostvarenog u 2008., uz zadržavanje uvoza na nivou nešto višem od prošlogodišnjeg, ali mnogo nižem nego rekordno negativne 2008. godine", prokomentirao je Gavran.
eKapija
BH-GAS I TURSKI BOTAS DOGOVORILI SARADNJU
Predstavnici BH-Gasa i turske nacionalne gasne kompanije Botas jučer su na sastanku u Sarajevu dogovorili potpisivanje memoranduma o razumijevanju o saradnji između dviju kompanija.
Memorandum će, kako je rečeno na pres-konferenciji nakon sastanka, biti potpisan krajem septembra ili početkom oktobra u Ankari prilikom uzvratne posjete predstavnika BH-Gasa ovoj turskoj kompaniji. „Radi se o unapređenju kompletne saradnje s Botasom na polju gasne privrede, s posebnim akcentom na interkonekcije. Ono što nas najviše interesuje su gasovodi koji će prolaziti preko Republike Turske i ići ka zapadnoj Evropi, da BiH odnosno BH-Gas bude dio diverzifikacije izvora snabdijevanja, tj. kupovine gasa i mogućnosti snabdijevanja iz drugih pravaca", kazao je direktor BH-Gasa Almir Bećarević. Ovaj memorandum će, kako je dodao, omogućiti da se unaprijedi tehnička saradnja s Botasom, što je posebno važno imajući u vidu potencijal i utjecaj koji ima ova kompanija u svijetu. Botas posjeduje transportni sistem u dužini od oko 12.000 kilometara i zadužen je za transport gasa u Turskoj u količini nešto manjoj od 40 milijardi kubnih metara prirodnog gasa godišnje. Također, ova kompanija ima kompletan uvid u dešavanja na području kaspijskog regiona i budućih interkonekcija za snabdijevanje Evrope gasom s ovog područja.
Direktor Botasa Fazil Senel kazao je da su na današnjem sastanku razmotrani različiti vidovi saradnje u smislu pružanja tehničke podrške BH-Gasu, razmjeni znanja i iskustava i podrške u izgradnji distribucije gasa unutar gradova u BiH, te da će biti formirane stručne komisije da bi se ostvarile promovirane ideje. Botas je, među ostalim, partner u projektu Nabuko i 75 posto kompletne dužine Nabuko gasovoda će proći kroz Tursku. „Projekt Nabuko, koji bi trebao da ima svoju krajnju tačku u Austriji, i gasovod koji se trenuto gradi između Hrvatske i Mađarske omogućio bi preko gasovoda Bosanski Brod -Zenica faktički snabdijevanje preko projekta Nabuko, što je vrlo značajno, a također želimo da budemo i dio projekta Južni tok da bi se osigurala stabilnost u snabdijevanju gasom", kazao je Bećarević. Trenutna potrošnja prirodnog gasa u Evropi je 550 milijardi metara kubnih i očekuje se porast potražnje do 700 milijardi metara kubnih prirodnog gasa do 2020. godine.
Fena
VEĆINA FIRMI NEĆE "PREŽIVJETI" NAREDNU ZIMU
Građevinare iz Federacije BiH čeka teška zima i pitanje je ko će je "preživjeti", poručili su osnivači četiri domaće privatne građevinske firme na sastanku sa predsjednikom federalnog Udruženja poslodavaca Nihadom Imamovićem. Na ovom sastanku je istaknuto da su državne firme u još goroj situaciji i da većina njih, najvjerovatnije, neće "preživjeti" predstojeću zimu. Generalni direktor "Bosmana" Sunija Jahić izjavio je za "Dnevni avaz" da domaće kompanije gube trke sa inostranim firmama, koje dobijaju većinu unosnih poslova u BiH. "Strane firme dobijaju unosne poslove na izgradnji autoputa, iako je svima jasno kako rade. Kada dobiju posao, angažuju domaće kompanije kao proizvođače i još im ne plaćaju", pojasnio je Jahić, dodajući da su građevinari iz BiH najviše ogorčeni na slovenačku firmu SCT.
Capital.ba
HRVATSKA U STRAHU - BiH GRADI 'EKOBOMBU'
BiH ne odustaje od gradnje termoelektrane s rudnikom zabranjenog lignita. Rudnik i termoelektrana na lignit, neće se graditi u Kongori pokraj Tomislavgrada u BiH, nego u Livnu. Od izgradnje ove TE zbog onečišćenja strepi pola Dalmacije, piše hrvatski list Vijesnik, u kojem se navodi kako je BiH za realizaciju takvih projekata Hrvatsku dužna obavijestiti prema konvenciji ESPOO. Hrvatska, prema pisanju lista, još nije dobila službenu informaciju o tome. Do promjene je došlo nakon sastanka predstavnika federalnog ministarstva i rukovodilaca Elektroprivrede Herceg-Bosne na kojem je istaknuta mogućnost spašavanja livanjskog rudnika Tušnice. Bosanskohercegovačka vlada je na sjednici prihvatila pravila za buduće koncesionare te odobrila studiju ekonomsko-financijske opravdanosti za eksploataciju ugljena kompanije Ugljeninvest d.o.o. Livno, koja sadržava i preliminarne procjene utjecaja na okoliš radi dodjele koncesije za eksploataciju lignita na lokalitetu Čelebić. Potom je resorno ministarstvo ovlastila da s Ugljeninvestom sklopi ugovor o koncesiji na 30 godina na temelju provedenog tendera.Rudnik i gradnja termoelektrane na lignit, godinama zabranjen u Europi, trajno bi ugrozio podzemne vodotokove Cetine, Vrljike i Jadra kojima se napaja pola miliona stanovnika Dalmacije. Rudnik je trebao imati površinske kopove u radijusu od 10 km, dubine 250 m. U termoelektrani Kongora trebalo je izgarati više od 3,5 miliona tona lignita na godinu, ugljena najlošije kvalitete s čak 27 posto pepela te sumpora od jedan do dva posto, velikim postotkom vlage i povišene radioaktivnosti. U atmosferu bi na godinu bilo ispušteno od dva do tri miliona tona ugljičnog dioksida, 2500 tona sumpornog dioksida, 1000 tona dušičnih oksida, 300 tona prašine i 300 kg žive. Ugljena prašina, upozoravaju ekolozi, uništila bi lokalnu floru i faunu, izazvala kisele kiše, a kod ljudi bolesti dišnih putova i karcinom. Živa pak izaziva kronična oboljenja unutarnjih organa, posebice bubrega. Iz kraja bi nestale ptice.Kako neslužbeno doznaje Vjesnik, Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva RH je o slučaju termoelektrane kontaktiralo mjerodavne u BiH, ali još nije dobilo odgovor.
Bizon
NIJEMCI SVE VIŠE KUPUJU PROIZVODE IZ "FER-TRGOVINE"
Njemački potrošači sve više kupuju proizvode iz takozvane fer-trgovine. Prošle godine Nijemci su potrošili 322 miliona eura za robu koja nosi oznaku "fair trade", što je za petinu više nego 2008. U posljednjih pet godina se utrostručila vrijednost u Njemačkoj prodate robe iz "fer trgovine". Kod proizvodnje robe sa oznakom "fair trade" vodilo se računa o uslovima rada zaposlenih, na primjer o zabrani rada djece. Osim toga, pazi se i na to da radnici u zemljama u razvoju i zemljama koje se privredno brzo razvijaju, a koji tu robu proizvode, za svoj rad dobijaju pravednu nadoknadu, a ne bijedne nadnice od kojih jedva mogu da prehrane sebe i porodicu. Međutim, i dalje je udio proizvoda iz "fer-trgovine" na njemačkom tržištu minimalan. Tako je, na primer, udio banana iz "fer-trgovine" u ukupnoj prodaji ovog voća u Njemačkoj samo 1,6 odsto, a kada je riječ o kafi samo 1,3 procenta. Ali, prošle godine je ipak prodato šest miliona litara voćnog soka iz "fer-trgovine", što je tri puta više nego 2008. godine. Trgovinske organizacije koje su se udružile u Forum za "fer-trgovinu" saopštile su da Nijemci i dalje znatno zaostaju za nekim drugim evropskim državama kada je riječ o kupovini tih proizvoda. Tako u prosjeku svaki Nijemac godišnje, uprkos povećanom prometu, potroši samo četiri eura za proizvode iz "fer-trgovine", Britanci troše prosječno 15, a Švajcarci čak 23 eura. U Njemačkoj se znatno uvećao i broj prodavnica u kojima mogu da se kupe proizvodi iz "fer-trgovine". Dok je to do prije godinu ili dvije bilo moguće samo u specijalizovanim "svjetskim radnjama", sada i mnoge diskontne samoposluge nude niz proizvoda iz "fer-trgovine". U mnogim njemačkim gradovima postoje inicijative sa ciljem da se što veći broj kafića, školskih kuhinja i kantina po preduzećima obaveže da će određeni procenat robe koju nabavljaju biti iz "fer-trgovine".
Onasa
PRODULJENA AGONIJA FDM
Njemačka tvrkta, čije ime taje u Agenciji za privatizaciju, jedina se zanima za mostarsku tvornicu duhana. Rok za podnošenje prijava na ponovnom natječaju za prodaju 67 posto državnog kapitala Fabrike duhana Mostar (FDM) produljen je do 13. rujna na zahtjev jedinog zainteresiranog natjecatelja potvrđeno je iz U Agenciji za privatizaciju Federacije BiH. Ime zainteresirane tvrtke iz Agencije nisu željeli objaviti. Ovo je posljednji pokušaj prodaje Fabrike duhana Mostar prije odlaska u stečaj.
Pincom.biz
U UTRCI ZA TURISTIČKOG OSKARA JOŠ ČETIRI BH. DESTINACIJE
Turistička patrola Sacen Internationala, međunarodne organizacije za razvoj i unaprijeđenje turizma i ugostiteljstva jugoistočne Europe, obišla je do sada sve države jugoistočne Europe (JIE) i Mediterana u turističkoj akciji "Birajmo najbolje u turizmu jugoistočne Europe i Mediterana", potvrdio je to za naš portal Dragan Gligorijević, predsjednik Sacen internationala. Što se tiče BiH, turističkog oskara "Zlatno turističko srce" , jedne od najprestižnijih turističkih priznanja, dobilo je Trebinje i to u kategoriji "Zlatna čaša gostoprimstva". "U najuži izbor za turističkog oskara iz BiH ušli su etno selo Stanišić iz Bjeljine u kategoriji najbolje etno selo, olimpijski centar Jahorina u kategoriji zimskog turizma. U kategoriji sportskog turizma na vodi ušao je Bihać, a Banja Vrućica u kategoriji zdravstvenog turizma", kazao nam je Gligorijević. Turistički oskar se dodjeljuje u 15 kategorija, a proglašenje konačnih rezultata u ostalim kategorijama biti u februaru mjesecu 2011. a dodjela u aprilu. "Izuzetak je kategorija u kojoj se ocenjuje i vrednuje gostoprinstvo - gostoljublje koja se dodeljuje u toku ljetnje turističke sezone sa ciljem da se još više afirmiše dobro domaćinstvo i gostoprimivo, ljubaznost i srdačan doček gostiju u turističkim destinacijama i mjestima", objašanjava nam Gligorijević. Od odredišta iz zemalja okruženja koje su ušla u najuži izbor za turističkog oskara tu je neizbježni Dubrovnik u kategoriji najbolje turističko mjesto, Herceg Novi iz Crne Gore u kategoriji kulturnog turizma. Tu je Italija i Španjolska kao najbolja turistička destinacija u konkurenciji sa Turskom.
eKapija
KOREJCI ŽELE OTKUPITI MOSTARSKI METAL ZA 'HYNDAI'
Mlađi direktor upravljanja u južnokorejskoj firmi Global Siis CO., Ltd, Daesung Kim boravio je u radnoj posjeti Upravi Aluminija d.d., Mostar, u pratnji domaćih privrednika iz BiH. Razlog njegove posjete jeste ponuda spomenute firme za redovni otkup Aluminijeva primarnog metala za korejsko tržište, u prvomu redu za firmu Hyundai Aluminum CO., Ltd. Primivši specifikacije proizvoda koje bi Korejcima trebali proizvoditi za otkup, Uprava Društva pojasnila je gosp. Kimu kako će konkretnije podatke moći dobiti tek krajem mjeseca septembea ove godine, kada se očekuje otvaranje prostora za izvoz mostarskoga metala i na azijsko tržište. Također, razgovaralo se i o mogućnostima zajedničkih ulaganja, u prvomu redu u elektroenergetske projekte, ali i u proizvodnju dijelova za automobilsku industriju te u projekt recikliranja aluminija, saopštili su iz firme Aluminij dd Mostar.
Bizon
MAZDA POVLAČI 215.000 VOZILA ZBOG PROBLEMA S VOLANOM
Mazda povlači iz prodaje u SAD 215.000 modela Mazda3 i Mazda5 zbog problema sa servo volanom koji bi mogli da uzrokuju saobraćajne nesreće. Kompanija je obavijestila američke vlasti da se kvar odnosi na modele Mazda3 proizvedene između 2007. i 2009. i modele Mazda5 proizvedene od aprila 2007. do novembra 2008. Navodi se da je kod nekih od tih modela uočen propust kod rada servo volana, što može da oteža upravljanje vozilom i izazove udes. Mazda je iz istih razloga prošle godine u Japanu morala da doradi iste modele. Kompanija navodi da se tim problemom bavi već dvije godine. Američka Nacionalna agencija za bezbijednost u saobraćaju navodi da je od juna primila 33 žalbe od vozača Mazdinih modela na problem u funkcionisanju servo sistema i da su zabilježene tri saobraćajne nesreće u kojima su ta vozila učestvovala.
Beta
SRAZMJERNO VOLATILNO KRETANJE KURSA EUR/USD
Juče je kretanje kursa EUR/USD bilo srazmjerno volatilno, no s primjetnim trendom rasta vrijednosti evra prema kraju dana. Tako se kurs kretao od 1,281 do 1,291 dolara za evro. Aprecijacijski pritisci na evro bili su posljedica rasta na berzama što je povećalo optimizam investitora i smanjilo potražnju za valutama koje se smatraju sigurnim utočištima. Vrijednosti evra nije naštetio niti pad ZEW indikatora povjerenja potrošača u Njemačkoj koji je pao više nego je tržište očekivalo.
Limun.hr
CIJENE NAFTE NAJNIŽE ZA POSLJEDNJIH MJESEC DANA
Cijene nafte na svjetskom tržištu pale su na najniži iznos u proteklih mjesec dana nakon što je u redovnom izvještaju o stanju zaliha energenata u SAD prijavljen veći od očekivanog porast benzina.
U Njujorku cijena svijetle sirove nafte manja je za dolar ili 1,32 odsto i sada je 74,77 dolara po barelu što je najniži iznos od sredine jula. U Londonu je cijena sirove nafte "brent" pala za 97 centi i sada iznosi 75,96 dolara po barelu. Amerikan petroleum Institut (API) saopštio je da su zalihe sirovog goriva porasle za skoro 5,9 miliona barela, a benzina za dva miliona barela. Zalihe pogonskog goriva za automobile u SAD uobičajeno su u padu tokom sezone ljetnjih odmora u SAD.
B92
PROMET NA JUČERAŠNJEM TRGOVANJU 2.215.863,74 KM
Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) jučer je ostvaren promet od 2.215.863,74 KM. U sklopu 55 transakcija ukupno su prometovana 470.144 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a je pala za 9,72 indeksna poena, na 1.459,38 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,66 posto. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,98 indeksnih poena, na 890,56 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,11 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 0,04 indeksna poena, na 947,80 poena, što ne predstavlja promjenu u odnosu na prethodni dan. Promet na Kotaciji iznosio je 77.278,43 KM i u sklopu 30 transakcija prometovana su 66.672 vrijednosna papira. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu 16.601,20 KM i u sklopu 11 transakcija prometovano je 1.038 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs tog emitenta je iznosio 15,99 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 14.973 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 4.830 dionica. Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF-a Big investiciona grupa d.d. Sarajevo. Kurs tog fonda iznosio je 3,10 KM. Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u vrijednosti 45.704,23 KM, a u sklopu 16 transakcija prometovane su 60.804 obveznice. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu 4.278,73 KM, dok je obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu 41.425,50 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 31.334,21 KM i u sklopu 10 transakcija prometovano je 2.414 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH Telecom d.d. Sarajevo od 12.947,18 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 22,13 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 2.103.349 KM, a u sklopu 13 transakcija prometovano je 400.995 dionica. Na Sekundarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta GP Bosnaputevi d.d. Sarajevo u iznosu 2.093.826 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 5,25 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta Mlinpek d.d. Bugojno od 42,86 posto i dostigle cijenu od dvije KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent UNIS MIB energetika d.d. Bugojno od 49,07 posto i dostigao cijenu od 1,10 KM. Na vaberzanskom tržištu obavljene je transakcija dionicama emitenata Pobjeda d.d. Tešanj, a u okviru jedne transakcije prometovane su 62 dionice u vrijednosti 1.085 KM te Unicredit bank d.d., gdje je u okviru jedne transakcije prometovana jedna dionica u vrijednosti 2.817,10 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.
Sarajevo-x |
