Optimus Template

Komorski privredni servis: VIJESTI/30.07.2010.

BROJ DOLAZAKA TURISTA U TK OVE GODINE VEĆI ZA SEDAMNAEST POSTO

Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla

Ljeto je period kada se naša dijaspra na kratko vrati da bi svoje godišnje odmore provela sa rodbinom i prijateljima. U Turističkoj zajednici Tuzlanskog kantona nemaju pokazatelje koliko naših ljudi koji žive u dijaspori dolazi u turističke posjete kantonu. Zadovoljni su ističu ukupnim brojem dolazaka u prvoj polovini ove godine jer je on u odnosu na proteklu veći za 17 posto.Prema riječima direktora Almazage Ćatovića u prvoj polovini ove godine registrovano je 32.000 dolazaka u Tuzlanski kanton, dok je broj ostvarenih noćenja 71 hiljada.Od pomenutog broja 58 posto otpada na domaće, a 42 posto na strane turiste. Činjenica je da BH dijaspora svake godine ostavi značajna sredstva u BIH posebno kada su uslužne djelatnosti u pitanju. Zvanican podakat je da otprilike 1. 350 000 BH gradana zivi u preko 40 zemalja svijeta. Prema podacima CBBIH (Centralna banka BiH) zvanicno u BiH stigne oko 7 milijardi KM preko uplata koje porodicama ili u razne svrhe dolaze u BiH.Samim tim BH dijaspora utice sa oko 25 posto u "bruto nacionalnom dohodku" pa mnogi smatraju kako upravo ona može biti privredni motor budućnosti BiH.

www.rtvtk.ba

Građanima BiH će do kraja godine biti ukinute vize i imat će slične uvjete za putovanje kao i državljani Srbije, Crne Gore i Makedonije, složili su se ministri vanjskih poslova zemalja članica Europske unije na zadnjem zasjedanju. Šef slovenske diplomacije Samuel Žbogar je kazao da je u EU-u postignut dogovor da se krajem godine ukinu vize za državljane BiH i ojača nazočnost Unije nakon izbora. Prijedlog za ukidanje viza Europska komisija će podnijeti 2. rujna, a ovo pitanje će biti najvjerojatnije na EU-ovom parlamentu 23. rujna, što znači da bi ta mjera mogla stupiti na snagu već 19. prosinca, a najkasnije 1. siječnja 2011. Kada je u pitanju jačanje prisustva u BiH, ministri EU-a su prihvatili prijedlog visoke predstavnice za vanjsku politiku EU-a Catherine Ashton da se posebni izaslanik EU-a za BiH odvoji od institucije visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH jer sada obje dužnosti obavlja Valentin Inzko. Prema novom prijedlogu, šef izaslanstva Europske unije u Sarajevu bio bi ujedno i njezin posebni predstavnik. Europski ministri su također diskutirajući o situaciji u BiH izrazili nadu da će uspjeti unaprijediti suradnju lidera dvaju entiteta tako što će uvesti striktnije uvjete za dodjeljivanje ekonomske pomoći. Zbog manjka dijaloga među političarima je izražena zabrinutost, a priopćeno je i to da Europska unija razmatra i mogućnost zabrana putovanja u inozemstvo političarima iz BiH koji budu tražili rasparčavanje zemlje.
eKapija

Vlada FBiH već je smijenila čelnike Porezne uprave FBiH te po hitnoj proceduri predložila izmjene golemog broja zakona, čime se otvaraju vrata za čistku rukovoditelja u praktično svim federalnim institucijama Samo dva mjeseca prije općih izbora vlast u FBiH odlučila je početi s masovnom sječom direktora. Na udaru su čelnici brojnih federalnih institucija, agencija, zavoda i uprava, ali i pomoćnici ministara te sekretari ministarstava, Vlade i Parlamenta. Kao što je Lider BiH još u svibnju najavio, prvi su se na udaru našli direktor i zamjenik direktora Porezne uprave FBiH. Tako je Vlada FBiH, odmah nakon što su na snagu stupile izmjene Zakona o poreznoj upravi, donijela odluku o smjeni direktora Midhata Arifovića i njegova zamjenika Vinka Križana. No ta odluka neće biti provedena tako lako jer je zakon na temelju kojeg je izglasovana smjena u koliziji sa Zakonom o državnoj službi koji imenovanja i smjene prvih ljudi Porezne uprave stavlja u ovlast Agencije za državnu službu FBiH. Zbog svega toga Porezna uprava FBiH dovedena je u poziciju da se bavi sama sobom. Prva negativna posljedica bit će bez sumnje novi zastoj u uvođenju sustava fiskalizacije koji svakako već uveliko kasni. Upravo je kašnjenje u provođenju Zakona o fiskalnim sustavima bio jedan od glavnih argumenata Vjekoslava Bevande, ministra financija FBiH, za obrazlaganje zahtjeva za smjenu Arifovića i Križana. No dužan nije ostao ni Arifović koji je poručio kako je kašnjenje rezultat nedovoljnog broja zaposlenih u Poreznoj upravi, a da njegovi zahtjevi za novim radnicima nisu dobili ni Bevandinu, ali ni Vladinu potporu. Identična zakonska zaštita od političkih nasrtaja, kroz zakon o državnoj službi, odnosi se i na praktično sve druge rukovoditelje te pomoćnike ministara. Svjesni toga, u Vladi FBiH odlučili su po hitnoj proceduri Parlamentu predložiti izmjene i dopune više zakonskih propisa kojima se uređuje obavljanje funkcije rukovođenja u tijelima uprave. Svrha je ovih izmjena i dopuna, prema tvrdnjama iz Vlade FBiH, vremensko ograničenje mandata rukovoditeljima svih upravnih i samostalnih upravnih organizacija. Prijedlozima zakona o dopunama Zakona o organizaciji tijela uprave u FBiH i o izmjenama Zakona o državnoj službi FBiH, umjesto statusa državnog službenika, rukovoditeljima svih upravnih i samostalnih upravnih organizacija predlaže se uvođenje mandatnog četverogodišnjeg razdoblja obnašanja funkcije. Imenovanje na te pozicije obavlja Vlada FBiH, i to na prijedlog resornog ministarstva, tako da rukovoditelji ovih organizacija nemaju više status državnih službenika, već imenovanih dužnosnika.
Lider

Prema rezultatima poslovanja osiguravajućih društava čije je sjedište u Federacije BiH (FBiH), ukupno ostvarena premija osiguranja u FBiH u prvih šest mjeseci 2010. godine iznosi 178,5 miliona KM, što je porast za 6,1 miliona KM odnosno 3,5 odsto više u odnosu na rezultate u istom periodu 2009. godine. U oblasti neživotnih osiguranja ostvareno je 146,4 miliona KM premije, dok životna osiguranja bilježe ostvarenje više od 32 miliona KM. Sarajevo-osiguranje je zadržalo vodeću ulogu u BiH po visini ostvarene premije osiguranja sa 30,1 miliona KM, te sa 16,92 odsto ima najveće procentualno učešće na tržištu FBiH, a time i BiH. Uprkos uticajima krize u osiguravajućoj branši, ovo osiguravajuće društvo je u odnosu na isti period prošle godine ostvarilo porast premijskog prihoda za 3,3 miliona KM i tržišnog učešća za 1,3 odsto, saopćilo je Sarajevo-osiguranje.
Onasa

Federacija BiH izgleda kao račun s kojeg možete podići koliko želite, na koji ne morate vratiti ništa i koji nikada neće biti zatvoren. Hercegovačka banka npr. nikada joj nije vratila gotovo 30 miliona maraka, Vojska Federacije 6,4 miliona, pojedini kantoni 5,2, a Željeznice Federacije, Direkcija za ceste i Tuzlanski kanton dužni su joj više od 46 miliona maraka. Federalni revizori svega su se nagledali u svom poslu, ali ovakvo rasipništvo i nemar još nisu vidjeli. Za nabavku novih vozila Federacija je prošle godine potrošila dva miliona maraka, a za njihovo održavanje i gorivo izdvojena su tri miliona. Revizori ističu i kako je za naknade članovima komisija plaćeno dva miliona maraka, a da u većini slučajeva nisu uradili svoj posao. Za obnovu zgrade Parlamenta Federacije potrošeno je više od milion i 800 hiljada maraka. Zanimljivo je da Služba za zajedničke poslove Federacije još nije dostavila nikakvu dokumentaciju kojom potvrđuje da je objekt u njihovom vlasništvu. Ulaganje u tuđe objekte u Federaciji nije ništa novo. Prošle godine u tuđe objekte uloženo je 6,5 miliona maraka. Prema zakonu, Parlament Federacije može na osnovu preporuka Ureda za reviziju institucija smanjiti budžet pojedinim institucijama. Prema iskustvu, Parlament to, u većini slučajeva, neće uraditi. Od ukupno 61 revizije nad isto toliko institucija u Federaciji, nijedna nije dobila pozitivno mišljenje. 42 su dobile uvjetno, jedna suzdržano mišljenje, a za 12 institucija revizorski izvještaj je u toku.
Bizon.ba

Pincom.biz

Kada bi nekome u Saudijskoj Arabiji ili Kuvajtu, na primjer, palo na pamet da uvozi naftu, sigurno bi ga proglasili ludim, jer u ovim zemljama leže na naftnim poljima - uvoznicima u BiH to se ne dešava iako na ovdašnje tržište dopremaju ogromne količine proizvoda kojih ovdje ima u izobilju i koji najčešće propadaju, jer ih nema ko da kupi. Takvih primjera ima na desetine. Na primjer, u BiH se uvoze ogromne količine vode za piće iako se neke naše planinske rijeke i potoci bez ikakve prerade mogu da piju. O brojnim izvorima pijaće vode da i ne govorimo. U BiH se uvoze i čačkalice iako izvozimo značajne količine trupaca. U vezi sa uvozom u BiH ima još mnogo apsurda. Prosto je neshvatljivo da bijeli luk uvozimo iz Kine, da mlijeko kupujemo u Srbiji, Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, a ovdašnji farmeri ga prosipaju ili hrane stoku mlijekom. U BiH se uvozi i živa stoka i meso iako su se naši poljoprivredni stručnjaci još prije rata hvalili da bi sa ovdašnjih oranica mogli da hrane pola Evrope. Možda i bi kada bi se u ovoj oblasti vodila drugačija politika, kada bi država više stimulisala i štitila domaću proizvodnju. Zar nije apsurdno da se prošle godine u BiH iz Hrvatske, Srbije i Makedonije uvezlo 27 860 tona jabuka i za to potrošeno više od deset miliona maraka iako značajne količine domaćih jabuka još i sada trunu u hladnjačama. Hoće li nadležni državni organi pronaći neke mehanizme da zaštite domaće voćare ili će dozvoliti da propadnu - još niko pouzdano ne zna. Izvjesno je da su male šanse da se nekim vancarinskim barijerama smanji uvoz, s obzirom da je BiH potpisnica Cefta sporazuma. Da bi se u takvim uslovima pokrenuli neki mehanizmi zaštite domaće proizvodnje, procedura je prilično komplikovana i neizvjesna. Potrebno je da zahtjev za zaštitu nadležnim organima uputi više od 50 odsto proizvođača iz određene oblasti i da se dokaže da je domaća proizvodnja ugrožena uvozom. U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa sa inostranstvom BiH rekoše da su takve zahtjeve ranije dostavili i proizvođači piva i mesoprerađivači iz BiH, ali nisu uspjeli da dokažu da je njihovo poslovanje ugroženo uvozom, iako je to, tako reći, očigledno. Zbog toga nije ni čudo što se uz takvu vanjsko trgovinsku politiku u BiH iz godine u godinu povećava uvoz i što je vanjskotrgovinski deficit nedostižan. I u prvom polugodištu ove godine u odnosu na isti period lani uvoz je u BiH povećan za 4,5 posto i skoro je dvostruko veći od vrijednosti ostvarenog izvoza.
Srna

Pozivamo Vas da sudjelujete na 8. međunarodnom ekološkom sajmu "EKOBIS 2010" koji se održava od 2. do 5.9.2010. g. u Bihaću. Kantonalna privredna komora Tuzla je preuzela obavezu da predstavi privredu Tuzlanskog kantona na izložbenom prostoru od 2o kvadratnih metara. S tim u vezi,moguće je predstavljanje kataloški, uzorcima i eksponatima. Svi privredni subjetki, zainteresovani za predstavljanje na ovoj značajnoj sajamskoj manifestaciji, (besplatno za članice Komore) trebaju da se prijave u Komoru kako bi dogovorili preuzimanje kataloga, uzoraka i eksponata. Kontakt osoba: Dino Kalesić - 061/164-311, 258-260 - loksl 121 ili putem maila: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ), najkasnije do 16. avgusta 2010. godine.
O sajmu "EkoBis" Bihać
I ove godine lokacija sajma je Gradska otoka u samom centru Bihaća, na prostoru od oko 10.000 m² otvorenog i zatvorenog izložbenog prostora. EKOBIS je sajam izložbeno-prodajnog karaktera. Na sajmu su do sada promovirani izlagači iz BiH, Hrvatske, Srbije, Crne Gore, Slovenije, Austrije, Njemačke, Češke, Slovačke, Italije, Francuske, Turske, Finske i Izraela. U okviru pratećih sadržaja sajma i ove godine organiziraju se edukacijski programi, okrugli stolovi, stručni skupovi, prezentacije i promocije firmi, proizvoda i projekata, poslovni susreti privrednika, ekološke akcije, dječje ekološke radionice, gastro-festival, kulturno-umjetnički, sportsko--rekreativni sadržaji i sl, a obzirom da je ovogodišnji EKOBIS posvećen turizmu posebno ističemo organizaciju međunarodne konferencije na temu "Nacionalni parkovi u funkciji turizma".

Ekobis vam omogućuje da ostvarite kontakt sa: • partnerima iz BiH, te partnerima i poslovnim udruženjima iz inostranstva, • proizvođačima iz oblasti poljoprivrede i prehrambene industrije i ekoindustrija, • proizvođačima organske hrane, • proizvođačima iz oblasti šumarstva i drvne industrije, • direktnim davaocima turističkih usluga, • proizvođačima opreme za zaštitu okoliša, • sa direktnim kupcima vaših proizvoda.
Ekobis vam nudi: • Ocjenu kvaliteta proizvoda: Izlagačima uz dostavu uzoraka nudimo ocjenu kvaliteta živežnih namirnica (hrane i pića) i stočne hrane - što omogućava direktan ulazak u konkurenciju za dodjelu sajamskih nagrada i priznanja, prodaju vaših proizvoda.
Program izlaganja
• proizvodnja hrane i pića, • proizvodnja ekološke hrane, • šumarstvo, drvna i papirna industrija, • tekstil i tekstilni proizvodi, • koža i proizvodi od kože, • ekološka sredstva za pranje i čišćenje, • ekološka ambalaža, • građevinarstvo i industrija građevinskih i elektromaterijala,
• ekologija i primjena standarda u oblasti zaštite okoliša, vode, zraka i zemlje, • sredstva i sistemi za prečišćavanje voda, kanalizacioni i drugi sistemi, • prerada i recikliranje otpada i sekundarnih sirovina, • izložbe eko društava i organizacija, • turistička ponuda - predstavljanje turističkih zajednica i agencija, • eko-turizam i opremanje ugostiteljskih objekata, • sportovi u prirodi, oprema za sportove na vodi i ekstremne sportove, • lovni i ribolovni eksponati, oprema za lov i ribolov,
• projekti iz oblasti turizma, ekologije i proizvodnje organske hrane, • Obrt , suveniri i proizvodi kućne radinosti, • projekti suradnje regionalnog i interregionalnog značaja, • kulturni i sportski sadržaji, • tradicionalni narodni običaji i dr.
Organizator sajma "EkoBis" Bihać je Privredna komora Unsko-sanskog kantona.
www.kpktz.ba

Ugledni časopis Forbes objavio je listu najjačih svjetskih brendova, a na čelu liste pozicionirao se američki informatički gigant Apple. Prema pisanju Forbesa, ova kompanija unatoč brojnim preprekama u poslovanju napravila je veliki skok do pozicije najvažnijeg brenda u vrijednosti od 57,4 milijarde američkih dolara. Na listu na kojoj dominiraju brendovi iz oblasti informatike i tehnologije, Apple je `preoteo` vodeću poziciju Microsoftu čija je vrijednost brenda 56,6 milijardi dolara. Na trećem mjestu nalazi se poznati svjetski proizvođač bezalkoholnih pića Coca Cola, brend težak 55,4 milijarde dolara. Tokom prošle godine, Coca Cola je prodala preko 12 milijarde pakovanja pića širom svijeta. Slijedi američki tehnološki div, kompanija IBM, čije je brend vrijedan 43 milijarde dolara i Google, internet pretraživač čija vrijednost brenda danas iznosi 39,7 milijarde dolara, što je povećanje od 450 posto u odnosu na 2005. godinu. Među top deset najjačih svjetskih brendova plasirali su se i McDonald`s (35,9 milijardi dolara), General Electric (33,7 milijarde dolara), Marlboro (29,1 milijarde dolara), Intel (28,6 milijarde dolara) i Nokia (27,4 milijarde dolara).
eKapija

Drugi najveći maloprodajni lanac namještaja na svijetu, austrijski XXXLutz, sklopio je ugovor o kupnji slovenske Lesnine. Kako piše portal Finance.si, cijena akvizicije nije poznata, no iz austrijske tvrtke su poručili da će zadržati Lesninin brand i cjelokupni menadžment slovenske kompanije. Iz XXXLuzta su otkrili da su se na preuzimanje Lesnine, koja je snažno prisutna i na hrvatskom tržištu, odlučili zbog odličnog upravljanja tvrtkom, uspješnog poslovanja, ali i mogućnosti širenja na drugim balkanskim tržištima. Inače, slovenska kompanija specijalizirana za prodaju namještaja u prošloj je godini ostvarila neto dobit u iznosu od 8,2 milijuna eura, što je nešto manji iznos u odnosu na 2008., ali na razini profita iz prijašnjih godina. Na kraju 2009. ukupni kapital Lesnine je iznosio oko 87,5 milijuna eura, a samo 12,8 milijuna eura se odnosi na financijske obveze. Kako je Lesnina u gospodarsku krizu ušla gotovo bez dugova, slovenski mediji su nedavno izvijestili da je tvrtka počela kupovati zemljišta u državama u regiji na kojima u bližoj budućnosti namjerava izgraditi veće trgovačke centre.
Poslovni portal

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH /FBiH/ ocijenilo je da predložena mjera uvođenja dodatne akcize na tečna goriva nije dobar potez, jer će se u tom slučaju rješavanje problema u Željeznicama FBiH "prevaliti" na teret poslodavaca i običnih građana. "Ako znamo da su opterećenja privrede u FBiH daleko najveća u Evropi, te da je platežna sposobnost građana svakim danom realno slabija, jasno je da se to ne smije dozvoliti", istakli su iz Upravnog dobora ovog udruženja. Upravni odbor zahtijeva od Vlade FBiH da ne da saglasnost za uvođenje dodatne akcize na tečna goriva, dok se ne sačini detaljna analiza ovog problema, i dok se ne provede javna rasprava o ovom pitanju i pribavi mišljenje Ekonomsko-socijalnog savjeta. "Poslodavci u FBiH su veoma zainteresovani za razvoj i podizanje konkurentne sposobnosti željeznica radi kvalitetnijeg, sigurnijeg i jeftinijeg prevoza željeznicama. Shodno tome očekujemo intenzivniji angažman Federalne vlade na otklanjanju svih problema sa kojima se Željeznice FBiH susreću u svom poslovanju", navodi se u saopštenju Udruženja.
Capital.ba

Najveća europska automobilska grupacija Volkswagen danas je izvijestila o najvećem kvartalnom profitu u zadnje dvije godine na krilima veće potražnje iz Kine i SAD-a. Neto dobit VW-a u drugom se tromjesečju učetverostručila na 1,25 milijardi eura, u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je ostvaren profit od 283 milijuna eura. Analitičari koje je anketirao Bloomberg očekivali su kvartalnu dobit u iznosu od 721 milijun eura. Prihodi grupacije sa sjedištem u njemačkom gradu Wolfsburgu porasli su za 22 posto na 33,2 milijarde eura. Najveći doprinos snažnom rastu dobiti i prihoda dalo je kinesko tržište gdje je VW u prvih šest mjeseci povećao isporuke za 46 posto na 950.278 vozila. Ukupne isporuke VW-a u prvom su polugodištu porasle za 16 posto pa u kompaniji očekuju da će u 2010. nadmašiti prošlu godinu kada je bilo prodano 6,29 milijuna vozila.
Pincom.info

Cijene nafte jučer su se stabilizovale oko nivoa od 77 dolara nakon što su u srijedu zabilježile pad zbog loših podataka iz američke industrije i najvećeg rasta naftnih zaliha u SAD-u u zadnje dvije godine. Američke naftne zalihe u proteklom su sedmici porasle za 7,31 milion barela ponajviše zbog rasta uvoza, pokazao je jučerašnje izvještaj tamošnje vlade. Povećale su se i zalihe benzina i destilata. Ipak, rast akcija na evropskim berzama dao je podršku naftnom tržištu pa su cijene blago porasle. Barel sirove nafte za isporuke u septembru danas je u New Yorku poskupio 25 centi na 77,24 milijardi dolara, dok je cijena nafte na Londonskoj berzi porasla za 26 centi na 76,32 dolara.
"Trenutno na naftno tržište s jedne strane pozitivno utiču podaci s berzi i slabljenje dolara, dok s druge strane pritisak vrše nepovoljni makroekonomski pokazatelji, ali i rastuće zalihe u SAD-u", kazao je za Reuters Carsten Fritsch, analitičar Commerzbanka iz Frankfurta.
Beta

Kreditna aktivnost u eurozoni sve više oživljava. Prema podacima Europske centralne banke (ECB), kreditiranje kupovine nekretnina u junu je poraslo za 3,4 posto, gledano na godišnjem nivou.
To je najveći skok te vrste kreditiranja od septembra 2008. godine. Podaci iz juna sugerišu obnovu potrošačkog povjerenja, ali i povećanu spremnost banaka da potaknu ekonomski oporavak kreditiranjem privatnog sektora. Iako je 3-postotni rast obećavajući, to je još daleko od 12-postotnog rasta kreditiranja kupovine nekretnina u razdoblju prije krize. Ukupni krediti banaka eurozone građanima u junu su rasli po godišnjoj stopi od 0,3 posto, nasuprot 0,2 posto u maju. Valja naglasiti kako je potražnja domaćinstava za kreditima u drugom tromjesečju bila najsnažnija još od početka 2006. godine. S druge strane, junske statistike ECB-a pokazuju da je blago usporeno kreditiranje poslovnog sektora.
Bizon.ba

U srijedu se na svjetskim deviznim tržištima kurs EUR/USD bez većih oscilacija kretao oko nivoa od 1,30 dolara za evro. Ipak, za razliku od prethodnog dana dolar je zabilježio blago jačanje u odnosu na evro. Naime, nakon što je tokom jutarnjih sati zabilježio dnevni maksimum od 1,304 dolara za evro do kraja dana se kurs EUR/USD spustio na 1,298 dolara za evro.Najveći uticaj na kretanje kursa ostavili su pokazatelji s američkog tržišta koji su pokazali neočekivani pad industrijskih narudžbi. Opreznost investitora i povećanje averzije prema riziku povećalo se uslijed i nakon objave izvještaja FED-a o usporenom privrednom oporavku. Danas tokom jutra kurs je bilježio rast prema nivoima oko 1,304 dolara za evro.
limun.hr

Ukupan promet na Sarajevskoj berzi iznosio je 278 hiljada. Polovina ukupnog prometa se odnosi na trgovinu obveznicama. Najveći promet (68 hiljada) zabilježile su dionice Crobih fonda (SASE: CRBFRK1). BIFX je porastao 0,55% i iznosi 1.523,57 indeksna poena. Prostala dva indeksa su u minusu. SASX-10 je izgubio 2,74% svoje vrijednosti dok je vrijednost SASX-30 smanjena za 0,95%.
Jučerašnja trgovina dionicama koje ulaze u sastav SASEX-10 obojena je crvenom bojom. Naime, od šest emitenata kojima se trgovalo, pet je završilo dan sa padom cijene. Jedino se dionicama HT Mostar (SASE: HTKMR) trgovalo po nepromjenjenoj cijeni od prethodne trgovine. Najveći pad cijene od 10,83% zabilježile su dionice sarajevske Elektroprivrede (SASE: JPESR) sa cijenom 24,05 KM. IK banka (SASE: IKBZRK2) je izgubila 5,56% vrijednosti, Bosnalijek (SASE: BSNLR) 1,29%, Fabrika duhana Sarajevo (SASE: FDSSR) je zabilježila pad od 1,12%, dok je BH Telecom (SASE: BHTSR) oslabio za 1,09%. Na kotaciji fondova se trgovalo sa dva fonda. Dionicama Crobih fonda (SASE: CRBFRK1) se trgovalo po cijeni 5,30KM, sto predstavlja porast cijene od 6 % dok se dionicama fonda Herbos (SASE: HRBFRK2) trgovalo po nepromijenjenoj cijeni od prethodne trgovine.
Sarajevo-x