Optimus Template

Komorski privredni servis: VIJESTI/09.04.2010.

IZBOR 100 NAJVEĆIH KOMPANIJA U BiH

Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla

Privredna štampa d.o.o. iz Sarajeva je počela sa pripremama projekata „100 najvećih u BiH", koji se sastoji od izbora najuspješnijih bh. kompanija u prošloj godini, objave rang-liste u specijalnom izdanju Poslovnih novina i svečane ceremonije dodjele nagrada. Projekat „100 najvećih u BiH" je jedini ove vrste koji ima kredibilitet i prihvaćen je od privrednika sa prostora cijele BiH zbog toga što se lista kompanija, odnosno rangiranje, vrši objektivno, na osnovu pokazatelja koje dostave same kompanije i što su slanje popunjenih upitnika i objava imena na listi besplatni. To znači da na listu ne dospijevaju firme koje plate svoju poziciju već one koje dostave popunjen upitnik i na taj način automatski zauzimaju mjesto na listi prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu, investicijama i drugim kriterijima. Listu 100 najvećih kompanija u BiH citiraju i svi mediji kako iz BiH tako i iz zemalja u okruženju, a koriste je i neke asocijacije za analizu stanja u privredi. "Dugoročni cilj ovog projekta jeste da lista „100 najvećih u BiH" koju objavljuju Poslovne novine bude relevantan i pouzdan izvor informacija za potencijalne domaće i strane poslovne partnere i investitore," kaže Avdo Čaušević, direktor Privredne štampe d.o.o. Sarajevo i poziva privrednike da dostave popunjene upitnike i učestvuju u izboru najuspješnjih bh. kompanija. Rang-lista 100 najvećih bh. kompanija tradicionalno se pravi prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvozu i investicijama. Od prošle godine su uvedene nove za srednja i preduzeća do 50 zaposlenih, s ciljem da što više kompanija ima priliku da pokaže svoje rezultate, a ove godine će zbog zakona o računovodstvu i reviziji biti jasnija kvalifikacija preduzeća na mala, srednja i velika. Zbog značaja projekta menadžment Privredne štampe i redakcijski kolegij Poslovnih novina odlučili su da ga unaprijede u 2010. godini tako što će u njegovu pripremu i realizaciju uključiti i privrednike kroz partnerstva sa Asocijacijom poslodavaca BiH, Vanjskotrgovinskom / Spoljnotrgovinskom komorom BiH i entitetskim komorama, te saradnju sa kantonalnim komorama, udruženjima privrednika i drugim asocijacijama što ćedati novu dimenziju i kvalitet rang-listi i cijelom projektu.

Poslovne novine

U Sarajevu je jučer potpisan sporazum o osnivanju Poslovne unije Energoinvest Group. Sporazum su potpisali direktor Energoinvesta d.d. Sarajevo Džemail Vlahovljak, direktor Energoinvesta - Tvornica dalekovodnih stubova d.d. Sarajevo Sead Kečo, direktor Energoinvesta - Sistemi upravljanja energijom d.d. Sarajevo Nebojša Marjanović i direktor Delinga d.o.o. Tuzla Omer Delalić.
Prema Vlahovljakovim riječima, osnivanje ove grupe je prvenstveno izraz potrebe za većom konkurentnošću na tržištu. On je kazao da se buduće članice Energoinvest Groupa interesno povezuju s namjerom korištenja međusobnih referenci i prednosti pjedinih članica radi zajedničkog nastupa na domaćem i stranim tržištima. Osnivanjem Energoinvest Groupa dobili smo kompanije osposobljene da prate Energoinvest na poslovima u zemlji i inozemstvu, s visokim nivoom kvalitete, kazao je Vlahovaljak i dodao da će u budućnosti pokušati u ovu grupu integrisati većinu sposobnih bh. kompanija. On je pojasnio da se osnivanje grupe, između ostalog, odnosi i na predstojeće investicije u elektroenergetski sektor u BiH. Želimo aktivno učestvovati u realizaciji ovih investicija, kazao je Vlahovljak i dodao da se i najsloženiji projekti ne mogu realizirati bez saradnje sa bosanskohercegovačkim firmama. Vlahovljak je istakao da će sve buduće članice Energoinvest Groupa imati pravo, pod određenim pravilima, koristiti ime i znak Energoinvesta na svom memorandumu. Istovremeno, kako je pojasnio Vlahovljak, Energoinvest će imati pravo da u okviru svoje ponude u inozemstvu predstavlja njihove proizvode i usluge kao svoje. Na ovaj način ćemo pojačati zajednički marketing, te smanjiti pojedinačne troškove za račun zajedničkog predstavljanja, kazao je on.Zajednički stav potpisnika sporazuma je da Energoinvest može i treba biti pokretač daljeg razvoja elektroenergetske industrije u BiH. Ovo interesno povezivanje u poslovnu uniju, kao neprofitni oblik veze samostalnih pravnih lica koje organiziranjem ne zasnivaju međusobne kapitalne veze, inicirao je Energoinvest d.d. Sarajevo.
www.rtvtk.ba

U organizaciji Udruženja mladih ˝UM˝ jučer je u Lukavcu održana konferencija o temi ˝Zaposlenost-nezaposlenost na području Tuzlanskog kantona˝. Cilj konferencije je ukazati na problem nezaposlenosti, ali i nedostatka strategije za zapošljavanje unutar bosanskohercegovačkog društva.
˝Cilj nam je da ukažemo na visoku stopu nezaposlenosti na području TK, koja iznosi oko 51,7 posto, što je negdje oko 91.000 nezaposlenih. Imamo veliki broj mladih ljudi koji po prvi puta traže zaposlenje. Cilj današnje konferencije jeste da ponudi zaključke i preporuke o koracima koje je neophodno učiniti u cilju pronalaženja rješenja za izlaz iz ovog gorućeg problema˝, rekao je projektni koordinator u Udruženju ˝UM˝ iz Lukavca Denis Talović. Prema riječima prof. dr. Kadrije Hodžića sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Tuzli problem nezaposlenosti je najveći ekonomski problem Bosne i Hercegovine, zbog toga što zadire u socijalne, psihološke i političke sfere. ˝Rješavanje problema nezaposnosti nije jednostrano. Ono je s jedne strane izraz dubokih strukturalnih poremećaja koje država BiH nosi od sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, a s druge strane zbog utjecaja recesije˝, rekao je prof. Hodžić i dodao: ˝Problem nezaposlenosti se rješava u poslovnom i političkom miljeu. Da bi programi proradili mora postojati makroekonomska stabilizacija koja je u ovom slučaju u potpunosti poremećena sa ogromnim deficitom, dok s druge strane mora postojati unaprjeđenje poslovne okoline koje BiH zbog političkih i strukturalnih problema nema. Ukoliko se istinski želi riješiti problem nezaposlenosti onda se mora u obzir uzeti ukupna ekonomska politika zemlje, uči u strukturalne reforme, jer se pojedinačno na općinskim i kantonalnim nivoima nažalost može vrlo malo učiniti˝. Prema riječima rektora Univerziteta u Tuzli prof. dr. Džeme Tufekčića sinergijskim djelovanjem visokog obrazovanja, privrednih subjekata i politike tačno bi se profiliralo koji su to kadrovi potrebni tržištu rada, a samim tim bi i obrazovanje bilo jeftinije i efikasnije, te bi država vrlo brzo izašla iz recesije. ˝S obzirom na činjenicu da sam ja profesor na Mašinskom fakultetu Univerziteta u Tuzli, sa sigurnošću vam mogu reći da ni jednog diplomiranog inženjera mašinstva nema na birou, zbog toga što smo generirali zapošljavanje mladih svršenih diplomiranih inženjera. To smo uradili na način što smo se primakli pojedinim privrednim subjektima kako bi digli njihovu konkurentnost i sposobnost˝, istakao je Tufekčić.
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, objavljenih 1.februara 2010.godine, u Federaciji BiH na evidencijama službi za zapošljavanje su bile registrovane 354.577 nezaposlene osobe, od čega je najveći broj nezaposlenih bio registrovan u Tuzlanskom kantonu 89.250 ili 25,17 posto.
Podsjećamo, Vlada Tuzlanskog kantona je 11. juna 2009. godine utvrdila Nacrt strategije zapošljavanja Tuzlanskog kantona do 2013. godine. Generalni cilj strategije zapošljavanja jeste do 2013.godine zaustaviti dalji rast nezaposlenosti u prvoj godini provođenja strategije, te ostvariti potrebnu stabilnost i pretpostavke za brži rast zaposlenosti u naredne četiri godine. Cilj je krajem 2013. godine dostići stopu zaposlenosti ukupnog stavništva od oko 20 odsto odnosno smanjiti stopu registrovane nezaposlenosti ispod 40 posto. Prema mišljenju prof. Hodžića ukoliko se na području Tuzlanskog kantona bude provodila politika ˝skrštenih ruku˝ i dosadašnji princip rada koji se zasnivao na gašenju socijalnih požara predviđanja su da bi do 2013. godine izgubili 19.400 radnih mjesta, stopa rasta pala bi ispod pet posto, te bi bilježili gubitak od 2,4 miliona KM. Preporuke o pravcima djelovanja i rješavanja problema nezaposlenosti usvojene na Konferenciji bit će prezentovana javnosti i dostavljena državnim, kantonalnim i općinskim strukturama vlasti.
TiP.ba

Od 13. do 17. aprila 2010. godine XELLA BH izlagat će svoje YTONG proizvode na Međunarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru. Međunarodni sajam gospodarstva Mostar je afirmiran kao najveća i najznačajnija gospodarska manifestacija u širim razmjerama, i kao takav je uvršten u mnoge sajamske godišnje kalendare poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini, u susjednim zemljama i široj regiji. XELLA BH priprema kao i uvijek veoma atraktivan štand na ovom sajmu, gdje će na površini od 100 m2 biti izgrađena štedljiva kućica od popularnih YTONG TERMO BLOKOVA. Niti jedan drugi građevinski materijal nema toliko prednosti koliko ih ima YTONG. YTONG TERMO BLOKOVI su poznati kao čuvari skupocjene energije, koji smanjuju troškove prilikom grijanja i hlađenja stambenog prostora. Kvalitetan materijal sa najboljim izolacionim osobinama, preciznih dimenzija, koji se brzo obrađuje, pruža više stambene površine, najbolji je toplotni izolator. Veličina blokova, brza priprema i tanki nanos YTONG maltera za zidanje uz YTONG alate pružaju maksimalni radni učinak. Posebno ih odlikuje jednostavna i precizna obrada, brza ugradnja koja podiže kvalitet, te se gradi 2,5 puta brže nego klasičnim materijalima. Stabilno izgrađena kuća trajno zadržava svoju vrijednost. YTONG sistem gradnje podrazumijeva univerzalan i masivan materijal za gradnju, koji je proizveden od prirodnih sirovina, pa je time i ekološki građevinski materijal koji omogućava zdravo stanovanje. Bez dodatne izolacije kuća je optimalno izolovana, štedi se energija, novac i maksimalno se uživa u udobnosti doma. Na sajmu u Mostaru XELLA BH će uživo svim prisutnim prezentirati YTONG sistem gradnje na primjeru konstrukcija BIJELI KROV i BIJELA TAVANICA sa YTONG majstorima i YTONG alatima. I ne treba zaboraviti da je odluka o gradnji doma, odluka za budućnost. Izbor YTONG materijala, pruža zdravo okruženje za cijelu porodicu. YTONG jednostavno omogućava život u kvalitetnom, ugodnom i sigurnom domu za više generacija.Posjetite svakako vanjski štand XELLE BH na sajmu gospodarstva u Mostaru od 13. do 17. aprila i otkrijte sve prednosti brze, jednostavne i ekonomične gradnje YTONG sistemom.
eKapija

Vanjskotrgovinska komora BiH, Agencija za promociju izvoza BiH - BHEPA i Asocijacija metalskog i elektrosektora industrije BiH organizuju u saradnji s privrednim komorama FBiH, RS-a i Brčko Distrikta nastup naših firmi iz oblasti autoindustrije na prvom sajmu AutoCompo u Kragujevcu od 19. do 21. maja. „Organizatori sajma AutoCompo žele prije svega da okupe sve proizvođače autodijelova iz regiona zapadnog Balkana s namjerom da se promoviraju i nametnu velikim korporacijama u autoindustriji, koji će ovom prilikom doći u velikom broju, kao što su Fiat, VW i dr.", kazao je Feni sekretar asocijacije MiES Midhat Ćehajić. Sajam organizuje Centar izvrsnosti autoindustrije zapadnog Balkana koji je osnovan prošle godine, odnosno privredne komore Srbije i Kragujevca. Planirano je da se pored izlaganja organizuje i niz konferencija, plenuma i bilateralnih razgovora između proizvođača autodijelova i potencijalnih kupaca. Ćehajić je dodao da na ovom sajmu očekuje učešće najmanje 15 bh. kompanija iz ove oblasti. Troškove zakupa i opremanja bh. štanda (55 metara kvadratnih) snosi VTKBiH.
Fena

U organizaciji Sarajevskog sajma u Centru Skenderija će od 18. do 21. maja biti održan Međunarodni sajam "Gradnja i obnova", jedna od najznačajnih privrednih manifestacija u regionu na kojoj se prezentiraju noviteti u svijetu građevinarstva i arhitekture. Kako ističu iz Sarajevskog sajma, u sklopu ove sajamske manifestacije bit će održan i 32. međunarodni sajam građevinarstva i prateće građevinske industrije, 20. međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva, 14. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija - INTERKLIMA, 3. međunarodni sajam privrednih vozila, saobraćaja, logistike i prateće industrije, 5. međunarodni sajam komunalne opreme i opreme za zaštitu okoline, 9. međunarodni sajam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elektronike - INSTAL, 35. međunarodni sajam plastike i gume - PLAGRAM te sajam nekretnina. Na prošlogodišnjoj manifestaciji je bilo prisutno oko 150 izlagača i suizlagača iz cijelog svijeta, a sajamska površina iznosila je 10.000 kvadratnih metara zatvorenog i otvorenog prostora, s oko 100 štandova. U posljednjih 13 godina na sajmu "Gradnja i obnova" izlagalo je više od 9.000 izlagača.
Sarajevo-x

Članovima nadzornih i upravnih odbora, te raznih komisija iz budžeta institucija BiH prošle godine je isplaćeno više od 1,8 miliona KM, potvrđeno je u Ministarstvu finansija i trezora BiH. Najviše je potrošeno za naknade članovima upravnih i nadzornih odbora, kojima je isplaćeno 779.920 KM, pišu današnje "Nezavisne novine". Većina od 60 institucija BiH ima upravne i nadzorne odbore, a svi članovi imaju pravo na naknade osim ako nisu imenovani po funkciji. Skoro 700.000 KM prošle godine je potrošeno za isplatu naknada za članstvo u komisijama, čije formiranje je predviđeno zakonima, poput Komisije za plate i naknade u institucijama BiH koja je potrošila 34.216 KM. Da bi bio donesen zakon na osnovu kojeg je formirana prethodna komisija, bilo je neohodno osnovati Komisiju za izradu Nacrta zakona o platama i naknadama u institucijama BiH za čiji rad je potrošeno 20.040 KM. Za rad Odbora za žalbe policijskih službenika iz budžeta je isplaćeno 180.994 KM, dok je Komisija za pomilovanje osuđenih osoba za krivična djela iz nadležnosti Suda BiH dobila je 12.098 KM, iako je prošle godine uputila sedam zahtjeva Predsjedništvu BiH za amnestiju, od čega su četiri prihvaćena. Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji stranih državljana u BiH potrošila je prošle godine 63.600 KM samo za naknade, a u Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je nedavno preuzelo njihove predmete, dobili su 2 510 urađenih od ukupno 24 507 predmeta. Od 824 odluke o oduzimanju državljanstva, 37 je završilo na Sudu BiH, a 16 je već vraćeno na ponovno odlučivanje. Ova komisija prošle godine nije ni radila, ali su u Ministarstvu finansija i trezora rekli da su u toj godini dijelom isplaćene naknade za rad komisija iz 2008. godine u iznosu 259.683 KM. Vijeće za sport BiH prošle godine je za naknade dobilo 19.500 KM, a Komisiji za uslovni otpust osoba koje je osudio Sud BiH isplaćeno je 23.708 KM. Najviše se troši na komisije pred kojima se polažu stručni ispiti, pa je Komisija za polaganje pravosudnog ispita na nivou BiH za naknade dobila 42.396 KM, a Komisija za polaganje stručnog upravnog ispita BiH 158.839 KM. Neka radna tijela formirana su da bi bili spriječeni nepotrebni troškovi u institucijama, pa je formirana Komisija za zajedničke javne nabavke u institucijama BiH čiji su članovi prošle godine dobili 54.144 KM. Žalbeno vijeće pri Savjetu ministara BiH za naknade je potrošilo 41.320 KM, a Komisija za deminiranje 43.013 KM. U Ministarstvu finansija i trezora BiH tvrde da je donošenjem odluke koja reguliše formiranje, rad i isplatu naknada komisijama omogućena ušteda u budžetu, posebno kada je riječ o interresornim radnim grupama. Ipak, na ime naknade za rad u komisijama, koje je osnovao Savjet ministara BiH, te drugim interresornim radnim grupama, iz budžeta je isplaćeno 365.130 KM. Prema evidencijama Kancelarije za državnu reviziju, za rad ovih komisija u 2008. godini potrošeno je oko 500.000 KM, ali su komisije parlamenta BiH potrošile 227.000 KM. Po posljednjoj odluci Savjeta ministara BiH, za interresorne radne grupe troškove snose institucije iz kojih dolaze zaposleni, a nedavno je usvojena i odluka kojom državni službenici mogu dobiti stimulaciju zbog većeg obima poslova, ali ne i naknadu za rad u komisijama tokom radnog vremena.
Biznis.ba

Ostvareni uvoz drvne industrije BiH u 2009. godini iznosio je 246 miliona KM što je manje za 27 posto u odnosu na 2008. Osim uvoza i izvoz je manji za 12 posto u odnosu na 2008. i iznosio je oko 653 miliona KM. Iz Grupacije drvne industrije Vanjskotrgovinske komore BiH ističu da su recesija i pad proizvodnje u šumarstvu glavni krivci za nepovoljnije izvozne rezultate u drvnoj industriji.
Izrazili su žaljenje što nema strateških poteza u toj oblasti kad je u pitanju intervencija države. No, jedan od dobrih primjera u Federaciji je Tuzlanski kanton koji je ove godine osigurao subvencioniranje kamata kompanijama iz drvoprerađivačke industrije. U ovu svrhu u budžetu je osigurano 450 000 KM. Iz Vlade Tuzlanskog kantona ističu da će ova sredstva biti namijenjena za pomoć u postizanju ekonomske samoodrživosti, podsticaj investicija i razvoja, podsticaj izvoza finalnih proizvoda od drveta kao i povećanje ukupnog prihoda. U odluci Vlade ovog kantona navedeno je da će pravo na subvenciju kamata imati privredna društva sa sjedištem u ovom kantonu koja u finalnoj preradi drveta proizvode i na tržište plasiraju gotove proizvode od drveta. Osim toga te kompanije morat će imati plan poslovanja za 2010. godinu, zaključen ugovor o kreditu sa komercijalnom bankom i izmirene ili reprogramirane obveze po osnovu poreza i doprinosa.
eKapija

Električna energija u BiH najjeftinija je u Evropi i to treba da iskoristimo kao prednost u privlačenju stranih investicija, rekao je Vahid Hećo, ministar industrije, energije i rudarstva FBiH, na panelu u okviru "Sarajevo Business foruma" posvećenom energiji. Potencijalnim investitorima drugog dana foruma predstavljeno je 40 projekata iz oblasti energije, uključujući i izgradnju 16 hidroelektrana i po šest termoelektrana i vjetroelektrana. Hećo je kazao da je to samo dio projekata koje federalna vlada namjerava pokrenuti, dodajući da sada, za razliku od prije dvije godine, postoji politička zrelost za donošenje strateških odluka i pokretanje elektroenergetskih projekata. "Postoje birokratske prepreke i problemi naše nespremnosti, ali mi i za to imamo rješenje. Vlada FBiH je odredila da nosioci elektroenergetskih projekata budu naša elektroprivredna preduzeća čime prevazilazimo birokratske barijere", istakao je Hećo i poručio investitorima da su "njihov novac i naši resursi dobitna kombinacija". Predstavljajući elektroenergetske projekte Hajrudin Džafo, predstavnik "Elektroprivrede BiH", kazao je da je sada trenutak za investicije u ovu oblast, jer one u pravilu dolaze nakon ulaganja u bankarstvo, trgovinu, usluge i telekomunikacije. Osim poznatih projekata za izgradnju termoelektrana, hidroelektrana i vjetroelektrana, čiji je nosilac "Elektroprivreda BiH", predstavljeni su i projekti proizvodnje solarne energije preduzeća "Emanet" Zenica, zagrijavanja Srebrenika energijom proizvedenom iz biomase, "Eko-Čistoće" iz Vukosavlja o reciklaži otpadnih guma za proizvodnju goriva, te "Sirovina metala" iz Bugojna, takođe za proizvodnju energije iz otpada. Abdulah Čelik, predsjednik Uprave Turske razvojne banke, poručio je da su obnovljivi izvori energije projekti budućnosti, navodeći da je upravo takve projekte njegova zemlja pokrenula u vrijeme ekonomske krize. "Investitori su pokazali veliki interes i finansiramo 42 projekta od kojih su neki završeni, a neki će biti okončani do kraja godine", kazao je Čelik i dodao da zbog svog potencijala i činjenice da izvozi struju i BiH ima veliku šansu za napredak u ovoj oblasti.
U sklopu "Sarajevo Business foruma" održan je panel o poljoprivredi na kojem je investitorima predstavljeno 36 projekata. Istaknuto je da poljoprivreda u bruto društvenom proizvodu BiH učestvuje sa svega sedam odsto, a da je u ovom sektoru uposlena 21.000 ljudi. Iako ima ogromne potencijale, BiH uvozi mnogo hrane, što govori da su potrebni ulagači u poljoprivrednu proizvodnju. Kao prednosti BiH, koje bi mogle privući ulagače, istaknuti su plodno, ali neiskorišteno tlo, velika količina vode po glavi stanovnika, blaga klima i konkurentna cijena rada. Među projektima koji su prezentovani su proizvodnja voća i povrća, meda i mesa, flaširanje vode, te dva regionalna projekta proizvođača iz Slavonije. U sklopu panela održani su i bilateralni susreti privrednika i nosilaca projekata, na kojima je pokazan veliki interes potencijalnih investitora za ponuđene poslove.
Bizon.ba

Privredni rast u evrozoni potpuno je stao na kraju 2009. godine, za razliku od SAD, čija je privreda zabilježila porast od skoro 1,5 odsto, piše britanski dnevnik "Fajnenšel tajms".List navodi da iako se od početka godine bilježi nešto brži privredni rast zemalja koje koriste evro kao valutu, stručnjaci napominju da najveću zabrinutost izaziva situacija u Grčkoj. Prema pisanju lista, grčke štediše povukle su oko deset milijardi evra depozita iz četiri najveće banke, što je njihova rukovodstva navelo da zatraže pomoć vlade kako ne bi pali pod stečaj. "Fajnenšel tajms" piše da među bogatim Grcima vlada histerija, jer se plaše da svoj novac i imovinu zadrže u zemlji u sred najozbiljnijeg udara na ekonomiju u novijoj istoriji. "Dionice najvećih banaka izgubile su između šest i sedam odsto vrijednosti samo u par dana, a imućniji građani novac uglavnom podižu i odmah ga prebacuju na račune na Kipru i u Luksemburgu. Za posljednja dva mjeseca sa računa građana podignuto je novca u vrijednosti od skoro pet odsto ukupne mase štednih uloga u čitavoj Grčkoj", navodi list
Biznis.ba

Juče se na svjetskim deviznim tržištima trgovalo u relativno uskom rasponu između 1,334 i 1,34 američkih dolara za evro. Nivo kursa EUR/USD od 1,34 dolara za evro s početka trgovanja bila je ujedno i najviši jučerašnji nivo. Vrijednost evra je sredinom dana pala na 1,334 dolara za evro, što je najniži nivo u gotovo dvije nedelje, pod uticajem konačnih podataka BDP-a u evrozoni u zadnjem tromjesečju prošle godine. Naime, revidirani podaci pokazali su da je pad BDP-a na godišnjem nivou iznosio 2,2 odsto, dok je prva procjena pokazivala pad od 2,1 odsto. Nadalje, u odnosu na treće tromjesečje BDP je ostao nepromijenjen, dok su preliminarni podaci pokazivali rast od 0,1 odsto. Takve vijesti podstakle su očekivanja da će ECB zadržati referentnu kamatu na rekordno niskim nivoima.
limun.hr

Jučer je na Sarajevskoj berzi trgovano u vrijednosti 153.712 KM. Ovaj iznos je ostvaren isključivo zahvaljujući kotaciji obveznica, na kojoj je realizovano više od 102 hiljade KM. Najlikvidnije su bile obveznice Federacije BiH po osnovu ratnih potraživanja serije D (SASE: FBIHK1D) sa oko 60 hiljada KM. Na tržištu dionica jedini promet vrijedan pomena (22.151 KM) zabilježio je BH telecom (SASE: BHTSR). Indeksi nastavljaju silaznom putanjom, što je rezultiralo padom vrijednosti SASX-10 ispod početne vrijednosti (1.000 poena). Zahvaljujući 1,01-postotnom padu dan je završio na 997,46 indeksnih poena. SASX-30 je oslabio za 0,92%, dok je BIFX u minusu 0,15%. Trgovano je dionicama šest emitenata u sastavu SASX-10. Pozitivan rezultat su imali BH telecom (0,08%), te Bosnalijek (SASE: BSNLR), čiji je kurs viši za 1,02% i iznosi 16,16 KM. Dnevni gubitnik je Energoinvest (SASE: ENISR) sa padom od 11,93%. Trenutna cijena ove dionice je 4,75 KM. Elektroprivreda BiH (SASE: JPESR) je izgubila 0,83% vrijednosti, dok je pad od 0,07% rezultat jučerašnje trgovine za Šipad komerc (SASE: SPKMR). Po nepromijenjenoj cijeni 96 KM trgovano je dionicama Fabrike duhana Sarajevo (SASE: FDSSR). Slaba likvidnost na kotaciji fondova nastavljena je i jučer, pa su transakcije zabilježila samo dva investiciona fonda. Pri tome je Bonus (SASE: BNSFRK2) upisao pad od 3,46%, što je kurs spustilo na 2,51 KM. Herbos fond (SASE: HRBFRK2) se može pohvaliti rastom od 0,15%, nakon trgovine po cijeni 6,60 KM za dionicu.
Sarajevo-x