Optimus Template

Komorski privredni servis: VIJESTI/03.02.2012.

„PORESKA REFORMA U FUNKCIJI INVESTICIJA I ZAPOŠLJAVANJA"

Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla

Koordinacioni odbor udruženja Kantonalne privredne komore Tuzla u saradnji sa Federalnim zavodom za programiranje razvoja Federacije Bosne i Hercegovine, organizuje prezentaciju dokumenta pod nazivom „Poreska reforma u funkciji investicija i zapošljavanja". Prezentacija će biti održana 8. februara (srijeda) 2012.godine u 12,oo sati u Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla (velika sala). Navedenim dokumentom predviđeno je rasterećenje privrede kao pretpostavke za rast investicija i zapošljavanja te ukupnog ekonomskog rasta u društvu kao cjelini. Suština reforme je radikalno rasterećenje privrede kroz drastično smanjenje oporezivanja rada uz povećanje oporezivanja potrošnje. Prezentaciju dokumenta „Poreska reforma u funkciji investicija i zapošljavanja" obaviće Ljubiša Đapan direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Federacije Bosne i Hercegovine. Dokument se nalazi na web stranici Kantonalne privredne komore Tuzla (www.kpktz.ba).
kpktz.ba

JAVNI NASTUP I KOMUNIKACIJSKE VJEŠTINE

Institut za edukaciju Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine organizira specijalistički seminar pod nazivom "Javni nastup i komunikacijske vještine" koji će se održati 15.02.2012. godine u prostorijama Komore. Seminar je namjenjen predstavnicima kompanija, komora i udruženja čiji posao zahtijeva često pojavljivanje u javnosti ili medijima, onima koji žele da nauče kako da se na što bolji nači predstave drugima. Cilj seminara je da osposobi učesnike za efikasniji, uvjerljiviji i profesionalniji nastup pred publikom. Više informacija možete pronaći u letku koji se nalazi na web stranici Komore: www.komorabih.ba ili na telefon: 033/566-203, a prijave možete slati putem faksa 033/566-205 ili email-a Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript .
VTK

POKRENUTI PROIZVODNJU U DVIJE TVORNICE AGROKOMERCA

Menadžment "Agrokomerca" u narednih 15 dana treba da donese mjere za minimalno pokretanje proizvodnje u dvije tvornice, jedan je od zaključaka, koji je jučer usvojen na sastanku federalnog ministra energetike, rudarstva i industrije Erdala Trhulja i predstavnika federalnih, kantonalnih i općinskih vlasti, održanom u "Agrokomercu". Sastanak je održan iza zatvorenih vrata. "Menadžment poduzeća treba da utvrdi i gotovinski tok novca, kako bi Federalna i Kantonalna vlada mogle znati koliko je potrebno osigurati sredstava za pokretanje te proizvodnje", rekao je ministar Trhulj po okončanju sastanka. Prema njegovim riječima, dugovanja "Agrokomerca" od oko 130 miliona KM riješiće se kroz federalni Zakon o finansijskoj konsolidaciji, koji između ostalog tretira i ovo poduzeće, a njegovim odredbama preciziraće se na koji način će to biti urađeno. "Dogovoreno je da se imovina poduzeća dalje ne prodaje, već da se pojedini objekti daju u zakup", dodao je ministar. Kada je u pitanju imovina "Agrokomerca" u inozemstvu, Trhulj je kazao da se je do sada ona gotova sva uspjela evidentirati i nalazi se u pasivnom podbilansu, te izrazio nadu da će uskoro biti donesena presuda Suda u Strazburu, po tužbi dioničara za utvrđivanje vlasništva nad "Agrokomercom", kako bi se konačno znalo ko su i u kom omjeru vlasnici tog poduzeća. Do tada, na sastanku je dogovoreno, da s ciljem transparentnosti, u aktivnosti oko pokretanja proizvodnje budu uključeni svi dosadašnji vlasnici imovine "Agrokomerca", misleći pri tom na dioničare i Vladu Unsko-sanskog kantona (USK). Naredni sastanak će biti održan vrlo brzo, kazao je ministar Trhulj, dodajući da je do tada svaka od tri općine, Velika Kladuša, Cazin i Bužim, na čijem se području nalaze objekti "Agrokomerca" zadužena da pripremi svoje prijedloge.
Sarajevo-x

POSLOVNI PORTAL ZA POSLOVANJE NA TRŽIŠTU UKRAJINE

Vanjskotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, obavještena je da se na ukrajinskom poslovnom portalu www.business-in-ukraine.com.ua mogu naći informacije o poslovanju u Ukrajini, projektima, zajedničkim ulaganjima i investicijama. Kompanije iz Bosne i Hercegovine zainteresirane za poslovanje na ukrajinskom tržištu više informacija mogu dobiti u uredu „Business in Ukraine", kontakt osoba je Julia Golubovskaya, šef Odjela za marketing i razvoj (e- mail: Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript ).
VTK

SARAJEVO OTVARA URED ZA ENERGETSKU EFIKASNOST

Sarajevo će naredne sedmice dobiti ured za energetsku efikasnost i time postati prvi grad u Bosni i Hercegovini koji je otvorio ovaj ured. Aktivnosti ureda za energetsku efikasnost definirane su Akcionim planom energetski održivog razvoja grada (Sustainable Energy Action Plan - SEAP) koji je usvojilo Gradsko vijeće u julu 2011. godine, saopćeno je iz Pres-službe Grada Sarajeva. Ured će pratiti i proučavati stanje u oblasti zgradarstva, javnog transporta i javne rasvjete u gradu Sarajevu, raditi na izradi analitičkih, informativnih i drugih materijala o stanju i problemima u oblasti racionalnog korištenja energije i predlagati rješenja za utvrđivanje politike i mjera u ovoj oblasti, raditi na uspostavljanju sistema kontinuiranog praćenja potrošnje energije i energenata u javnim objektima. Ured će učestvovati i u izradi odluka i drugih propisa i provedbenih akata radi povećanja energetske efikasnosti u objektima javne namjene, inicirati pripremu projekata za apliciranje u EU fondovima, te besplatno savjetovati građane Sarajeva o mjerama energetske efikasnosti.
Poslovne novine

FEDERACIJA BiH ULAŽE DO 55 MILIONA EURA ZA REHABILITACIJU CESTA

Javno preduzeće Direkcija cesta Federacije BiH ove godine planira potrošiti do 55 miliona eura za rehabilitaciju cesta, u sklopu projekta kojeg finansiraju međunarodni kreditori. Program poboljšanja postojeće magistralne mreže u Federaciji BiH se provodi od 2008. godine, a obuhvata radove na 109 dionica, rekonstrukciju cestovnih objekata i konsultantske usluge. Planirano je da projekat bude implementiran u periodu od četiri godine, te bi 2012. godina trebala označiti kraj provedbe ovog plana, ali i godina u kojoj će se potrošiti najviše novca za rehabilitaciju cesta. Direkcija cesta FBiH trenutno provodi tendersku proceduru za izbor konsultantantske kuće koja će pružiti tehničku pomoć, koja podrazumijeva pregled i potvrdu predmjera radova, praćenje tendera za izvođenje radova i realizaciju ugovora. Poziv za dostavu ponuda kroz proces međunaradnog javnog nadmetanja otvoren je do 6. marta, a izabrani konsultant će biti angažovan na period od aprila 2012. do decembra 2013. godine. Građevinski radovi na različitim dionicama obuhvataju presvlačenja, odnosno sanaciju asfaltnih kolovoza, zavisno od stepena oštećenja, uključujući i radove na poboljšanju odvodnje i komponenti sigurnosti, čime će se zajedno sa vanrednim održavanjem omogućiti zaustavljanje dugogodišnjeg trenda pogoršanja stanja magistralnih cesta, povećanje nivoa usluge, sigurnosti prometa, smanjenje budućih potreba za većim ulaganjima. Program Rehabilitacije cesta u FBiH se finasira, najvećim dijelom, iz dugoročnih međunarodnih kredita. Evropska investicijska banka osigurala je 50 miliona eura, Evropska banka za obnovu i razvoj 45 miliona eura, te Svjetska banka 10 miliona eura. Direkcija cesta FBiH izdvojila jedan dio vlastitih sredstva, koji uključuju 10 posto učešća radova koje finansira Svjetska banka, kamate na kredit i revolving sredstva za plaćanje PDV-a.
eKapija.ba

HOLANĐANI PREUZIMAJU TRI MLJEKARE U BiH

Holandska kompanija "Royal FrieslandCampina" postaće novi vlasnik dubičkog "Mlijekoprodukta", ugašene banjalučke "Mljekare" i male mljekare "East Milk" u Sarajevu u sklopu preuzimanja njihovih dosadašnjih vlasnika iz Srbije. "FrieslandCampina" juče je na svom sajtu objavila da je sa kompanijom "Salford Capital Partners" potpisala memorandum o akviziciji beogradskog "Imleka" i subotičke "Mlekare", s ciljem da utvrdi svoju poslovnu poziciju u jugoistočnoj Evropi. Ovo preuzimanje će poslovnoj mreži Holanđana, kako ukazuju, pridodati aktivnosti obje srbijanske mljekare na području zapadnog Balkana, što uključuje oko 1.470 zaposlenih u šest proizvodnih pogona i četiri kancelarije u Srbiji, BiH i Makedoniji. Kiz `t Hart, generalni direktor kompanije "FrieslandCampina", kazao je da navedeno preuzimanje doprinosi njihovom portfoliju brendova i jača poziciju na području jugoistočne Evrope, kao jednoj od okosnica njihove strategije. Holanđani će, preuzimanjem "Imleka" i subotičke "Mlekare" sadašnje poslove u regionu u Mađarskoj, Rumuniji i Grčkoj proširiti i na Srbiju, BiH i Makedoniju, čime će opsluživati tržište od 76 miliona potrošača i, kako ističu, stvoriti čvrstu podlogu za dalji rast kompanije. Generalni direktor "Imleka" Slobodan Petrović, povodom ovog aranžmana, izjavio je da je to velika prilika za region, "Imlek", "Mlekaru" i "FrieslandCampinu". "Naš proizvodni program se dobro slaže sa sadašnjim brendovima `FrieslandCampine`", rekao je Petrović, izražavajući uvjerenje će obje prodate mljekare doživjeti prosperitet u korist njihovih potrošača. U Upravi "Salfordove" firme "Danube Foods Group" u BiH  nisu imali komentar na objavljeno preuzimanje, dok su u Sindikatu "Mlijekoprodukta" izrazili nadu da će novi vlasnik zadržati postojećih više od 250 radnika i nastaviti ulaganje u preduzeće. "Dosadašnji poslodavci sa nama imaju dosta korektan odnos, jer se zaposlenima redovno isplaćuju plate i ostale prinadležnosti. Od novog vlasnika očekujemo nova ulaganja, prije svega u obnovu voznog parka, te, naravno, i da ne bude otpuštanja radnika", istakao je Rajko Bućma, predsjednik Sindikata dubičke mljekare. "Salford" je preko subotičke "Mlekare" krajem 2004. godine kroz privatizaciju kupio i većinski državni kapital banjalučke "Mljekare" čiju su proizvodnju ugasili prije dvije godine pod izgovorom premještanja poslovanja u industrijsku zonu Aleksandrovac, kod Laktaša. Novi objekat je izgrađen i zvanično otvoren u septembru 2010, ali nikada nije pušten u rad. Iz holandske kompanije izrazili su očekivanje da će preuzimanje srbijanskih mljekara biti završeno za nekoliko mjeseci, uz napomenu da će biti otvoreno i za manjinske akcionare. "FrieslandCampina" proizvodi napitke na bazi mlijeka, hranu za bebe, sireve, maslace, pavlake i deserte, te je u 2010. godini ostvarila godišnji prihod od skoro devet milijardi evra kroz poslovanje u 25 zemalja.
Nezavinse novine

CIJENE U BiH UPOLA MANJE NEGO U EU

Opšti nivo cijena u Bosni i Hercegovini iznosi 50% prosjeka u 27 zemalja Evropske unije i po tom parametru naša zemlja nije na samom evropskom začelju, ali jeste po stvarnoj individualnoj potrošnji svojih stanovnika, podaci su Agencije za statistiku BiH koji su preuzeti od Eurostata. Po opštem nivou cijena BiH nije na samom evropskom dnu budući da su u našoj zemlji skuplje cijene nego u Srbiji gdje iznose 46% prosjeka EU, Albaniji gdje iznose 42%, te Makedoniji koja je sa prosjekom cijena od 39% prosjeka EU najjeftinija zemalja u Evropi. Cijene u BiH skuplje su nego u Bugarskoj koja je članica EU, a gdje iznose 45% prosjeka EU. Sa Crnom Gorom BiH ima isti nivo cijena, dok su cijene u Rumuniji neznatno veće, iznose 51% prosjeka EU. Najskuplja zemlje u Evropi su Norveška i Švicarska sa cijenama 46%, odnosno 43% evropskog prosjeka, a od članica EU to je Danska gdje su cijene 37% iznad evropskog prosjeka. Međutim, kada se poreda stvarna individulana potrošnja po stanovniku, a koja se sastoji od izdataka na robe i usluge koje je domaćinstvo potrošilo ili platilo, kao i od usluga koje su osigurale neprofitne institucije i vlade za potrebe individualne potrošnje (najvažnije usluge zdravstva i obrazovanja), BiH se nalazi na pretposljednjem mjestu u Evropi. Naime, stvarna individualna potrošnja po stanovniku izražena u standardu kupovne moći iznosi za BiH samo 37% prosjeka Evropske unije. Iza nas je Albanije gdje je ovaj indeks 31%, dok je odmakla Srbija sa indeksom 43%. U Crnoj Gori ovaj indeks je 51% u Hrvatskoj 56% itd. Najveća stvarna individualna potrošnja je u Luksemburgu, gdje iznosi 50% evropskog prosjeka, a slijede Norveška sa 36% i Švicarska sa 25% iznad prosjeka EU.
Indikator.ba

"PIONIR" I "SVISLAJON TAKOVO" SNIZILI CIJENE SLATKIŠA

Za razliku od nekih konditora koji su podigli cijene svojih proizvoda, kompanije "Pionir" i "Svislajon Takovo" oborile su cijene svojih slatkiša, od kojih su neki sada jeftiniji i do 20 odsto. "Pionir" je snizio cijene bombona od 2,86 do 4,69 procenata, kokos štangle i čokolada pojeftinili su za 3,17 odsto, žitarice-čokolade za 3,33 odsto, dok su cijene medenjaka niže od 2,86 do 3,23 procenata, rekao je za Tanjug generalni direktor "Pionira" Miroljub Aleksić. On je naveo da je na takvu odluku prvenstveno uticao pad cijena sirovina koje se koriste u proizvodnji, stabilnost kursa dinara, pad kupovne moći građana ali i pad u proizvodnji cjelokupne branše. Potpredsjednik za tržište i marketing u kompaniji "Svislajon Takovo" Goran Đerić rekao je da je ta firma, kroz svoju prodajnu mrežu poznatu kao "Slatke kuće", snizila cijene oko 90 odsto proizvoda u rasponu od sedam do 20 procenata. Đerić je kao razlog za sniženje cijena takođe naveo pojeftinjenje inputa kao i činjenicu da je tražnja pala, pa se na takve tržišne zahtjeve moralo adekvatno odgovoriti. - Cijena "Euroblok" krema od 100 grama je snižena sa 58 na 54 dinara, "Eurokrem" činije od pola kilograma sa 259 na 224 dinara, čoko biskvita od 80 grama na 67 dinara, išleri su pojeftinili sa 59 na 53 dinara - rekao je Đerić.
Tanjug

EVROZONA - ČVRŠĆA UNIJA ILI RASPAD

Premijer Češke Petr Nečas, koji je odbio učešće Češke u paktu EU o budžetskoj disciplini, kaže da je evrozoni potrebna federalna fiskalna unija da bi preživjela. "Evrozona sada nema izbora: ili će se raspasti, što niko ne želi, ili će se kretati ka federalnom fiskalnom telu", rekao je Nečas. Nečas je novi pakt o budžetskoj disciplini, kom sve zemlje sem Republike Česke i Britanije planiraju da se priključe, nazvao "osnovnim korakom u tom smjeru". "Države se, u korist EU, odriču svog prava na slobodno glasanje oko važnih tema koje se tiče budžeta, i odriču se dijela svog suvereniteta", naveo je premijer. Nečas je dodao da su premijeri evropskih zemalja požurivani da postignu dogovor o takozvanom novom "fiskalnom paktu" na ovonedeljnom samitu u Briselu, gde je on donio odluku da Češka neće učestvovati u paktu. "Ja nisam apsolutni monarh iz 18-og vijeka pa da mogu da donesem odluku u ime moje zemlje u roku od par minuta nakon što sam vidio izmenjeni tekst", kritikovao je on. Češki lider je ipak naveo da postoji mogućnost da se njegova zemlja kasnije priključi paktu, i dodao da će o tome možda odlučivati referendum. Predsjednik Češke Vaclav Klaus, poznati evroskeptik, obećao je da će staviti veto na pokušaje Praga da učestvuje u paktu, koji ima za cilj sprječavanje dužničkih kriza u budućnosti. Nakon izbijanja dužničke krize, koja prijeti da sruši 17-članu evrozonu, centralno desničarska vlada premijera Nečasa saopštila je da tokom svog mandata, koji ističe 2014, neće usvojiti evro.
Beta

EU SE OBRAČUNAVA SA SKUPIM ROMINGOM

Evropski parlamentarci zauzimaju se za još niže cijene rominga od onih koje je prošle godine predložila evropska komesarka za digitalnu agendu Neli Kros. Cijena minute odlaznog poziva, prema prijedlogu, bila bi 15 evrocenti, dok je Kros predložila smanjivanje za jednu trećinu, na 24 evrocenti. Cijena surfovanja internetom pala bi sa 50 na 20 evrocenti po megabajtu. Bude li prijedlog prihvaćen, to bi bio novi udarac mobilnim operaterima koji na romingu ostvaruju pet posto profita od prodaje i sedam posto operativnog profita. Angelika Nibler, nemačka političarka zadužena za to pitanje u EP-u, istakla je da roming na jedinstvenom evropskom tržištu ne bi trebalo posebno naplaćivati. Trenutne maksimalno dopuštene cijene su 35 evrocenti za odlazne pozive i 11 evrocenti za dolazne, dok za surfovanje internetom u romingu ograničenja ne postoje.
B92

UVEĆAN PROMET PUTNIKA U AVIONSKOM SAOBRAĆAJU

Promet putnika u avionskom saobraćaju uvećan je prošle godine za 5,9 posto uprkos lošim uslovima, saopštilo je Međunarodno udruženje avioprevoznika (IATA). Kako predviđaju, 2012. godina biće teška godina za sektor aviosaobraćaja. "S obzirom na lošu situaciju u zapadnim ekonomijama, promet putnika se dobro držao u 2011. godini", navela je IATA, opisujući prošlu godinu kao kontradiktornu. "Zdrav rast broja putnika, pogotovo u prvoj polovini godine, poništen je smanjenjem prometa u teretnom saobraćaju", poručilo je udruženje. IATA predstavlja 240 avioprevoznika, čiji je udio u globalnom aviosaobraćaju 84 posto. Obim teretnog aviosaobraćaja smanjen je prošle godine za 0,7 posto, iako je samo u decembru uvećan za 0,2 posto, navela je IATA. "Oprezan rast poslovnog povjerenja je dobar znak, ali 2012. će ipak biti teška godina", ukazao je generalni direktor udruženja Tony Tyler. Broj prevezenih putnika porastao je u decembru za 5,4 posto u odnosu na isti mjesec 2010. godine.
Beta

RUSIJA TVRDI DA SU NJENE ISPORUKE PLINA EVROPI DOVOLJNE

Ruski plinski gigant Gazprom saopćio je u četvrtak navečer da je povećao svoje isporuke plina Evropi zbog sadašnjeg vala hladnoće, dok su evropski operateri izvijestili o smanjenju ruske isporuke. „Zbog suviše oštre zime u Rusiji i Evropi, naša kompanija povećala je na maksimum isporuku plina ne samo Evropi nego i Bjelorusiji i Ukrajini", izjavio je direktor Gazprom Exporta Aleksandar Medvedev, prenijele su ruske agencije. Istaknuo je da je njegova kompanija utvrdila povećanje potrošnje plina u Ukrajini, koja je posebno pogođena valom hladnoće, a koja je glavna tranzitna zemlja ruskog plina prema Evropi. Austrijsko preduzeće OMV je saopćilo da je „zabilježilo smanjenje za 30 posto ruske isporuke na njegovu platformu za isporuku u Baumgartenu, kuda prolazi oko jedna trećina izvoza ruskog plina prema zapadnoj Evropi." Zalihe su, međutim, velike zahvaljujući izuzetno blagom početku zime. Ukrajinsko plinsko preduzeće Naftogaz opovrgnulo je da je koristilo plin koji prolazi preko njene teritorije, a namijenjen je Evropi. Sukobi oko plina između Rusije i Ukrajine su u prošlosti doveli do smanjenja snabdijevanja Evrope ruskim plinom.
biznis.ba

VOLKSWAGEN UVODI TREĆU SMJENU U SLOVAČKOJ

Njemački automobilski gigant Volkswagen će od aprila uvesti treću smjenu u svojoj slovačkoj fabrici, da bi podstakao proizvodnju malih porodičnih automobila."Uvođenje treće smjene od 16. aprila dovešće do otvaranja više od 650 direktnih i na stotine indirektnih radnih mjesta", rekao je član odbora Folksvagena za Slovačku Vilfrid fon Rat, a prenijela agencija AFP. Volkswagen je prošle godine lansirao proizvodnju svog modela "ap!", Škodinog "sitigo" i Seatovog "mi" u fabrici u Bratislavi, a na istom mjestu prozvodi i skupe modele kao što su "tuareg", Audijev "ku7″ i Poršeov "kajen". Kompanija je ranije navela da planira da za 25 odsto poveća proizvodnju terenskih vozila, kao i da ove godine u slovačkoj fabrici sklopi 400.000 automobila. Sa 7.000 radnika, Volkswagen je jedan od najvećih poslodavaca u Slovačkoj, koja ima 5,4 miliona stanovnika i stopu nezaposlenosti iznad 13 odsto. Volkswagen izvozi gotovo sve automobile proizvedene u Bratislavi, od kojih oko 36 odsto u Njemačku i skoro 19 odsto u Kinu. Proizvodnja automobila pokretač je slovačke ekonomije, a u toj zemlji koja je 2009. postala članica evrozone, fabrike imaju i južnokorejska Kija i francuski PSA Pežo Citroen.
Tanjug

CIJENA NAFTE NA SVJETSKOM TRŽIŠTU SE STABILIZUJE

Cijene nafte stabilizovale su se jučer na međunarodnim tržištima, nakon početnog uzleta zbog dobrih ekonomskih pokazatelja, a "prizemljio" ih je snažan skok zaliha u SAD-u. Cijena barela sirove nafte ostala je na londonskom tržištu gotovo nepromijenjena, na 111,65 dolara, nakon što je nakratko dotakla 112,5 dolara. Na američkom je tržištu barel pojeftinio za 69 centi, na 96,92 dolara. Najnoviji pokazatelji iz SAD-a, Kine i Njemačke pokazali su rast industrijske proizvodnje u prošlom mjesecu, potpirujući nadu da dužnička kriza u evrozoni neće zakočiti svjetsku ekonomiju. U takvom su okruženju cijene nafte porasle, ali je taj rast poništen nakon objave najnovijih nedjeljnih podataka o zalihama u SAD-u, koje su pokazale skok zaliha sirove nafte u prošloj nedjelji za više od četiri miliona barela. Potražnja za benzinom pala je na najniži nivo u zadnjih 11 godina. Ulagači će sada pažljivo pratiti američke podatke o stanju zaposlenosti koji će biti objavljeni u petak i ponudit će nove smjernice o zdravlju američke privrede. Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) u četvrtak je saopštila da je cijena barela referentne korpe njene nafte u utorak iznosila 110,62 dolara, što znači da je pala za 59 centi u odnosu na prethodni dan.
Srna

KURS EUR/USD DOSTIGAO 1,317 DOLARA ZA EURO

Na međunarodnim tržištima u srijedu je prevladavao optimizam i sklonost investitora rizičnijim ulaganjima pa je vrijednost evra u odnosu na dolar porasla.Kurs EUR/USD je tako s 1,309 dolara za evro do kraja dana dostigao 1,317 dolara za evro. Optimizam je bio podstakao padom prinosa na italijanske obveznice te smanjenjem troškova zaduživanja na posljednjoj aukciji portugalskih obveznica.
Limun.hr

NA JUČERAŠNJEM TRGOVANJU PROMET 96.458,78 KM

Na jučerašnjem trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) ostvaren je ukupan promet od 96.458,78 KM. U sklopu 30 transakcija prometovano je 47.333 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a je porasla za 1,19 indeksnih poena na 1.474,74, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,08 posto. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,30 indeksnih poena na 816,08 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,04 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 0,01 indeksni poen na 945,21 poen, što ne predstavlja procentualnu promjenu u odnosu na prošlo trgovanje. Promet na Kotaciji iznosio je 63.786,58 KM; u sklopu 18 transakcija prometovano je 45.746 vrijednosnih papira. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 16.144,20 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 2.000 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijek d.d. Sarajevo. Kurs ovog emitenta je iznosio 8,07 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 9.593,19 KM; u sklopu osam transakcija prometovano je 2.672 dionice. Na Kotaciji fondova najveći dnevni promet ostvaren je dionicama ZIF BIG Investiciona grupa d.d. Sarajevo u iznosu od 7.355,91 KM. Kurs ovog fonda iznosio je 3,51 KM. Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti od 38.049,19 KM; u sklopu sedam transakcija prometovano je 41.074 obveznice. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu od 1.118,06 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet u iznosu od 36.931,13 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 32.209,00 KM; u sklopu 11 transakcija prometovano je 1.507 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta Tvornica cementa Kakanj d.d. Kakanj u iznosu od 20.794,00 KM. Kurs ovog emitenta iznosio je 19,34 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 463,20 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 80 dionica. Na Sekundarnom slobodnom tržištu promet je ostvaren dionicama emitenta Pobjeda d.d. Tešanj . Kurs ovog emitenta iznosio je 5,79 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su FBiH Oobveznice ratnih potraživanja serije F od 10,00 posto, dok su najveći dnevni pad registrirale FBiH Oobveznice ratnih potraživanja serije A od 5,00 posto, saopćila je Sarajevska berza.
Sarajevo-x