Optimus Template

U GIKIL Global Ispat koksnoj industriji Lukavac, održana je ceremonija uručenja „okolišne dozvole". Ceremoniji su prisustvovali i predstavnici Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, a „okolišnu dozvolu" zvanično je uručila Branka Đurić ministrica za okoliš i turizam u Vladi FBiH koja je ovom prilikom izrazila svoje zadovoljstvo što kompanija GIKIL vodi računa kako o proizvodnji i radnim mjestima tako i o okolišu, izvještava BMG.   - GIKLI je imao šest zahtjeva za okolišne dozvole od kojih je napravljena jedna integralna dozvola, odnosno svi pogoni i postrojenja GIKIL -a nalaze se u ovoj jednoj dozvoli. To znači da će se lakše pratiti plan aktivnosti, kako GIKIL-u, ministarstvu, inspekciji, tako i građanima. Svi podaci nalazit će se na jednom mjestu, u Federalnom ministarstvu okoliša i turizma - dodala je ministrica Đurić. Za dobijanje ove dozvole prema riječima Faika Buševca, zamjenika generalnog direktora GIKIL-a, poduzete su sve mjere propisane zakonom za pojedine oblasti od zemljišta, vazduha i vode. - Mi smo uradili mnogo toga da bismo zadovoljili uslove za dobijanje integralne okolišne dozvole, jasno nam je da nismo uradili maksimum što traže zakonski propisi, ali u ovoj dozvoli su dati rokovi od pet godina, i sigurno da ćemo to riješiti. Ispunili smo preko 80 % stavki što zahtijevaju savremene dozvole i propisi za rad fabrika. Uloženo je tu puno sredstava od 80 do 100 miliona konvertibilnih maraka, a tu su i ostali projekti koji zahtjevaju veliki dio finansijskih sredstava, ali ovakvim privređivanjem i stanjem, gdje je 2009. godine bila jedna kriza sad druga, to će biti veoma teško izdvojiti, ali nastojat ćemo dati svoj maksimum - istakao je Buševac. Organizovana je i posjeta i kontrolno-upravljačkom centru GIKIL kako bi se ministrica Đurić i njeni saradnici na licu mjesta informisali o načinu i stanju proizvodnje u ovoj kompaniji.

volimtuzlu.ba

Vanjskotrgovinska/ Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine, u partnerstvu sa USAID- Sida FIRMA Project Bosnia & Herzegovina i Regionalnom razvojnom agencijom REZ, organizira zajednički nastup bh. firmi - proizvođača namještaja od drveta, tapaciranog namještaja, kao i metalnog namještaja posebno sa primjenom u ugostiteljstvu i hotelijerstvu, na Međunarodnom sajmu GAST, Split - Republika Hrvatska, koji će se održati od 07.-11.03.2012. godine. Sajam GAST je ključno mjesto susreta brojnih proizvođača i trgovaca iz djelatnosti prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, prepoznat u poslovnim krugovima kao mjesto ugovaranja logistike za turističku sezonu. Najznačajniji je sajam ovog tipa u Hrvatskoj, pa i šire. Manifestacija bilježi godišnji trend rasta, kako izlagačkog prostora, broja izlagača i broja posjetitelja od 35%, te broja sklopljenih i ugovorenih poslova. Jedini sajam u Hrvatskoj koji 16 godina bilježi konstantan rast svih ekonomskih pokazatelja. Na štandu Bosne i Hercegovine od 240 m2, izlagat će 8-10 bosanskohercegovačkih firmi koje zadovoljavaju kriterije navedene u Pozivnom pismu. Zainteresirani za učešće na sajmu popunjenu prijavu učešća trebaju dostaviti putem faksa na broj: 033 566 238 ili 033 214 292, ili skeniranu putem e-maila na Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript najkasnije do 03.02.2012. godine.
VTK

Banja Vrućica u Tesliću danas se nalazi u vrhu banjskog-zdravstvenog turizma zahvajujući prvenstveno Draganu Bogdaniću, prvom čovjeku ovog jedinstvenog banjskog i rehabilitacionog lječilišta u regionu. Vrhunski stručnjak, specijalista u oblasti kardiohirurgije rođen je 1965. godine, gdje je završio osnovnu, a potom Srednju medicinsku školu. Akademsko zvanje stekao je na Medicinskom fakultetu u Banja Luci, gdje je završio i specijalizaciju u oblasti interne medicine. Subspecijalizaciju, u oblasti kardiologije, završio je u Beogradu. Nakon završenog fakulteta nekoliko godina radio je u Domu zdravlja u Tesliću, nakon čega slijedi početak radnog angažovanja u ZTC "Banja Vrućica", a od 1995. do 2003. godine obavljao je dužnost pomoćnika direktora za zdravstvo. Od 2003. godine je član, a od 2007. predsjednik Upravnog odbora. Od oktobra 2010. godine generalni je direktor Zdravstveno-turističkog centra "Banja Vrućica". Oženjen je i otac jednog djeteta.
eKapija.ba

Poslovna udruga Viadukta i španjolske tvrtke Cyes pobijedila je na natječaju za gradnju terminala za rasute terete u luci Ploče, izvijestio je danas Viadukt. Vrijednost posla je 406,5 milijuna kuna bez PDV-a, a investitor je Lučka uprava Ploče. Rok izgradnje je 26 mjeseci. Projekt je financiran kreditom Svjetske banke i Europske banke za obnovu i razvoj, navodi se u priopćenju objavljenom putem Zagrebačke burze. Prema ranije objavljenim informacijama u nekim medijima, na natječaju za gradnju terminala za rasute terete u luci Ploče su, uz poslovnu udrugu Viadukta i Cyesa, sudjelovali splitski Konstruktor sa slovenskim partnerom, Tehnobeton Zagorje s danskim partnerom, Strabag, nizozemska firma Jan De Nul s talijanskim partnerom i španjolski Obrascon Huarte Lain S.A. Gradnja terminala za rasute terete u luci Ploče dio je razvojnog projekta integracije trgovine i transporta (TTI), a projektirani kapacitet novog terminala je 4,6 milijuna tona tereta godišnje.
Lider

Predsjednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Draghi i američki ministar finansija Timothy Geithner izjavili su da je eurozona ostvarila "izvanredan" napredak prema riješenju dužničke krize, dok istovremeno jača nada u skori dogovor o otpisu dijela grčkog duga. Geithner, koji kao i Draghi učestvuje na Svjetskom ekonomskom forumu u švajcarskom zimovalištu Davosu, također je pohvalio napore Evrope da izađe iz krize i istakao da su najnovije mjere ojačale kredibilitet zajedničke evropske valute, prenijele su agencije. Čelnik ECB-a, Draghi, izjavio je da su preduzete mjere protiv mnogih faktora koji su prije četiri godine izazvali finansijsku krizu, iako je apelovao na vlade da djeluju brže na primjeni svojih antikriznih programa. "Postignuti napredak je izvanredan. U poređenju sa periodom od prije samo pet meseci, eurozona je danas potpuno drugačija", rekao je Draghi i dodao da je fiskalni sporazum, čije prihvatanje razmatra većina evropskih zemalja, ključan za napore za ublažavanje krize. O tom sporazumu će se razgovarati 30. januara na samitu EU u Bruxellesu. Draghi je istakao da je jedan od glavnih uzroka krize manjak regulative, kao i nedostaci bankarskog sektora. "Ipak, mnogo toga se promjenilo nabolje. Banke danas imaju više kapitala, manje dugova i imunije su na ogromne bonuse koji su bili karakteristični za period krize", rekao je šef ECB. Njegov optimizam djelimično se temelji i na ranijoj izjavi komesara Evropske unije za ekonomska i monetarna pitanja, Ollija Rehna o tome da bi dogovor sa privatnim kreditorima oko otpisa dijela grčkog duga mogao da bude sklopljen već prije samita u ponedeljak. Geithner je u Davosu istakao da su prisutni pokazatelji da je najgori dio krize prošao. "Evropa ostvaruje napredak. Tri nove vlade, italijanska, grčka i španska, obavljaju veoma težak posao, a ECB primjenjuje mjere koje moraju da se primjene", rekao je on. Američki ministar je dodao da je Evropi potreban "jači i uvjerljiviji zaštitni zid" i ukazao na mogućnost da će SAD i zemlje u razvoju izdvojiti za Međunarodni monetarni fond više sredstava za potrebe finansiranja napora za spas prezaduženih članica eurozone.
Fena

Šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Christine Lagarde izjavila je da pojedine zemlje eurozone mogu da povećaju ekonomski rast i pomognu ukupnoj stabilizaciji privrede ovog bloka. Lagarde je na Svjetskom ekonomskom formu u švajcarskom odmaralištu Davosu rekla da su pojedine članice bloka koji koristi euro dovoljno fleksibilne za takvo ostvarenje. Ona je ocijenila da eurozona treba da razvije "jasan i jednostavan zaštitni zid", kako bi obuzdala dužničku krizu i obnovila povjerenje u svoju privredu. Lagard je dodala da 17 zemalja koje koriste euro treba da nastave povezivanje svojih ekonomija u narednim mjesecima i godinama. Ona je rekla da MMF ima ulogu u obnavljanju stabilnosti, ali da mu je za to potrebno više novca. MMF je ranije objavio da mu je potrebno dodatnih 500 milijardi dolara finansijske moći.
Sarajevo-x

Agencija za strana ulaganja i promociju izvoza (SIEPA) nastojaće ove godine da održi lidersku poziciju Srbije u regionu po visini stranih ulaganja. Laganin je rekao da je tu projekciju priliva stranih investicija dala Narodna banka Srbije (NBS), a u fokusu stranih investitora će i dalje biti automobilska i elektronska industrija, kao i sektor infromaciono-komunikacionih tehnologija u Srbiji. "Naša ambicija je da i u 2012. uprkos svim izazovima odgovorimo adekvatno na novonastalu ekonomsku situaciju i uspijemo da 'prebacimo' 1,5 milijardi eura", istakao je direktor SIEPA. Srbija je uprkos ekonomski teškoj 2011. ostvarila izuzetan rezultat, naglašava Laganin, jer je imala veći priliv stranih ulaganja od svih zemalja bivše Jugoslavije zajedno. On nije isključio da je možda veći priliv stranih investicija i od Rumunije, koja ima tri puta veće tržište i članica je Evropske unije, s obzirom da se još ne zna konačna vrijednost stranih ulaganja u Srbiju prošle godine. Laganin je naveo da je, prema podacima NBS, priliv u 2011. zaključno sa oktobrom iznosio oko 2,3 milijarde dolara, ali da još uvek nedostaju podaci carine i da su dosta veliki prilivi ostvareni u uvozu, prvenstveno mašina i opreme potrebnih za rad kompanija. On je rekao da su sve strane investicije u 2011, svaka na svoj način, značajne, ali je ipak izdvojio dolazak Benetona, Boša, kompanije Svarovski i Kupertajersa. "Strane kompanije koje posluju u Srbiji, a pogotovo one koje proširuju poslovanje, naši su najbolji ambasadori... jer se dobar glas daleko čuje", naglasio je Laganin.
B92

Kancelarija za makroekonomske analize slovenačke vlade u novoj analizi prognozirala je rast BDP-a u ovoj godini od 0,2 posto u odnosu na prošlu godinu. Na taj način značajno je snizio prognozu rasta od dva posto od jeseni prošle godine. Rast BDP-a u prošloj godini procjenjen je na 0,5 posto u odnosu na 2010., što je takođe znatno manje od prvobitnih prognoza. Kao razlog očekivanog usporavanja privrednog rasta navode se recesijski trendovi u širem međunarodnom privrednom prostoru. Neki slovenački ekonomski stručnjaci ocjenjuju da je i najnovija prognoza rasta u ovoj godini preoptimistična i da će morati biti snižena. Privredna komora navodi da na temelju sadašnjih trendova u Sloveniji u ovoj godini može doći do smanjenja privredne aktivnosti u odnosu na prošlu, odnosno smanjenja BDP-a od jedan posto, te da vlada s realnim očekivanjima mora uskladiti i svoj proračun za ovu godinu.
business.hr

Prosjećna penzija u Crnoj Gori na kraju 2011. iznosila je 272 eura, gotovo tri puta manje od vrijednosti minimalne potrošačke korpe koja je iznosila 770 eura. Prema podacima Udruženja penzionera, naknade do 100 eura dobija 4.000 penzionera. Do nivoa granice siromaštva, odnosno 127 eura ukupno ima 27.000. Najveći broj penzionera, njih 55.000, ima penziju do 272 eura. Iznad prosječne penzije u Crnoj Gori isplaćuje se oko 16.000 penzionera. Najveća penzija u Crnoj Gori u prošloj godini iznosila je 2.018 eura. Prosječna plata u Crnoj Gori na kraju 2011, prema podacima Zavoda za statistiku, iznosila je 484 evra, dok je vrijednost minimalne potrošačke korpe u istom period bila 770 eura.
Tanjug

Poljoprivrednici negoduju zbog podataka koje je objavila Agencija za statistiku BiH, prema kojima je u 2011. prinos većine vrsta žitarica u našoj zemlji bio veći nego 2010. godine. Podsjećaju da je prošle godine vladala katastrofalna suša, tako da ne vjeruju saopštenju Agencije, u kojem stoji da je ukupan prinos pšenice, u poređenju sa 2010, bio veći za čak 44,4, a ječma za 30,9 odsto. Prema podacima statističara, i brojni povrtari su prošle godine imali razloga za zadovoljstvo, jer je, primjera radi, prinos paradajza bio veći za 25,4, a krompira za devet odsto. Ipak, pojedine kulture, gdje spadaju kukuruz, soja i paprika, 2011. su, prema zvaničnoj statistici, podbacile. "Veći prinosi? Ma, dajte, statističari očigledno nemaju kontakta s poljoprivrednim proizvođačima niti ostvaruju uvid u stvarne podatke o našoj proizvodnji. Mislim da su informacije koje su objavili daleko od istine. Molim vas, 2011. godina bila je za nas mnogo teška, podbacila je proizvodnja i do 50 odsto u poređenju sa 2010, pošto je suša učinila svoje", kategoričan je Ostoja Nikolić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika "Stočar" iz Bijeljine. Ovako optimističnoj statistici ne vjeruje ni Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, koji kaže da nijedan zemljoradnik ne može da se pohvali prinosom pšenice koji je ostvario prošle godine. "Kao prvo, 2011. nije posijano više pšenice nego godinu ranije, jer smo imali manje podsticaje. Prema tome, takvi podaci su apsurdni, jer ako smo toliko proizveli - zašto je uvozimo? Prava istina je da prošla godina nije bila dobra s urodom jer smo imali ekstremnu sušu", ističe Hasanović. Sa druge strane, u Agenciji za statistiku BiH navode da su informacije o poljoprivrednom zemljištu i prinosima ratarske i povrtarske proizvodnje dobijeni preko podataka dobijenih redovnim statističkim istraživanjima u entitetskim zavodima za statistiku i Podružnici Brčko. "Podaci sa gazdinstava individualnih proizvođača se dobijaju procjenom, koju vrše stručne osobe za poljoprivredu u općinama", navode u spomenutoj agenciji. A sudeći prema aktuelnim vremenskim prilikama u većini dijelova BiH, poljoprivrednici i ove godine nemaju razloga za zadovoljstvo. Nadležni u Brčkom žale se da su ozimi usjevi na području te opštine već ugroženi zbog nedostatka kiše i snijega. Spasoje Radić, viši stručni savjetniku u Odjeljenju za poljoprivredu Vlade distrikta Brčkog, rekao je da, na sreću, usjevi nisu izmrzli, jer je pšenica sada u fazi podzemnog grananja, ali joj svakako treba više vlage, koja najbezbjednije prodire preko snježnog pokrivača.
Nezavisne novine

Proizvodnja biodizela na poljoprivrednim gazdinstvima u Srbiji, zahvaljujući privatnoj inicijativi raste ogromnom brzinom, procenjuju stručnjaci. Čak i na malim farmama zahvaljujući usavršenoj tehnologiji moguće je proizvesti gorivo približno euro 5 standardu, a upola jeftnije od petrodizela. Na farmi Nikole Bodrožića iz Vladimirovca presa za hladno ceđenje uljarica u vreme poljoprivrednih radova radi danonoćno. S jedne strane ulazi sirov suncoket koji se zagreva na 60 stepeni celzijusa a zatim cedi - a sa druge strane izlazi uljana pogača - proteinsko hranivo za krave - i hladno ceđeno ulje od kojeg nastaje gorivo za traktor. Pošto poljoprivrenih radova trenutno nema - biodizel koji se sada proizvodi biće upotrebljen kao gorivo u automobilu. Poslednjih godina su se pojavili jeftini sistemi za proizvodnju biodizela, koje po ceni od ispod 2 000 evra može da priušti svaka farma koja proizvodi uljarice. I pored toga što je kvalitet goriva sličan, biodizel se meša u proporciji 50 prema 50 ili kao ovde u Vladimirovcu 80 prema 20 u korist biodizela, zbog podmazivanja motora. Iz jedne tone suncokreta moguće je proizvesti od 300 do 350 litara goriva. Po procenama stručnjaka srpska poljoprivreda bi ukoliko bi se orijentisala na proizvodnju biodizela mogla da bude potpuno nezavisna od uvoza nafte - što je najveća stavka u spoljnotrgovinskom deficitu Srbije.
SEEbiz

Naftni embargo i sankcije koje su uvele SAD, s ciljem otežavanja kupovine nafte iz Irana, do sada su najoštrije kaznene mjere preduzete protiv Islamske Republike zbog njenog nuklearnog programa. Slijedom toga, a kao kontra-mjeru, Ahmad Kalehban, šef iranske državne naftne kompanije izjavio je da će cijena barela sirove nafte porasti na 150 dolara, a prenijela je državna agencija IRNA. Kalehban nije precizirao u kom vremenskom roku će se desiti poskupljenje, niti je agencija navela više detalja u izvještaju. Barel sirove nafte trenutno se u SAD prodaje za 99 dolara i 56 centi.Iranski zvaničnici pripremaju se za parlamentarnu debatu o prekidu prodaje nafte zemljama Evropske unije (EU), kao odgovor na planirani naftni embargo Brisela protiv Irana od 1. jula zbog nuklearnog programa te zemlje. EU je odredila 1. jul za krajnji rok do kada njene članice treba da osiguraju alternativne izvore nafte, ali su vlasti u Teheranu zaprijetile da će prekinuti isporuke prije tog datuma. Evropa je do sada kupovala oko 20 posto iranske nafte.
internovine.com

Evropske naftne kompanije kojima Iran duguje naftu mogle bi da budu na gubitku ukoliko Teheran zabrani izvoz sirove nafte EU naredne sedmice, što je sada pred parlamentom, rekao je šef iranske naftne kompanije Ahmad Kalebani. "Generalno gledano, strane koje će pretrpjeti štetu od nedavne odluke EU biće evropske kompanije koje imaju ugovore na čekanju sa Iranom", rekao je Kalebani, šef državne kompanija National Iranian Oil Company, novinskoj agenciji ISNA. On je dodao da će evropske kompanije morati da se povinuju odredbama ugovora za ponovni otkup. "U suprotnom, one će biti te koje će biti na gubitku i imaće problema sa povratom kapitala", rekao je Kalebani. EU zabranila je uvoz nafte iz Irana i uvela je veliki broj drugih ekonomskih sankcija čime se pridružila SAD u novoj rundi mjera čiji je cilj potkopavanje nuklearnog razvojnog programa Teherana.
Srna

U sklopu 224 transakcije, protekle sedmice na Sarajevskoj berzi (SASE), ukupno je prometovano 475.638 vrijednosnih papira. U ovom periodu minimalno jedna trgovina obavljena je sa 28 emitenata. Šest emitenata ostvarilo porast vrijednosti zvaničnog službenog kursa, dok je pad vrijednosti zabilježilo 12 emitenata. Index BIFX je prošle sedmice pao za 26,62 indeksna poena na 1.484,07 poena što u odnosu na prethodnu sedmicu iznosi pad od 1,76 posto. Vrijednost indexa SASX-10 je porasla za 3,55 indeksnih poena na 818,57 poena, što u odnosu na prošlosedmično trgovanje predstavlja porast od 0,44 posto. Vrijednost indexa SASX-30 je pala za 1,22 indeksna poena na 944,34 poena, što u odnosu na prošlosedmično trgovanje predstavlja pad od 0,13 posto. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu od 94.677,82 KM; promet je ostvaren dionicama emitenta BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR). U segmentu Kotacije fondova trgovalo se u iznosu od 58.535,74 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta ZIF MI GROUP SARAJEVO (simbol: MIGFRK2) u iznosu od 23.949 KM. Obavljena je trgovina obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH i obveznicama stare devizne štednje Federacije BiH, ukupne vrijednosti u iznosu od 236.173,61 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu trgovalo se u iznosu od 824.099,50 KM, a najveći promet je ostvaren dionicama emitenta IK BANKA DD ZENICA (simbol: IBZRK2) u iznosu od 418.425,93 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu trgovalo se u iznosu od 14.543,84 KM, od čega je najveći promet ostvaren dionicama emitenta DC TEŠANJ KRAŠEVO DD (simbol: DCTKR) u iznosu od 10.717,14 KM. Na Tercijarnom slobodnom tržištu trgovalo se u iznosu od 1.123,74 KM; promet je ostvaren dionicama emitenta BNT TAD DD NOVI TRAVNIK (simbol: BTADR). Na vanberzanskom tržištu obavljene su transakcije dionicama emitenata: - DD ZA PROIZVODNJU KOŽE BUGOJNO (simbol: PKOZRK2); u okviru jedne transakcije prometovano je 1.209 dionica u vrijednosti od 5.077,80 KM; - CENTROTRANS-EUROLINES DD SARAJEVO (simbol: CTBURK4); u okviru jedne transakcije prometovane su 172 dionice u vrijednosti od 7.617,88 KM; - KIPERTRANS DD ZENICA (simbol: KPRTR); u okviru četiri transakcije prometovano je 2.219 dionica u vrijednosti od 13.314 KM; i - CENTROTRANS-TRANZIT DD SARAJEVO (simbol: CTRTR); u okviru dvije transakcije prometovano je 211 dionica u vrijednosti od 9.495 KM, saopćila je Sarajevska berza.
Sarajevo-x