Optimus Template

Načelnik Općine Tuzla Jasmin Imamović i gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo u prijateljskom tonu koji ih veže i prvatno i profesionalno, jučer su razgovarali o budućoj saradnji Tuzle i Osijeka. Zajednički je zaključak da je iskorak Hrvatske i pozitivno izjašnjavanje hrvatskih građana na Referendumu, prilika više da se stvore uslovi za intenziviranje prekogranične saradnje, zajedničke nastupe prema fondovima EU-a, dva prijateljska grada.

"Raduje i mene lično i moje sugrađane ovakva odluka građana Hrvatske i prijateljstvo Osijeka i Tuzle koje traje već 16 godina nastavit će se novim projektima i bliće EU. Značajna je ponuda koju smo danas dobili od gradonačelnika Osijeka, da se putem osječkog Ureda u Briselu ponudi pomoć Tuzli na putu ka dobijanju sredstava iz fondova EU. Mi ćemo saradnju intenzivirati, unaprijediti i u privrednom i u kulturnom ali i u sportskom segmentu", rekao je načelnik Imamović. Iskoristio je ovaj susret načelnik Imamović da najavi i još jednu značajnu posjetu Tuzli: "4. februara trebao bi nas posjetiti Ivo Josipović, predsjednik Republike Hrvatske i to će biti dodatni podstrek jačanju regionalne saradnje i približavanju Tuzle evropskim tokovima", dodao je Jasmin Imamović načelnik Općine Tuzla. I gradonačelnik Osijeka Krešimir Bubalo je tokom razgovora naglašavao prijateljske odnose i gradova ali i privatno dobru saradnju prvih ljudi Osijeka i Tuzle. "Mi se možemo pohvaliti zavidnom saradnjom tokom kulutrnih i gospodarskih manifestacija koje se organizuju u Osijeku a kojima je često prisustvovao načelnik Imamović sa svojim saradnicima. Presretni smo zbog ishoda Referenduma i našeg ulaska u EU naredne godine. Iz EU fondova smo za 211 projekata povukli oko 100 miliona Eura. Imamo puno iskustva kada je u pitanju prekogranična saradnja i namjera nam je da u te tokove uključimo i Tuzlu, kad god to bude moguće, posebno ako imamo u vidu da je evropsko tržište od 500 miliona ljudi i putem Hrvatske ga možemo zajednički osvajati", naglasio je Krešimir Bubalo gradonačelnik Osijeka. Prvi ljudi Tuzle i Osijeka složili su se da je zajedničke ciljeva lakše realizovati zajedničkim aktivnostima, a sve za bolji život ljudi u Tuzli i Osijeku.
volimtuzlu.ba

U sali za sastanke GIKIL Global Ispat koksne industrije Lukavac, u petak, 27. januara 2012. godine sa početkom u 11.00 sati održat će se ceremonija uručenja „Okolinske dozvole" GIKIL-u koju će uručiti Branka Đurić ministrica za okoliš i turizam u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. Ceremoniji će prisustvovati i Željko Knežiček, ministar industrije, energetike i rudarstva Tuzlanskog kantona, kao i uprava kompanije.
BMG

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna neto plata u Bosni i Hercegovini u periodu od 2000. do 2010. godine, više je nego udvostručena. Naime, prosječna plata 2000. godine bila je 372 KM, a u 2010. godini iznosila je 798 KM. U prošloj godini u odnosu na prethodnu bilježi se rast prosječne plate koja je u novembru 2011. (posljednji mjesec za koji su objavljeni podaci), iznosila 824 KM.
Fena

U prostorijama Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine održana je konstitutivna sjednice Skupštine Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Bosne i Hercegovine na kojoj je izabrano rukovodstvo Udruženja i razmatrano aktualno stanje i problematika u turizmu. Prije početka zvaničnog dijela sjednice, prisutnim predstavnicima turističke privrede iz cijele BiH obratio se predsjednik Komore dr. sc. Bruno Bojić i tom prilikom istakao da BiH ima bogatu turističku ponudu koju karakteriše jedinstven spoj istorijskog, kulturnog i prirodnog, ali ti potencijali nisu dovoljno iskorišteni, zbog čega je značajno osnivanje Udruženja. Konstatovano je da je Komora prepoznala slabosti u ovom sektoru i aktivno radi na njihovom prevazilaženju, a formiranje Udruženja treba doprinijeti da se otklone nedostaci, usavrši turistička ponuda i da se turizam promovira na kvalitetan način. Na osnovu provedenih izbora i zapisnika Komisije za glasanje, za predsjednika Odbora Udruženja izabran je Mili Bijavica, a za potpredsjednike Marija Knežević i Džemal Rošić. Za članove Odbora Udruženja izabrani su: Ante Konjevod, Zvonko Bagarić, Dragan Bogdanić, Radovan Vukoje, Suno Huseinović i Semin Sudžuka. Razmatrajući aktualno stanje i problematiku u oblasti turizma i ugostiteljstva, predstavnici turističke privrede su ocjenili da je aktualno stanje u turizmu veoma teško. Među najznačajnim problemima, koji negativno utiču na stanje, posebno je istaknut zahtjev za uvođenje statusa izvoznika za turističke radnike, te u vezi s tim i zahtjev za ukidanje PDV-a u ovoj oblasti privrede. Ukazano je i na problem nepostojanja zvanične internet - stranice bosanskohercegovačkog turizma, te zatraženo uvođenje posebnih inspekcija ovlaštenih za pregled i ukidanje onih internet stranica koje donose netačne podatke i nanose štetu turizmu u BiH.
VTK

Hrvatsko ministarstvo poreuzetništva će svakom ko investira više od 20 miliona kuna (2,6 miliona eura), dati i ličnog menadžera. Ministar Gordan Maras najavio je poreske podsticaje za preduzetnike, pa se onima koji reinvestiraju dobit neće naplaćivati porez na dobit, a za svako novo radno mesto biće oslobođeno plaćanja doprinosa na platu kroz dve godine. Podići će se limit za ulaz u sistem PDV-a na 230.000 kuna, a Maras najavljuje i niže stope PDV-a u nekim delatnostima, tačnije ugostiteljstvu i turizmu. Uz 18 mera programa "Preduzetnički impuls", za koje će tenderi biti objavljeni od marta i kroz koje će se preduzetništvu usmeriti oko 300 miliona kuna podsticaja Ministarstva, dodatan podsticaj preduzetništvu Maras vidi u kreditnim linijama HBOR-a. Sporazumom sa Evropskom investicionom bankom, koji će HBOR potpisati 9. februara, obezbediće 250 miliona evra kreditne linije s najnižom kamatom od 3 odsto, trenutno najnižom na hrvatskom tržištu. "Taj će kredit omogućiti dve milijarde kuna ulaganja, koje će se pozitivno odraziti na rast privrede Hrvatske", istakao je Maras. Dugoročno uspeh Ministarstva Maras vidi u izradi strategije razvoja preduzetništva od 2013. do 2020., jer već 2014. veći nu sredstava za razvoj preduzetništva u Hrvatskoj će, pored 300 miliona kuna koje će idalje osiguravati država, dolaziti iz EU. Ove je godine taj udeo 100.000.000, a 2014. će se podići na 450 miliona kuna.
Poslovni dnevnik

Na trpezama u BiH sve se češće nalazi piletina, jer je meso živine najjeftinije, a potrošnja je povećana za čak 100 odsto. Prema našim saznanjima, koja su potvrđena u Udruženju živinara RS i Udruženju za zaštitu interesa potrošača BiH, u septembru prošle godine u našoj zemlji potrošeno je duplo više pilećeg mesa nego 12 mjeseci ranije. "Naši potrošači kvantitetom nadomješćuju kvalitet i zbog toga je potrošnja piletine porasla za 100 posto. Dokazano je da građani BiH, pored ove vrste mesa, najviše jedu još tjesteninu i krompir. Para nemaju za, primjera radi, junetinu. To pokazuje da smo u `debeloj` krizi", kaže Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača BiH. I mnogi trgovci su potvrdili naša saznanja, pa je tako Dijana Milanković-Kusturić, PR menadžer "Delhaize" za BiH, naglasila kako bilježe rast prodaje pilećeg mesa. "U svim prodajnim jedinicama `Mercatora` Banjaluka u posljednjih šest mjeseci prethodne godine, u odnosu na isti period 2010. godine, zabilježen je porast prodaje pilećeg i purećeg mesa za više od 30 odsto", rekao je Ognjen Bubnjević, vođa Službe komercijale "Mercatora" Banjaluka. Da je potrošnja mesa živine porasla za duplo, međutim, ne vjeruje Sead Jeleč, sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH, ali i on ističe da bh. građani u vitrinama u trgovinama uglavnom traže piliće. "Pileće meso se najčešće kupuje jer je najjeftinije. Dakle, razloge treba tražiti u niskom standardu građana. Interesantno je da je slično stanje i u mnogim razvijenim zemljama u svijetu, ali tamo cijena nije presudni faktor, već su potrošači svjesni potencijalnih opasnosti koje donosi konzumacija crvenog mesa, pa biraju bijelo", naglašava Jeleč. Iako se iz ovakvih informacija može pomisliti da živinari imaju razloga da zadovoljno trljaju ruke, to nije slučaj, jer, kažu, proizvodnja pilećeg mesa više nije profitabilna kao što je to bio slučaj ranijih godina. Problem im, takođe, predstavlja uvezeno meso. Prema riječima Desimira Živanića, predsjednika Udruženja živinara RS, ne postoje podaci o tome u kojem udjelu BiH proizvede piletine za vlastite potrebe. No, on nije optimističan. "Kada je živinsko meso u pitanju, svugdje u svijetu se preferira porast proizvodnje, a mi smo tamo gdje smo bili i prije pet godina. Problem je u tome što su podsticaji za živinarstvo kod nas mizerni", žali se Živanić. Inače, pileće meso u trgovinama u BiH košta oko 5,55 KM po kilogramu, svinjetina s kostima je 9,26 KM, a za kilogram junetine bez kosti potrebno je izdvojiti 13,08 KM.
Nezavisne novine

U beogradskom naselju Železnik jučer je počela da radi fabrika LCD i LED televizora srpske kompanije "Veg" /WEG/, u koju je uloženo oko šest miliona eura i koja je jedina te vrste u regionu. Fabriku je pustio u rad ministar ekonomije i regionalnog razvoja Srbije Nebojša Ćirić, koji je naveo da za sada u fabrici radi 35 ljudi, te da je u ovom momentu izuzetno važno da se podstakne domaća industrija, pogotovo ona koja je izvozno orijentisana i da se zaposli novi broj ljudi. Ćirić je rekao da će u prvoj fazi rada, do kraja godine, biti zaposleno oko 150 ljudi, a da će fabrika, za koju je Fond za razvoj Srbije izdvojio 2,5 miliona eura, zapošljavati oko 500 radnika kada počne da radi punim kapacitetom. "Planirano je da se u fabrici proizvode i risiveri za digitalnu televiziju, klima uređaji i usisivači, koji će velikom dijelom biti namijenjeni izvozu u susjedne zemlje", naveo je Ćirić. Vlasnik i direktor "Vega" Jovica Đurić rekao je da se planira izvoz ne samo u susjedne zemlje, nego i na tržište EU. Cijena ovih televizora, koji će se u Srbiji proizvoditi ponovo nakon jedne decenije, u maloprodaji će biti niža za 10 odsto u odnosu na trenutne cijene. Planirano je da se na mjesečnom nivou sklapa oko 5 000 televizora, dok je 20 odsto kapaciteta fabrike dovoljno da pokrije potrebe Srbije, a ostatak će biti namijenjen izvozu. U početku će se praviti LCD televizori dimenzija 26 i 50 inča, a u toku godine počeće i izrada LED televizora. Kompanija "Veg" je nakon dugotrajnih i sveobuhvatnih priprema, a uz podšku Fonda za razvoj, uspjela da realizuje projekat postavke proizvodnog pogona u Srbiji. Komponente za televizore trenutno se nabavljaju iz Turske, a kasnije će početi sopstvena proizvodnja plastičnih dijelova, ali i nabavka ostalih dijelova od domaćih proizvođača. "Veg" kompanija uspješno posluje 15 godina i prije šest godina lansirala je domaći brend "Veg" na tržište kućnih aparata i tehničkih uređaja.
B92

Očekivanja njemačkih potrošača za februar poboljšana su zahvaljujući ponajprije većem optimizmu u prognozama za njemačku privredu u narednom periodu, izvijestio je institut GfK. GfK-ov pokazatelj očekivanja potrošača za februar porastao je tako na 5,9 bodova, s 5,7 bodova koliko je iznosio za januar. Pritom je podatak za januar revidiran naviše u odnosu na početnu procjenu od 5,6 bodova. Institut za istraživanje tržišta ističe da su očekivanja potrošača vezana za privredu porasla drugi mjesec zaredom, nakon što su pet mjeseci bilježila silaznu putanju. Ionako solidna očekivanja o dohotku ostala su pak stabilna dok je spremnost za kupovinu značajno porasla. U srijedu je pažljivo praćeno istraživanje njemačkog poslovnog povjerenja pokazalo poboljšanje treći mjesec zaredom. Očekuje se da će njemačka privreda blago rasti u ovoj godini, uprkos dužničkoj krizi evrozone, dok je nezaposlenost vrlo niska.
Hina

Cijene certificiranja vozila na gas u BiH su prema odluci Ministarstva prometa i komunikacija BiH niže za više od 50 posto, što je potvrđeno i objavom u Službenog glasniku, kazao je za ekapija.ba Igor Pejić, v.d. tajnik Ministarstva. Pejić pojašnjava kako je do korekcije cijena došlo iako nisu dobili nijedan službeni prigovor na postupak certificiranja, odnosno inicijativu za izmjenu i dopunu Pravilnika. "Ministarstvo je napravilo detaljnu analizu postupka ispitivanja vozila kod ugradbe sustava za pogon vozila na alternativna goriva, kao i cijenu predmetnog postupka, kojom prilikom je utvrđeno da je cijena postupka certificiranja nesrazmjerna samome postupku. Tako je donesena odluka o izmjeni i dopuni cjenika jednokratnog ispitivanja, na način da je cijena predmetnog ispitivanja korigirana, odnosno smanjena s postojećih 350, odnosno 450 KM na 150, odnosno 200 KM", pojašnjava Pejić. Ovim postupkom Ministarstvo je smatra Pejić ponovno pokazalo visok stupanj društveno-političke odgovornosti prema javnosti, odnosno građanima Bosne i Hercegovine. "Pravilnik o dopuni Pravilnika o certificiranju vozila dobar je jer radionice koje se bave ugradnjom plina u vozila ne mogu više sebe same certificirati, odnosno izdavati certifikat o ispravnosti instalacija za svoj rad", kaže Pejić, ističući kako po ovome Pravilniku vlasnici automobila na alternativna goriva imaju trajni certifikat koji vrijedi do sljedećih promjena.
eKapija.ba

U BiH u skorijem periodu neće doći do drastičnog poskupljenja naftnih derivata na pumpama, uprkos neizvjesnostima izazvanim embargom Evropske unije na uvoz sirove nafte iz Irana, kažu domaći proizvođači i distributeri. Oni ukazuju da berzansko naftno tržište Mediterana, najrelevantnije za bh. naftaše, za sada mirno reaguje na prijetnju smanjenja ponude sirove nafte u Evropi usljed odluke Brisela o prekidu uvoza "crnog zlata" iz Irana, iako se ne mogu isključiti naknadni tržišni potresi. Značajniji skok cijena goriva, ističu stručnjaci, mogao bi se očekivati tek ako Iran ispuni prijetnje o zatvaranju Hormuškog moreuza, putem kojeg prolazi 40 odsto nafte iz Persijskog zaliva. U banjalučkoj "Optima grupi", distributeru proizvoda Rafinerije nafte Brod, kažu da ove sedmice nisu zabilježene promjene cijena nafte na mediteranskom berzanskom tržištu na osnovu kojih oni svakog ponedjeljka formiraju cijenu naftnih derivata za tu sedmicu. "Nezahvalno je prognozirati šta će se kasnije dešavati na berzanskom tržištu. Naravno da problemi sa velikim isporučiocima sirove nafte mogu uzburkati tržište, kao kada je kriza u Libiji dovela do smanjenja ponude nafte na tržištu, koje je izazvalo skok cijene. Prema objavljenim informacijama, embargo EU prema Iranu će smanjiti ponudu sirove nafte u Evropi za 20 odsto, ali nije isključeno da će se to premostiti nabavkom iz alternativnih izvora", kaže Rade Vidaković, načelnik Odjeljenja za marketing i reklamu "Optima grupe", sestrinske firme "Nestro petrola". S njim se slaže i Vojin Mitrović, predsjednik Udruženja vlasnika privatnih pumpi u RS, koji ukazuje na mogućnost da dođe do određenih potresa na globalnom naftnom tržištu, pa samim tim i u RS, ali ne vjeruje da će to biti dugoročnog karaktera, jer bi to bilo opasno po samu EU. Mitrović ne vjeruje da je zvanični Brisel ishitreno donio odluku o zabrani uvoza sirove nafte iz Irana, a da prethodno nije dogovorio nabavku nedostajućih količina od drugih velikih proizvođača, poput Saudijske Arabije. Što se tiče naftnog tržišta RS, Mitrović kaže da narednih najmanje mjesec dana ne bi trebalo da dođe do novog poskupljenja goriva nakon nedavnog podizanja cijena na pumpama od pet do sedam feninga po litru, koje se desilo prije krize u vezi s Iranom. "Za nas je bitno da situacija u vezi s Iranom za sada ne utiče na cijene u rafinerijama", kazao je Mitrović. Amela Kečo, sekretar Udruženja naftnih distributera FBiH, kaže da trenutno mirna situacija na domaćem tržištu ne znači da će tako i ostati s obzirom na to da sve zavisi od budućeg razvoja događaja i postupaka rafinerija. "Sva bitna dešavanja u svijetu, bilo da se radi o elementarnim nepogodama ili kriznim područjima, pogotovo ona koja usložnjavaju transport sirove nafte, moraju uticati i na maloprodajna tržišta. Tržište BiH sigurno neće biti bilo kakav izuzetak, a prognoze u ovom trenutku nisu nimalo optimistične", kazala je Kečo.
Nezavisne novine

Gorivo je u Sloveniji poskupilo na rekordno visoku vrijednost tako da će bezolovni benzin od 95 oktana od sada koštati 1,4 eura. Bezolovni benzin od 100 oktana poskupio je za 2,7 centi na 1,42 eura, a dizel za 1,9 centi na 1,32 eura za litar. Lož ulje je takođe poskupilo i to za 2,3 centa tako da će litar koštati 1,01 euro. I pored poskupljenja, prema podacima slovenačkih vlasti, benzin će biti jeftiniji samo u Hrvatskoj, a skuplji je i dalje u Austriji i Italiji. Hrvati manje od Slovenaca plaćaju i dizel gorivo, dok je ono skuplje u Austriji, Italiji i Mađarskoj. Cijene goriva u Sloveniji se, prema vladinoj uredbi, određuje svakih 14 dana u skladu sa cenama na svetskom tržištu i kretanju kursa dolara.
Beta

Globalne cijene nafte mogle bi da porastu za 20 do 30 odsto ukoliko Iran obustavi izvoz nafte kao rezultat sankcija SAD i EU, saopštio je danas Međunarodni monetarni fond (MMF). U prvom javnom komentaru o mogućem poremećaju isporuka nafte iz Irana, MMF navodi da bi finansijske sankcije protiv Teherana mogle da dovedu do prekida izvoza 1,5 miliona barela nafte dnevno iz petog najvećeg svjetskog proizvođača. Ova količina mogla bi da se uporedi sa gubitkom koji je prošle godine nastao usljed građanskog rata u Libiji, što je povećalo cijenu barela na preko 100 dolara. MMF je naglasio ovu mogućnost u poruci koja je upućena delegatima iz zemalja Grupe 20, na sastanku u Meksiku. Iran je zaprijetio da će zbog sankcija blokirati Ormuski moreuz, kroz koji prolazi 20 odsto nafte iz Persijskog zaliva na putu ka svjetskim tržištima. Vašington i Brisel uveli su sankcije Iranu zbog njegovog nuklearnog programa, iako Teheran tvrdi da želi da proizvodi električnu energiju, a ne oružje.
Srna

Proizvodnja nafte u Libiji dostigla je 1,3 miliona barela dnevno, objavila je Nacionalna naftna kompanija na internet sajtu. U saopštenju kompanija navodi da je proizvodnja porasla na ovaj nivo u rekordnom vremenu uprkos poteškoćama. U novembru Libija se vratila na nivo proizvodnje od 600.00 barela dnevno, a šef Nacionalne kompanije Nuri Beruin tada je rekao da se nada da će se krajem 2012. godine nivo proizvodnje vratiti na normalu. Generalni sekretar Organizacije zemalja izvoznika nafte/Opek/ potvrdio je u decembru da bi se sredinom 2012. godine proizvodnja libijske nafte mogla vratiti na nivo prije početka sukoba. Prije početka sukoba u Libiji, koji su izbili sredinom februara, ova država - članica Opeka - proizvodila je 1,6 miliona barela dnevno, a za izvoz 1,3 miliona barela dnevno. Proizvodnja je zatim gotovo prestala sve do ponovnog pokretanja proizvodnje 12. septembra, a zatim i izvoza.
Capital.ba

Nakon što su uglavnom prevladavali aprecijacijski pritisci na euro posljednjih tri dana, u srijedu je na svjetskim deviznim tržištima zabilježen pad kursa EUR/USD. Trgovanje je otvoreno na nivoima od oko 1,303 dolara za euro da bi u toku trgovanja jedinstvena evropska valuta oslabila u odnosu na dolar te se kurs spustio na nivo od 1,294 dolara za euro. Deprecijacijski pritisci na euro u odnosu na dolar prevladali su nakon izjave Evropske centralne banke da se protive restrukturiranju grčkih obveznica pridodajući zabrinutost da Grčka neće uspjeti smanjiti svoj dug. U nastavku trgovanja euro je ponovo ojačao u odnosu na dolar nakon što je FED najavio zadržavanje referentnog kamatnjaka na minimalnim nivoima barem do kraja 2014. Trgovanje je zatvoreno na nivoima od oko 1,311 dolara za euro.
Limun.hr

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) jučer je ostvaren promet od 321.974,73 KM (314.356,85 KM redovne berzanske trgovine i 7.617,88 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 55 transakcija ukupno je prometovano 233.509 vrijednosnih papira. Vrijednost BIFX-a je iznosila 1.506,94 poena, što ne predstavlja promjenu u odnosu na prošlo trgovanje. Vrijednost indeksa SASX-10 je porasla za 0,99 indeksnih poena, na 808,62 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,12 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je porasla za 1,02 indeksna poena, na 941,06 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,11 posto. Promet na Kotaciji iznosio je 159.192,71 KM i u sklopu 18 transakcija prometovan je 226.201 vrijednosni papir. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu 16.283,30 KM, a u sklopu osam transakcija prometovano je 2.039 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs tog emitenta je iznosio 7,99 KM. Na Kotaciji fondova nije bilo zaključenih transakcija. Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti 142.909,41 KM i u sklopu 10 transakcija prometovane su 224.162 obveznice. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu 30.880,44 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet od 112.028,97 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 154.563,14 KM, a u sklopu 35 transakcija prometovano je 7.036 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta BH telecom d.d. Sarajevo u iznosu 111.986,38 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 18,79 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 601 KM i u sklopu jedne transakcije prometovano je 100 dionica.
Na Sekundarnom slobodnom tržištu promet je ostvaren dionicama emitenta Rudnik soli Tušanj d.d. Tuzla. Kurs tog emitenta iznosio je 6,01 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta IK banka d.d. Zenica od 3,08 posto i dostigle cijenu od 67 KM, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent Bosnalijek d.d. Sarajevo od 2,01 posto i dostigao cijenu od 7,99 KM. Na vanberzanskom tržištu obavljena je transakcija dionicama emitenta Centrotrans-Eurolines, a u okviru jedne transakcije prometovane su 172 dionice u vrijednosti od 7.617,88 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.