Optimus Template

Komorski privredni servis: VIJESTI/26.01.212.

„SKLAPANJE „ULIČNIH UGOVORA", ZAMKE I ZLOUPOTREBE PRAVA POTROŠAČA"

Priredio: Dino KALESIĆ, diplomirani žurnalista,
Viši stručni saradnik za informisanje u Komori Tuzla

Odjeljenje za informisanje Vlade Tuzlanskog kantona

ESV FBiH NIJE DALO PODRŠKU OPOREZIVANJU TOPLOG OBROKA

Ekonomsko-socijalno vijeće (ESV) za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine zaključilo je na jučerašnjoj sjednici u Sarajevu da ne može dati pozitivno mišljenje o Prednacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak i Prednacrtu pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o primjeni Zakona o porezu na dohodak. U raspravi koja je prethodila donošenju zaključaka, direktor Udruženje poslodavaca u FBiH Mladen Pandurević je rekao da bi ovakav Zakon, koji predviđa oporezivanje 50 posto toplog obroka i regresa za sve zaposlene u ovom entitetu, bio novo opterećenje za privredu u Federaciji BiH. "Budući da se radi o veoma važnom aktu smatramo da je potrebno provesti najširu raspravu na kojoj će se utvrditi negativni efekti za povećanje zaposlenosti i povoljnije poslovanje, što su glavni prioriteti u svim razvijenim zemljama", smatara Pandurević. Federalni ministar finansija Ante Krajina objasnio je da se ovakvim mjerama pokušava stati u kraj neodgovornim poslodavcima koji zloupotrebljavaju sadašnje neoporezivanje i isplaćuju dio plate putem toplog obroka. Predsjednik Saveza samostalnih sindikata Ismet Bajramović istakao je da su prava radnika definirana Zakonom o radu i Kolektivnim ugovorom, te da oni neće pristati na jednostrane izmjene i derogiranje tih prava. ESV je zaključio da predstavnici Vlade, sindikata i poslodavaca održe sastanak na kojem će biti razmotreni efekti predloženog Prednacrta zakona i pravilnika, i ponude dodatna rješenja. Sljedeća sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća za teritoriju Federacije BiH planirana je za 28. februar.
Fena

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O KONCESIJAMA

Ciljevi Zakona o koncesijama FBiH, čiji je Prijedlog utvrđen na jučerašnjoj sjednici Vlade FBiH u Sarajevu, jesu jačanje gospodarskog razvoja Federacije, stvaranje učinkovitog pravnog okvira za promoviranje i olakšavanje provedbe i razvitak koncesijskih projekata, te unaprjeđenje transparentnosti procesa dodjeljivanja koncesija. Koncesije mogu biti davane za gospodarsko korištenje prirodnog bogatstva, dobra u općoj uporabi ili drugog dobra, za javne radove i za javne usluge. Zakon se odnosi na dodjelu koncesija za obavljanje gospodarskih djelatnosti i usluga, te izvođenje radova u oblastima javnih cesta, luka, zračnih luka, željeznica, korištenja voda i javnog vodnog dobra, komunalne djelatnosti, održavanja zaštitnih vodnih objekata ili riječnih korita, hidroakumulacija, pitkih, ljekovitih, termalnih, termomineralnih i mineralnih voda, hidromelioracijskih sustava, energetskih objekata, mineralnih sirovina, podzemnih voda i geotermalne energije, građevinskog zemljišta, lovišta, ribolovnih voda, cjevovoda i terminala za skladištenje i transport tekućina i plinova, poljoprivrednog zemljišta, kulturnih dobara, djelatnosti upravljanja otpadom, neškodljivog uklanjanja organskog otpada, skijaških centara i žičara, riječnog prijevoza, sporta i turizma. Koncesija se može dati i za druge oblasti i djelatnosti. Prijedlogom zakona o koncesijama FBiH propisana je inicijativa javnog i privatnog sektora, tako da identifikaciju potencijalnih koncesionih projekata obavljaju nadležna tijela javnog sektora, ali i fizičke i pravne osobe putem samoinicijativne ponude. Ovim rješenjem su u potpunosti ispoštovani zahtjevi iz javnih rasprava održanih o ovom zakonskom projektu. Uvedeno je novo rješenje, tako što je postupak dodjele koncesija reguliran Zakonom, a ne posebnim pravilima, kao što je to u važećem zakonu. Kao način dodjele koncesija uveden je predkvalifikacijski postupak i samoinicijativna ponuda, a u cilju poboljšanja koncesijskog projekta i boljeg načina odabira najboljeg ponuđača. Koncedenti (vlade FBiH i kantona, te općinska vijeća) svojim odlukama započinju proces izbora (odluka o davanju suglasnosti za pristupanje postupku dodjele koncesije ) i konačni odabir najboljeg ponuđača (odluka o dodjeli koncesije). Propisano je da u radu povjerenstava učestvuju dva privremena predstavnika ugovornog organa iz redova uposlenih u procesu postupka dodjele koncesije. Federalno Povjerenstvo za koncesije predstavlja samostalno i nezavisno tijelo Federacije, a njegove članove, na prijedlog Vlade, imenuje Parlament FBiH. Povjerenstvo ima sedam članova iz reda istaknutih stručnjaka inžinjerske, pravne i ekonomske struke. Bitna funkcija data je i općinskim načelnicima, odnosno stručnim osobama općina da obavljaju funkciju privremenog člana Povjerenstva kad je koncesioni projekat lociran na teritoriji općine.
eKapija.ba

IZVOZ U PROŠLOJ GODINI 8,2 MILIJARDE KM

Bosna i Hercegovina je u prošloj godini ostvarila izvoz od osam milijardi i 222 miliona KM, što je za 15,9 posto više u odnosu na prethodnu godinu, saopćeno je jučer na konferenciji za novinare Agencije za statistiku BiH. Direktor Agencije Zdenko Milinović kazao je da je u tom periodu uvoz iznosio 15 milijardi i 525 miliona KM, što je za 14 posto više nego u prethodnoj godini. "Pokrivenost uvoza izvozom u tom periodu bila je 53 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit sedam milijardi i 303 miliona KM ili 12 posto više nego u istom periodu predhodne godine", istakao je Milinović. BiH je u decembru 2011. ostvarila izvoz u vrijednosti 651,9 miliona KM, te uvoz u vrijednosti od jedne milijarde i 399 miliona KM uz procenat pokrivenosti uvoza izvozom od 46,6 posto. U 2011. godini, kao glavni trgovinski partneri mogu se izvojiti Hrvatska i Njemačka, što znači da se najviše izvozilo i uvozilo iz te dvije zemlje.
Fena

INFLACIJA U BiH NA MJESEČNOM NIVOU 0,1 ODSTO

U BiH je u decembru zabilježena inflacija od 0,1 odsto na mjesečnom nivou, rekao je u Sarajevu direktor Agencije za statistiku BiH Zdenko Milinović. Milinović je napomenuo da je godišnja inflacija u decembru u BiH bila 3,1 odsto, dok je u Hrvatskoj iznosila 2,1 i Srbiji 11 odsto. Milinović je naglasio da su cijene proizvoda i usluga za ličnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u decembru u odnosu na novembar 2011. godine, u prosjeku porasle za 0,1 odsto. On je na konferenciji za novinare naglasio da je u odjeljku - restorani i hoteli zabilježen rast cijena za 0,4 odsto, hrana i bezalkoholna pića za 0,2 odsto, te u odjeljku ostala dobra i usluge za 0,1 odsto. Milinović kaže da su na mjesečnom nivou najveći rast cijena imale kupusnjače, tikvice, paradajz, krastavac, grožđe, paprika, suvo voće, dok je na godišnjem nivou najveći rast cijena zabilježen kod jaja, patlidžana, hljeba, pšeničnog brašna. Najveći mjesečni pad cijena bio je kod jestivog ulja, maslinovog ulja, luka, koštunjavog voća, a najveća godišnja snjiženja cijena su imale gljive, kajsije, višnje, trešnje i banane.
Srna

NAJSIGURNIJE INVESTICIJE U NEKRETNINE I POLJOPRIVREDU

Ulaganje u nekretnine, vraćanje poljoprivredi, pronalaženje dodatnih izvora prihoda, neki su od načina koje ekonomski analitičari predlažu stanovnicima RS za što bezbolniji izlazak iz krize. Analitičari ukazuju na činjenicu da je u vrijeme krize znatno veći rizik za investiranje, ali ističu i da je to prilika za one koji plasiraju svoja sredstva da ostvare najveću dobit poslije oporavka, s obzirom na to da, kako kažu, ni ova, kao ni svaka druga kriza neće trajati vječno. Projekt menadžer Sektora za makroekonomiju Spoljnotrgovinske komore BiH Igor Gavran kaže da bi najbolje bilo ulagati u dugoročne projekte, odnosno infrastrukturu, te izgradnju novih proizvodnih postrojenja. "Druga mogućnost su ona manja ulaganja, koja su uvijek potrebna kao što je ulaganje u poljoprivredu", istakao je Gavran za" Glas Srpske" i dodao da je jedno od rješenja i okretanje novim tehnologijama. On smatra da bi ljudi u krizi trebalo da rade i ono što inače ne bi i da nađu dodatni izvor prihoda ukoliko je to moguće. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kaže da je trenutno jedno od najsigurnijih ulaganje u nekretnine i to primarno u stanove. "Zbog pada tražnje i problema sa evrom pojavljuje se značajan interes naših ljudi iz inostranstva za kupovinu nekretnina. S obzirom na to da su cijene relativno niske, onda je to dobra prilika", naglasio je Pavlović. Dodao je da nije vjerovatno da će u budućem periodu doći do poskupljenja nekretnina. "Berza kao mjesto investiranja se pokazala nepouzdanom iz mnogo razloga, tako da ulaganje u akcije može, ali samo u neke strateške grane ", istakao je Pavlović. Jedno od rješenja za "preživljavanje" krize po njemu je prodaja starog nakita, što je trenutni trend. "Drugi način je da se vratimo poljoprivredi, odnosno selu i sopstvenoj proizvodnji onoga što je svakodnevno potrebno, a što ljudi ne moraju da kupuju", kazao je Pavlović. Kada je u pitanju odluka koliko uložiti, a koliko novca sačuvati Pavlović kaže da treba sačuvati dovoljno da bi ljudi u slučaju gubitka posla ili smanjenja plate mogli da prežive. Analitičari sajta kamatica.com za "preživljavanje" u 2012. predlažu budžet za nepredviđene slučajeve, alternativni posao, kao i racionalizaciju troškova. Ekonomski stručnjaci procjenjuju da kvalitetan fond za nepredviđene slučajeve podrazumijeva sredstva za pokriće tromjesečnih troškova, koliko je okvirni rok da se nađe novi posao. Analitičari kažu da ukoliko neko posjeduje višak novca ne treba da ga čuva u slamarici. "U doba krize, akcije na berzi su često potcijenjene, pa se dobra investicija može višestruko isplatiti u godinama ekonomskog oporavka", navode oni. Pavlović kaže da rast štednje u posljednje vrijeme znači smanjenje potrošnje, a samim tim i proizvodnje i zapošljavanja što nije dobro. Gavran kaže da je jedan od razloga za rast štednje činjenica da je zbog pada kamatnih stopa na štednju u inostranstvu značajan broj ljudi počeo da štedi u BiH.
GS

OBLAST ŠUMARSTVA U PRAVNOM VAKUMU

Oblast šumarstva u Federaciji BiH u posljednje vrijeme u središtu je rasprava u javnosti, kao i određenih federalnih i kantonalnih institucija. "Naime, tačni su iskazi određenih dužnosnika da se ova oblast trenutno nalazi u tzv. `pravnom vakumu`, tj. da ne postoji zakonski niti bilo koji drugi propis ili akt koji reguliše ovu oblast u FBiH", navodi se u saopćenju za javnost Federalne uprave za inspekcijske poslove. U mnogo slučajeva, kako se dodaje, spominju se inspekcijski organi u FBiH u smislu rješavanja nastalih problema koje očigledno nisu uzrokovali. Međutim, postavlja se osnovno pitanje po kojem to "pozitivnom propisu" treba da djeluje nadležna inspekcija i koji to propis da primjenjuje. U protekloj godini upravna oblast šumarstva u FBiH nalazila se bez relevantnog materijalnog propisa, a Inspektorat šumarske inspekcije Federalne uprave za inspekcijske poslove je i pored te činjenice izvršio 1.021 inspekcijski nadzor, podnio 170 prekršajnih naloga u finansijskoj protuvrijednosti od 520.000 KM inkasiranih u budžet FBiH, zaprimio je i obradio 803 predmeta, otpremio više od 200 upozorenja subjektima nadzora, izrekao 97 upravnih mjera donoseći odgovarajuća rješenja, te izrekao više od 20 privremenih zabrana rada. Kako je saopćeno, navedeni podaci o ostvarenim rezultatima rada Inspektorata šumarske inspekcije ukazuju na neistinitost tvrdnji određenih lica koja svojim paušalnim i neistinitim izjavama prikrivaju sopstveni nerad i neznanje. "Imajući u vidu to navedeno, insistirat ćemo na punoj odgovornosti navedenih lica zbog davanja neprovjerenih i neistinitih izjava", saopćeno je iz Federalne uprave za inspekcijske poslove.
eKapija.ba

U 2011. GODINI PORAST PROIZVODNJE I PRODAJE ŠUMSKIH SORTIMENATA

Proizvodnja šumskih sortimenata u 2011. godini u Federaciji BiH veća je za 112.000 metara kubnih ili 6,1 posto u odnosu na 2010. Proizvodnja sortimenata od četinara je veća za 71.000 metara kubnih (8,2 posto), dok je proizvodnja sortimenata od lišćara veća za 41.000 metara kubnih (4,2 posto), saznaje Fena u Federalnom zavodu za statistiku. Prodaja šumskih sortimenata u FBiH u 2011. u odnosu na 2010., prema ovom izvoru, veća je za 111.000 metara kubnih ili 6,1 posto. Prodaja sortimenata od četinara veća je za 85.000 metara kubnih (9,9 posto), dok je prodaja sortimenata od lišćara veća za 25.000 metara kubnih (2,6 posto).
Sarajevo-x

RACIONALIZOVATI IZDVAJANJA ZA ZAKUP PROSTORA

U BiH godišnje se iz budžeta izdvaja oko 10 miliona KM za zakup kancelarijskog prostora za smještaj institucija BiH i potrebno je preduzeti mjere kako bi se racionalizovala izdvajanja u ove namjere, rečeno je na jučerašnjoj sjednici Komisije za finansije i budžet Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH. U raspravi o revizorskom izvještaju o troškovima zakupa za rad i smještaj institucija BiH istaknuto je da čak 54 institucije BiH imaju ugovore o zakupu kancelarijskog prostora, uz napomenu da je cijena zakupa neujednačena i da se kreće od devet do 40 KM po metru kvadratnom. Prema riječima člana Komisije Boška Tomića, neophodno je da se odredi limit za zakup prostorija, ali i da se odrediti koliko je potrebno kvadratnih metara po jednom zaposlenom kako se ne bi dešavalo da se iznajmljuju preveliki prostori u odnosu na broj zaposlenih, što je trenutno slučaj. Tomić smatra da ne postoje opravdani razlozi da neke institucije budu smještene u centru Sarajeva gdje je najam najskuplji, već da veliki dio tih institucija po prirodi svog posla može biti izmješten iz centra, čime bi bile smanjene cijene najma. Ističući da je samo za iznajmljivanje parkinga za potrebe zaposlenih u Kancelariji za veterinarstvo u 2010. godini iz Budžeta BiH izdvojeno 14.000 KM, Tomić je ukazao i na potrebu ograničavanja iznosa za ove svrhe. Predsjedavajući Komisije za finansije i budžet Emir Kabil izrazio je zabrinutost što rukovodioci institucija BiH imaju moć da odlučuju o tri odsto budžeta BiH, koliko se godišnje odvaja za zakup prostora. Upozoravajući da se Zakon o javnim nabavkama ne mora primjenjivati u procedurama zakupa prostora, Kancelarija za reviziju institucija BiH navela je u svom izvještaju da na nivou institucija BiH ne postoje standardi kada je u pitanju zakup prostorija i da nema koordinacije među institucijama. Kancelarija za reviziju institucija BiH predložila je da se analiziraju ugovori i preispita tržište za najam prostorija, te da se standardizuju procedure zakupa prostora za smještaj institucija BiH.
Srna

PLATA U SRBIJI SKOČILA NA 414 EVRA

Prosječna neto zarada u Srbiji u decembru 2011. bila je 43.887 dinara (414 evra). To je realno više za 15,2 odsto, a nominalno više za 14,4 odsto nego u novembru. Republički zavod za statistiku (RZS) navodi da je prosječna zarada u Srbiji sa porezom i doprinosima isplaćena u decembru bila je 61.116 dinara (577 evra), što je realno više za 15,6 odsto, a nominalno više za 14,8 odsto nego u prethodnom mesecu. U Srbiji je decembarska neto zarada bila realno veća za 3,6 odsto nego u istom mjesecu 2010, a nominalno za 10,9 odsto. Bruto zarada u decembru 2011. bila je realno veća za 3,9 odsto nego nego godinu dana ranije, a nominalni rast prosječne bruto zarade bio je 11,2 odsto. Posmatrano po djelatnostima, najveće prosječne zarade imali su zaposleni u djelatnosti udruženja - 115.095 dinara, a najmanje zaposleni u zaštitnim i istražnim djelatnostima - 18.918 dinara. U vrhu po visini plate su i zaposleni u proizvodnji duvanskih proizvoda - 107.751 dinara, u upravljačkim delatnostima i savjetovanju - 103.638 dinara, finansijskim uslugama, osim osiguranja i penzijskih fondova - 91.076 dinara, zaposleni u proizvodnji koksa i derivata nafte - 80.128 dinara. Među onima sa najnižim zaradama su i zaposleni u preradi drveta i proizvoda od drveta, osim namještaja - 20.133 dinara, zaposleni na pripremanju i posluživanju hrane i pića - 20.674 dinara, u pomoćnim djelatnostima u finansijskim uslugama i osiguranju - 21.259 i u proizvodnji kože i predmeta od kože - 21.740 dinara.
Tanjug

RAST PROSJEČNIH NETO I BRUTO PLAĆA U STUDENOM

Prosječne neto i bruto plaće po zaposlenom u pravnim osobama za mjesec studeni 2011. godine zabilježile su nominalni rast na mjesečnoj i na godišnjoj razini. Prema posljednjim podacima DZS-a za studeni prosječna neto plaća iznosila je 5.729 kuna što je 323 kune odnosno 6% više u odnosu na listopad (najviša zabilježena mjesečna stopa rasta od studenog 2006.). Iako je navedeni mjesečni porast razmjerno visok, treba napomenuti da je prvenstveno uzrokovan isplatom božićnica i ostalih naknada zaposlenicima. U 2010. godini nisu isplaćene božićnice djelatnicima državne i javne službe pa je njihova isplata u 2011. godini zasigurno doprinijela rastu prosječnih neto plaća na mjesečnoj i na godišnjoj razini. U usporedbi s istim mjesecom prethodne godine prosječna neto plaća u nominalnom izrazu porasla za 145 kuna ili 2,6 posto. Međutim, korigiramo li godišnju nominalnu stopu rasta prosječne neto plaće stopom inflacije mjerene indeksom potrošačkih cijena vidjet ćemo da realno prosječna neto plaća na godišnjoj razini nije zabilježila promjene (godišnja stopa inflacije u studenom iznosila je također 2,6%). U prvih jedanaest mjeseci prosječna neto plaća iznosila je 5.407 kuna (1,4% ili 75 kuna više u usporedbi s istim razdobljem 2011.). Prosječna bruto plaća za studeni po prvi put je prešla 8 tisuća kuna te je iznosila 8.131 kunu što predstavlja rast za 239 kuna odnosno 3% godišnje. Na mjesečnoj razini prosječna bruto plaća narasla je za 387 kuna odnosno 5 posto. U prvih jedanaest mjeseci prosječna bruto plaća iznosi 7.787 kuna ili 1,6% više no u istom razdoblju godinu ranije. U 2012. ne očekujemo rast prosječnih plaća. Štoviše, u uvjetima očekivanog ponovnog pada gospodarstva te slabog tržišta rada, one bi mogle stagnirati, a u realnim iznosima zabilježiti i blagi pad. Poticaj njihovom rastu mogao bi doći jedino od poreznog rasterećenja dohotka što će utjecati na neto plaće.
Limun.hr

I HRVATI UVODE "ZAJAM ZA PREPOROD"?

Narodne obveznice u hrvatskim okvirima nisu loša ideja, ali za realizaciju takve ideje mnogo kockica još mora da se posloži, piše Business.hr. Nakon što je prošle godine Belgija izašla sa takvim plasmanom nudeći građanima kupovinu državnog duga uz prinos od oko četiri posto, sa sličnom idejom izašao je prije desetak dana i hrvatski ministar finansija Slavko Linić. Međutim, stručnjaci kažu da bez budžetske konsolidacije takva ideja nema previše smisla. Drugo važno pitanje je i na šta bi država iskoristila novac koji bi prikupila od građana - da li bi to bila potrošnja ili investicije. Da li bi građani uopšte pristali da se njihov ušteđeni novac troši na vraćanje dugova države? Zagovornici ideje o narodnim obveznicama izvlače argument o takvoj praksi za vreme bivše Jugoslavije, kada su se slični dužnički papiri nudili građanima radi gradnje infrastrukturnih saobraćajnih objekata. Ipak, zaboravlja se da su tada bile potpuno drugačije društveno-političke okolnosti. Bankarski sektor bio je potpuno drugačije regulisan, a i nije bilo privatnih banaka koje se bore na tržištu. Stoga je danas plasiranje narodnih obveznica rezervisano samo za mali broj onih sa vrlo visokim stepenom ekonomskog razvoja i visokom akumulacijom domaće štednje, uz bez uslovno snažno razvijen osećaj nacionalne pripadnosti.
business.hr

"TELEKOM SRBIJA" OD DANAS 100% DRŽAVNI

Dokument o prenosu na "Telekom Srbija" 20 odsto akcija "Telekoma" koje su bile u vlasništvu grčke kompanije "OTE" biće potpisan danas u prisustvu predsjednika Srbije Borisa Tadića i premijera Mirka Cvetkovića. Dokument će u 13.00 časova u zgradi predsjednika Srbije potpisati generalni direktor "Telekoma" Branko Radujko i predsjednik i izvršni direktor "OTE" Majkl Camas (Michael Tsamaz), a nakon prenosa 20 odsto akcija "Telekom" će biti 100 odsto u vlasništvu Srbije. Upravni odbor i Skupština akcionara "Telekoma" odobrili su nedavno kupovinu akcija kompanije, koje su od 1997. godine u vlasništvu kompanije "OTE", po cijeni od 380 milona evra za 20 odsto akcija kompanije. "Telekom Srbija" je 1997. godine osnovalo JP PTT Srbija. Iste godine u okviru privatizacije dijela kapitala 49 odsto akcija je prodato, holandskoj filijali "Telekoma Italija" 29 odsto akcija i grčkoj kompaniji "OTE" 20 odsto akcija. Šest godina kasnije PTT je postao vlasnik 80 odsto udjela otkupom akcija od "Telekoma Italija", a vlasništvo je sa PTT-a prebačeno na Vladu Srbije 2010. godine.
B92

PRVI TRGOVINSKI DEFICIT U JAPANU U POSLJEDNJIH 30 GODINA

U Japanu je registrovan prvi godišnji trgovinski deficit za posljednjih više od 30 godina, što je korak nazad za zemlju poznatu po izvozu, posebno automobila i elektronike. Deficit je u 2011. godini iznosio 32 milijarde dolara, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Uvoz je ove godine porastao za 12 odsto, a izvoz je opao za 2,7 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Pad izvoza pripisuje se posljedicama zemljotresa i cunamija 11. marta. Deficit je rezultat pritiska kojem su izloženi japanski izvoznici od zemljotresa, u kojem su oštećena postrojenja najvećih izvoznika "Tojote" i "Sonija". Problemi izvoznika pogoršani su prekidima proizvodnje u nekim od postrojenja na Tajlandu zbog poplava u toj zemlji, kao i zbog rasta jena, što čini japanske proizvode skupljim u prekomorskim zemljama. Nesigurnost oko Evrope i SAD natjeralo je globalne investitore da se okrenu jenu kao sigurnijoj investiciji što je dovelo do njenog rasta. Analitičari kažu da kombinacija ovih faktora utiče negativno na japanske izvoznike dok se rivali iz Južne Koreje i drugih azijskih zemalja takmiče na tržištima na kojima su japanske kompanije nekada dominirale. "To odražava fundamentalne promjene u japanskoj privredi, posebno među proizvođačima. Japan gubi svoju konkurentnost za domaću proizvodnju", rekao je Hideki Macumura iz Japanskoj istraživačkog instituta. Što se tiče uvoza u trgovinskom balansu Japan je morao da poveća uvoz energenata nakon havarije Fukušime. Kao rezultat uvoz sirove nafte skočio je za 21,3 odsto, tečnog prirodnog gasa za 37,5 odsto i petrohemijskih proizvoda za 39,5 odsto u odnosu na 2010. Nuklearnom energijom prikupljalo se prije havarije 30 odsto električne energije. Guverner Banke Japana Masaki Širakava rekao je u utorak da trgovinski deficit "neće postati čvrsto ustanovljen trend" pripisujući to "privremenim faktorima", kao što je povećana potražnja nakon zemljotresa. Ipak, analitičari predviđaju da će obzirom da su najveća izvozna tržišta Japan, SAD i Evropa pasti u recesiju i da će se nastaviti trgovinski deficit. Takudži Okubo iz "Sosijete ženerala" u Tokiju rekao je da će trgovinski deficit trajati do 2014. godine zbog "kombinacije velike potražnje zbog zemljotresa, obnove i slabe potražnje izvan Japana u Evropi i SAD".
Beta

HRVATSKOJ PROGNOZIRAN RAST BDP OD JEDAN ODSTO

Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u ovoj godini Hrvatskoj prognozira realni rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) od jedan odsto, za pola manje od u oktobru prognoziranih 1,9 odsto, javljaju hrvatski mediji. Privredni rast u Hrvatskoj u prošloj godini iznosio je 0,3 odsto, nasuprot očekivanih 0,5 odsto, što pokazuje da je hrvatska privreda u fazi stagnacije i da postoje rizici za dalje slabljenje, ocjenjuje EBRD. Među pozitivnim činiocima EBRD izdvaja hrvatsko potpisivanje sporazuma o pristupanju EU i realne izglede za ulazak ove države u puno članstvo sredinom 2013. godine. Prognoza rasta snižena je i za srednju Evropu i baltičke države, koja je prošle godine ostvarila privredni rast od 3,4 odsto. EBRD je dao niže prognoze privrednog rasta i za jugoistočnu Evropu, istočnu Evropu i kavkaski region. Ova institucija upozorava da bi dodatno pogoršanje uslova u evrozoni moglo izazvati negativne posljedice na cijeli region.
Capital.ba

BiH ĆE IMATI NAJMANJI EKONOMSKI RAST U REGIONU

BiH će ove godine imati najslabiji ekonomski rast u jugoistočnoj Evropi od svega 0,5 odsto, nova je prognoza Evropske banka za obnovu i razvoj (EBRD), koja je značajno snizila svoju raniju projekciju povećanja realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) naše zemlje. EBRD je u oktobru prognozirala da će rast BDP-a BiH u 2012. godini iznositi 2,3 odsto, po čemu smo bili u regionalnoj sredini. EBRD u novom ekonomskom prospektu projektuje usporenje prosječnog ekonomskog rasta regiona jugoistočne Evrope sa 1,6 na jedan odsto, s tim da je najviše nadolje revidirana prognoza za BiH. U regionu su jedino poboljšali prognozu ekonomskog rasta Albanije, sa jedan na 1,2 odsto, dok su prema ostalim zemljama bili pesimisti. EBRD projektuje rast BDP-a Crne Gore u ovoj godini od 1,9 odsto, Makedonije 1,8 odsto, Srbije 1,1 odsto, a Hrvatske jedan procenat. Sa druge strane, Sloveniju u 2012. godini, koja je uz Hrvatsku svrstana u region istočne Evrope, očekuje recesija uz pad BDP-a od 1,1 odsto. Što se tiče BiH, analitičari EBRD-a navode da formiranje vlasti na državnom nivou može pomoći kako bi se omogućio nastavak finansiranja međunarodnih finansijskih institucija u 2012. godini. "Međutim, pad u evrozoni, ključnom trgovinskom partneru BiH, i dalje će ugrožavati zemlju", ističe se u izvještaju. Kako napominju, ekonomija BiH je posljednjih nekoliko godine bila relativno stabilna, potrošnja je ostala pod kontrolom, uglavnom zbog fiskalnih mjera štednja i pada doznaka. BiH bi u kratkom periodu, ukazuju, mogla imati koristi od nastavka snažne potražnje za pojedinim izvoznim proizvodima, kao što su metali i drvo, koji mogu nadoknaditi slabosti na drugim stranama ekonomije. Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS - SWOT, kaže da je korekcija prognoza EBRD-a za BiH očekivana s obzirom na to da je ta institucija ranije objavila prilično optimističnu prognozu rasta od 2,3 odsto, dosta veću u odnosu na projekcije drugih međunarodnih finansijskih institucija. "Sada su svoju projekciju na neki način uskladili sa drugima. Nova prognoza rasta bruto domaćeg proizvoda BiH od 0,5 odsto je dosta realnija ako imamo u vidu neizvjesnosti u pogledu produbljivanja dužničke krize u evrozoni. Ukoliko se stanje u tim zemljama pogorša, to će se nesumnjivo negativno odraziti kako na naš izvoz u te zemlje, tako i na smanjenje priliva investicija i zahlađenja kreditiranja od evropskih banaka koje imaju svoje ekspoziture u BiH", naglašava Grabovac. EBRD u dokumentu ukazuje da su evropske zemlje u razvoju generalno u trećem kvartalu prošle godine prvi put od 2009. doživjele neto odliv kapitala, jer su zapadne banke od jeseni iskazale svoju nemoć. U generalnoj ocjeni te banke sa sjedištem u Londonu navodi se da značajan rizik za ekonomski rast proizlazi iz mogućnosti eskalacije previranja u evrozoni sa sistemskim rizicima u evropskim tržištima u nastajanju čiji je bankarski sektor duboko integrisan sa bankama u evrozoni.
Nezavisne novine

MMF TRAŽI DA SE BEOGRAD ODREKNE KOMERCIJALNE BANKE

Međunarodni monetarni fond (MMF) traži da se Srbija već ove godine odrekne vlasništva u Komercijalnoj banci, koja je jedina preostala u državnom vlasništvu, pri čemu bi većinski vlasnik te banke postala Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD). MMF smatra da su neki investicioni projekti države, pa tako i dokapitalizacija Komercijalne banke, suviše veliki i da mogu ugroziti javni dug i deficit srpskog budžeta, pa sa ciljem nastavka daljeg aranžmana sa Srbijom zahtjeva da se odrekne tih ulaganja. U tom slučaju većinski vlasnik Komercijalne banke postao bi EBRD, koji sada ima 25 odsto udjela, dok je u vlasništvu Srbije 42,6 odsto - piše "Pres". MMF je u prošli petak odložio reviziju aranžmana, jer Vlada Srbije nije ispoštovala ranije postignut dogovor. Posebne primjedbe MMF-a odnosile su se na "velika" izdvajanja Srbije za investicione projekte, u koje se ubraja i planirana dokapitalizacija Komercijalne banke od 100 miliona evra. Ova zamjerka MMF-a, dodaje list, zanimljiva je i zbog toga što se Vlada Srbije prije nekoliko godina upravo u dogovoru sa ovom američkom finansijskom institucijom obavezala da do kraja 2012. izdvoji iz budžeta 100 miliona evra za dokapitalizaciju Komercijalne banke kako bi ostala njen većinski vlasnik. Prema tom planu, predviđeno je da Srbija eventualno 2015. godine proda kompletno vlasništvo u Komercijalnoj banci i u svim ostalim bankama. Međutim, Fond smatra da Srbija nema dovoljno novca za dokapitalizaciju i da Komercijalna banka tri godine ranije treba da pređe u strano vlasništvo.
Press

GRČKA SPRIJEČILA SNAŽNIJI RAST EURA

U utorak je na svjetskim deviznim tržištima bilo srazmjerno volatilno, u rasponu trgovanja 1,295 - 1,306 dolara za euro. Euro je podršku pronašao u jučerašnjim objavama PMI indeksa prerađivačkog i uslužnog sektora čiji je rast bio viši od tržišnih očekivanja signalizirajući da bi se privreda evrozone mogla stabilizovati. Ipak, činjenica da nije postignut dogovor između Grčke i privatnih investitora nije dozvoljavala snažniji rast EUR/USD. Trgovanje je zatvoreno na nivoima od oko 1,303 dolara za euro.
Limun.hr

PROMET NA SARAJEVSKOJ BERZI 190.381,54 KM

Na trgovanju na Sarajevskoj berzi (SASE) jučer je ostvaren promet od 190.381,54 KM (177.067,54 KM redovne berzanske trgovine i 13.314 KM prijavljenog vanberzanskog prometa). U sklopu 49 transakcija ukupno su prometovana 150.942 vrijednosna papira. Vrijednost BIFX-a je porasla za 7,23 indeksna poena, na 1.506,94 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja porast od 0,48 posto. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 5,86 indeksnih poena, na 807,63 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,72 posto. Vrijednost indeksa Primarnog slobodnog tržišta SASX-30 je pala za 2,40 indeksnih poena, na 940,04 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,25 posto. Promet na Kotaciji iznosio je 90.442,66 KM i u sklopu 20 transakcija prometovana su 134.892 vrijednosna papira. Na Kotaciji kompanija trgovalo se u iznosu 24.450 KM, a u sklopu tri transakcije prometovano je 3.000 dionica. Na Kotaciji kompanija promet je ostvaren dionicama Bosnalijeka d.d. Sarajevo. Kurs tog emitenta je iznosio 8,15 KM. Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od 21.992,30 KM, a u sklopu četiri transakcije prometovano je 4.376 dionica. Na Kotaciji fondova promet je ostvaren dionicama ZIF-a Herbos fond d.d. Mostar u iznosu 17.630,10 KM. Kurs tog fonda iznosio je 5,70 KM. Na Kotaciji obveznica ostvaren je promet u ukupnoj vrijednosti 44.000,36 KM, a u sklopu 13 transakcija prometovano je 127.516 obveznica. Obveznicama ratnih potraživanja Federacije BiH trgovalo se u iznosu 35.047,07 KM, dok je sa obveznicama stare devizne štednje FBiH ostvaren ukupan promet od 8.953,29 KM. Na Primarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 74.784 KM i u sklopu 23 transakcije prometovano je 3.066 dionica. Na Primarnom slobodnom tržištu najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta JP Elektroprivreda BiH u iznosu 19.740 KM. Kurs tog emitenta iznosio je 20 KM. Na Sekundarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 10.717,14 KM, a u sklopu jedne transakcije prometovane su 4.522 dionice. Na Sekundarnom slobodnom tržištu promet je ostvaren dionicama emitenta DC Tešanj Kraševo d.d. Kurs tog emitenta iznosio je 2,37 KM. Na Tercijarnom slobodnom tržištu ostvaren je promet od 1.123,74 KM i u sklopu jedne transakcije prometovane su 6.243 dionice. Na Tercijarnom slobodnom tržištu promet je ostvaren dionicama emitenta BNT TAD d.d. Novi Travnik. Kurs tog emitenta iznosio je 0,18 KM. Na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija. Najveći dnevni porast vrijednosti zabilježile su FBiH obveznice ratnih potraživanja serije D od 3,28 posto, dok je najveći dnevni pad registrirao emitent RMU Kamengrad d.d. Sanski Most od 4,84 posto i dostigao cijenu od 59 KM. Na vanberzanskom tržištu obavljena je transakcija dionicama emitenta Kipertrans d.d. Zenica i u okviru četiri transakcije prometovano je 2.219 dionica u vrijednosti 13.314 KM, saopćeno je iz Sarajevske berze.

Sarajevo-x